Kvaka24

Komentari 12

Prilika za izvoz: Naši novi aduti su mandarine, krumpir i parket

Prilika za izvoz: Naši novi aduti su mandarine, krumpir i parket

Sve je više prilika za hrvatski izvoz. Zbog pandemije se očekuje veća potražnja za mandarinama na vanjskom tržištu, krumpir smo počeli izvoziti u Ukrajinu, a parket od slavonskog hrasta sve je traženiji u svijetu

Mnogo je razloga zbog kojih bismo se baš u ovo vrijeme, kad traje još jedna ekonomska kriza, trebali okrenuti izvozu. Izvozno orijentirane zemlje brže se oporavljaju od ostalih ekonomija, a njihove recesije traju kraće, zahvaljujući čemu imaju manji broj zatvorenih radnih mjesta. Osim toga, rast izvoza ujedno predstavlja rast BDP-a.

Trenutno u Hrvatskoj izvozi samo oko 15% poduzeća, ali ista ta poduzeća zapošljavaju čak 51% zaposlenih u svim poduzećima, ostvaruju oko 66% od ukupnih prihoda od prodaje te u razvoj ulažu čak 73% svih sredstava ulaganih u razvoj. Hrvatska najviše izvozi u Njemačku, Italiju, Sloveniju i BiH, a slijedi ih Mađarska, koja je od prošle godine naglo prestigla Austriju.

Sve su to uglavnom članice EU, u kojoj se odvija 80% našeg izvoza, koji je u prvoj polovici 2020. iznosio je 51,5 milijardi kuna, dok je uvoz iznosio 83,5 milijardi kuna.

Međimurski krumpir ide u Ukrajinu

Hrvatska je prošlu godinu završila s viškom od oko 40.000 tona krumpira, što je oko 30% više od prosjeka, a razlozi tomu mogli bi biti iznadprosječan urod te slabija turistička sezona, zbog koje je potražnja ugostitelja bila manja. Zbog viška krumpira međimurski i varaždinski proizvođači obratili su se Ministarstvu poljoprivrede za pomoć, nakon čega je postignut trgovinski dogovor s Ukrajinom. Već početkom ove godine u Ukrajinu je isporučeno prvih 100 tona krumpira, a u planu je daljnji razvoj ove suradnje. Glavni otkupljivač iz Ukrajine trenutno je Fozzy grupa, ali postoji još zainteresiranih, a dio je izvezen i u Mađarsku.

Uzgojem krumpira u Hrvatskoj prošle se godine bavilo 11.091 poljoprivredno gospodarstvo na 6625 hektara površine, a najznačajnije površine u proizvodnji krumpira nalazile su se u Međimurskoj, Varaždinskoj te Bjelovarsko-bilogorskoj županiji. Prednost Hrvatske u odnosu na mnoge države EU je ta što možemo proizvoditi mladi krumpir u Istri i Dalmaciji zbog klime i drugdje pomoću folija. Mladi krumpir je od travnja do lipnja moguće plasirati na tržište Europske unije, gdje postiže višu cijenu jer se smatra svojevrsnom delicijom, koja se uvijek konzumira svježa.

Prema podacima Eurostata, najveći proizvođači krumpira u EU su Njemačka, Francuska i Poljska, koji skupa pokrivaju polovicu sve proizvodnje u EU. Hrvatska se našla na 22. mjestu s udjelom od samo 0,3%.

Izvoz parketa porastao za 40%

Interes za kvalitetnim slavonskim hrastom sve je veći u svijetu, posebno kad je riječ o parketima. Mnoge su domaće tvrtke već etablirane na njemačkom tržištu, na koje otpada najveći dio hrvatskog izvoza u drvu, a na najvećem svjetskom sajmu drvnih podloga, Domotex, naše proizvode sve više biraju kupci iz Velike Britanije, Irana, Azerbajdžana, Libanona i Japana, koji u potrazi za kvalitetom počinju zaobilaziti Kinu i Poljsku.

Iako je pandemija narušila poslovanje drvno-prerađivačkog sektora, većina domaćih parketara unatoč zatvaranjima globalnoga gospodarstva bilježi rast izvoza i prihoda. U prvih osam mjeseci prošle godine ostvaren je porast vrijednosti izvoza gotovog parketa od gotovo 40% (s 26,9 milijuna eura u istom razdoblju 2019. godine na 37,7 milijuna eura u 2020). Paralelno s tim smanjen je uvoz za 14%, s 4,43 milijuna eura u prvih osam mjeseci 2019. na 3,67 milijuna u istom promatranom razdoblju u 2020.

Rezultati analize HGK pokazuju da neiskorišteni izvozni potencijal domaćeg drvnog sektora postoji u 33 zemlje u ukupnom iznosu od 328 milijuna dolara. Najveća vjerojatnost za povećanje izvoza je na tržišta Slovenije, Austrije, Kine, SAD-a i Njemačke. Kad bismo iskoristili sve mogućnosti koje nam se nude, vrijednost izvoza povećala bi se za čak 26%.

Trenutno izvoz drvnog sektora iznosi 8,1 milijardu kuna, što je 7,2% ukupne robne razmjene naše zemlje s inozemstvom. Vodeća izvozna tržišta su nam Italija (21%), Njemačka (13%) i Slovenija (10%). Drvni sektor u Hrvatskoj zapošljava gotovo 25.000 ljudi u 1790 tvrtki i bilježi prihode od 14 milijardi kuna, odnosno 1% BDP-a.

Veliki potencijal za mandarine

Kad je riječ o izvozu, najveću dobit donosi nam prerađivačka industrija, koja je u prvoj polovici prošle godine donijela 45 milijardi kuna, od čega su 4,3 milijarde kuna od izvoza prehrambenih proizvoda.

Pri tome valja spomenuti velik izvozni potencijal mandarina. Godišnje ih proizvedemo oko 35.000 tona, a od kraja rujna do kraja prosinca hrvatsko tržište prosječno konzumira 15.000 tona neretvanske mandarine, što znači da se ostatak mora izvesti. Dodatan poticaj za izvoz mandarina je i to što se ove godine na europskom i globalnom tržištu zbog pandemije očekuje povećana potražnja za agrumima.

Mandarine najviše izvozimo na češko i slovačko tržište, a potom na slovensko, srpsko i tržište BiH. Istočno tržište, odnosno Rusija, još nije opcija s obzirom na to da je Putinova zabrana uvoza poljoprivrednih proizvoda, pa i voća, iz EU na snazi još od 2014. godine. Zato nam preostaju zapadna tržišta (Njemačka i Velika Britanija), koja su do sada bila rezervirana za uvoz mandarina iz Španjolske.

Trenutno je u Hrvatskoj glavni otkupljivač mandarini ENNA Fruit, koji je prošle sezone otkupio trećinu neretvanskih mandarina i jedini je otkupljivač koji dio proizvoda plasira na udaljenija tržišta, kao što su britansko, irsko, nizozemsko i austrijsko.

Izvoz nije kompliciran

Promatrajući ukupan izvoz Republike Hrvatske u 2020., najviše je izvezeno nafte i naftnih derivata, u vrijednosti od 8,3 milijarde kuna, električnih strojeva, aparata i uređaja, u vrijednosti od 8,2 milijarde kuna, te medicinskih i farmaceutskih proizvoda, u vrijednosti od 7,9 milijardi kuna. Najviše smo uvezli medicinskih i farmaceutskih proizvoda, u vrijednosti od 12,3 milijarde kuna, cestovnih vozila, u vrijednosti od 11,2 milijarde kuna, te nafte i naftnih derivata, u vrijednosti od 9,6 milijardi kuna.

No unatoč prilikama mnogi se poduzetnici još nisu odlučili na ovakav iskorak u poslovanju. Najčešći razlog je mišljenje da je proces izvoza kompliciran i previše riskantan, no svi zainteresirani na raspolaganju imaju niz tijela državne uprave i nacionalnih te regionalnih poduzetničkih potpornih institucija putem kojih se mogu informirati, kao i HBOR, koji uz svoj vodič za izvoz nudi i pomoć iz aspekta financiranja te osiguranja izvoza.