Kuhar Goran Popović (28) iz Mohova kraj Iloka već je četiri puta našao ostatke vunastog mamuta
KRALJ MAMUTA
Mladić kraj Iloka iskopao već četiri vunasta mamuta, a sad je našao i ostatke drevnih ljudi
Kad kuhaču zamijeni lopatom, Goran Popović (28), mladi kuhar iz Mohova kraj Iloka, postane arheolog amater koji već devet godina pronalazi vrijedna otkrića.
Prvi zub vunastog mamuta našao je 2012. Nakon toga još je tri puta otkrio ostatke izumrle životinje i tako Mohovu priskrbio i naziv Dolina mamuta. Nedavno je imao još jedno otkriće. Traktorom je krenuo obrađivati svoj voćnjak te je uočio nešto neobično u obližnjem odronu zemlje.
- Nešto što je virilo iz zemlje nalikovalo mi je na lubanju, ali sam pomislio da je možda samo nekakva bundeva – počeo je Goran.
Zaustavio se i odlučio približiti se odronu te shvatio kako je uistinu riječ o ljudskoj lubanji koja je ispala iz odrona kraj ceste te napukla na dva dijela.
Groblje iz srednjeg vijeka?
- Nisam bio siguran, nisam znao trebam li zvati policiju ili muzej. Nije čovjeku baš svejedno kad nađe lubanju. Prvo sam nazvao prijatelja da dođe, a onda sam vidio da u automobilu prolazi arheologinja iločkog muzeja, pa sam je pozvao da dođe – nastavio je.
Voditeljica arheološkog odjela Muzeja grada Iloka, Andrea Rimpf, vidjela je kako joj Goran maše pored odrona pa je odlučila zaustaviti se i vidjeti o čemu je riječ. Odmah je posumnjala na novo otkriće znajući Gorana kao osobu koja uvijek naiđe na arheološke ostatke.
- Vidjela sam da mi maše, pa sam odlučila stati i vidjeti što se događa. Pored njega vidjela sam lubanju, a on nije bio siguran je li ona nova ili arheološki pronalazak, nije znao treba li zvati policiju. Kad sam pobliže pogledala, samo sam mu rekla: ‘Gorane, to nije policija, to je arheologija’ – ispričala je arheologinja.
Dozvola za istraživanje
O svemu su odmah obavijestili Ministarstvo kulture, pa trenutno čekaju da se pokrene opširno istraživanje, no sumnjaju kako lubanja može biti starija čak od srednjeg vijeka jer su se na tom području nalazila mnoga stara groblja preko kojih su davnih godina sagrađene ceste, tako da postoji mogućnost da se u tlu kriju, pored mamuta i drugih drevnih životinja, još mnoga arheološka čuda.
- Trebamo napraviti istraživanje kako bismo vidjeli koliko je lubanja točno stara. Trenutno smo je upisali pod srednji vijek iako sumnjamo da bi mogla biti još i starija. Na ovom području nalazila su se mnoga groblja koja su uništena kad su se preko njih gradile ceste još u vrijeme austrijskog carstva. Ne možemo kriviti nikoga za uništena groblja jer se to dogodilo prije 150 godina, pretpostavljam da je ova lubanja ostatak ostataka tog doba – nastavila je Andrea.
Kako je riječ o zemlji koja nije u vlasništvu grada, Muzej mora ishoditi sve potrebne dozvole da bi mogli početi s temeljitim istraživanjem.
Sve što je bitno, na dohvat ruke
Skini aplikaciju za najbolje iskustvo portala. Čitaj, komentiraj i budi uvijek u toku s najnovijim vijestima.
Odaberi temu koju želiš pratiti
Primaj sve nove vijesti o temi i budi u tijeku
