Provjerite zašto se ulaganje u obnovljive izvore energije isplati te kolike su uštede

Solarni paneli u Hrvatskoj, nasreću, postaju sve popularniji. Dijelom zahvaljujući ljudima koji su se posvetili promicanju zelene energije. Paneli omogućuju kućanstvima, ali i tvrtkama – i to bez obzira na njihovu veličinu, korištenje energije kao isplative investicije. Država, primjerice, onima koji su zainteresirani za investicije u obnovljive izvore energije pruža subvencije od 40 do čak 80% za ugradnju fotonaponskih ploča na krovove zgrada i kuća. 

A ako ste vlasnik tvrtke, korisno je znati o čemu sve ovisi konačna državna subvencija, koji je proces prelaska te koliko se uloženog na kraju i vrati. Odgovore na ova pitanja, ali i mnoga druga, doznali smo u razgovoru s Majom Katić, stručnom suradnicom za projekte obnovljivih izvora energije u Zelenoj energetskoj zadruzi.  

Promotori zelene energije 

Zelena energetska zadruga (ZEZ) osnovana je 2013. godine u projektu "Razvoj energetskih zadruga u Hrvatskoj", koji je tad provodio Program Ujedinjenih naroda za razvoj (UNDP) u Hrvatskoj. I nakon zatvaranja UNDP-a nastavili su djelovanje te su danas jedna od vodećih organizacija za popularizaciju građanske i obnovljive energije.  

Svojom turnejom Dobra energija ZEZ promiče korištenje solarne energije u kućanstvima kroz razne edukacije građane. Tu priliku koriste kako bi potaknuli i hrvatske gradove na ulaganje u solarnu energiju – bilo kroz mjere podrške, bilo kroz ulaganja u elektrane na javnim zemljištima i zgradama. 

- Tijekom turneje smo, unatoč pandemiji, od jeseni 2020. obišli više od 20 hrvatskih gradova, informirali i educirali značajan broj građana te potaknuli ulaganja gradova. Primjerice, Grad Pula nedavno je pokrenuo kampanju Sunčana utičnica, kroz koju ispituje interes za ulaganjem u solarnu energiju, što će poslužiti u pripremi mjera Grada za podršku građanima - ističe Katić. 

2600 sunčanih sati  

Upravo zbog geografskog položaja i broja sunčanih sati, kojih je u prosjeku 2600 godišnje, Hrvatska posjeduje velik potencijal za iskorištavanje sunčeve energije. Donošenjem Zakona o obnovljivim izvorima energije i visokoučinkovitoj kogeneraciji, proizvodnja električne energije za vlastite potrebe regulirana je zakonskim normama te je proces maksimalno pojednostavljen. Postoji, ipak, jedan problem, upozorava Katić.  

- Građani pozitivno percipiraju obnovljive izvore energije i osviješteni su o njihovoj ulozi u zaštiti okoliša te smanjenju posljedica klimatskih promjena. To svejedno ne znači da je spremnost na ulaganje velika jer građani nisu dovoljno informirani i potrebna je edukacija o ovim mogućnostima – ističe Katić. 

Postavljanje sunčane elektrane, kako za kućanstva tako i za poduzeća, atraktivna je prilika za ulaganje. Osim što osigurava stabilne i dugoročne prinose, poduzetnici ulaganjem u obnovljive izvore energije lakše pronalaze put do novih potrošača. Uz to, osiguravaju financijsku neovisnost od promjene cijena električne energije na tržištu, a time ostvaruju i neposredne uštede za električnu energiju.

Matematika je jasna 

Uštede zapravo ovise o ukupnoj godišnjoj potrošnji energiji, veličini elektrane, proizvedenoj energiji, kao i o postotku izravno potrošene energije u trenutku proizvodnje, pojašnjava nam Katić pa dodaje: 

- Ako se većina proizvedene energije izravno troši u trenutku proizvodnje, uštede su najveće. Za poduzetnike koji imaju veliku godišnju potrošnju električne energije moguće je ostvariti uštede od 20 do 40%. Za manje potrošače, a samim time i za kućanstva, moguće je postići do 80% ušteda na godišnjoj razini – otkriva Katić. 

Maksimalan iznos od 80 posto opravdanih troškova, odnosno najviše 73.000 kuna, mogu dobiti stanovnici na područjima od posebne državne skrbi i oni u prvoj skupini otoka. Stanovnicima brdsko-planinskih područja i druge skupine otoka država pokriva 60 posto opravdanih troškova, a građani ostalih područja imaju pravo na poticaje u visini od 40 posto opravdanih troškova. Ako, primjerice, kućanstvo prijavljuje fotonaponsku elektranu uz druge mjere energetske obnove, moguće je ostvariti do 60 posto opravdanih troškova. Povrat investicije može se očekivati već kroz 6 do 8 godina, nakon čega solarna elektrana počinje svome vlasniku donositi dobit. 

Korak po korak 

Put od ideje i zainteresiranosti za solarnu elektranu do njezina puštanja u trajni pogon vrlo je brz i jednostavan. Na početku zainteresirani poduzetnici moraju provjeriti osnovnu tehničku dokumentaciju investitora. Slijedi izrada projektne dokumentacije te provjera mogućnosti priključenja elektrane na postojeću instalaciju. Ako je utvrđeno da je građevinu moguće priključiti na solarni panel, počinje prikupljanje ponuda za usluge izvođenja radova. Preporuka je, naglašava Katić, kontaktirati više firmi koje nude izvođenje solarnih elektrana. 

- Potrebno je prikupiti više od jedne ponude jer se time dobivaju različite opcije opreme koja se nudi, različiti garantni rokovi i različiti uvjeti plaćanja. Treba istaknuti da opremu nabavljaju firme koje izvode radove – objašnjava naša sugovornica.  

Nakon što ste pronašli pouzdane izvođače radova, jednostavno počinje montaža elektrane kao i pokusni rad te mjerenje kvalitete električne energije. Ako je sve u redu, oprema se obračunsko mjerno mjesto te se mijenja status kod kupca s vlastitom proizvodnjom. Zadnji korak podrazumijeva potpisivanje ugovora o otkupu proizvedene električne energije i ugovora o korištenju mreže. Na kraju se podnosi zahtjev za početak korištenje mreže, nakon čega se izdaje dozvola za trajni pogon.  

Zelena energetska zadruga pokrenula je i projekt 'nasuncanojstrani', kojim je sama nabava i postavljanje sunčanih elektrana za kućanstva dodatno pojednostavljena. Naime, registracijom na stranici građani dobivaju pristup svim ključnim informacijama o realizaciji te, ukoliko se na nju odluče, dobivaju i podršku u cjelokupnom administrativnom i tehničkom procesu instalacije te prijavama na natječaje za sufinanciranju.

Postanite zelena tvrtka 

Premda su najčešći motivi za ugradnju solarnih panela ušteda, sigurnost i neovisnost, korištenjem obnovljivih izvora energije kreira se i društveno odgovorni imidž kompanije kroz zeleno poslovanje, a usput rastu i energetska neovisnost investitora kao i njegova konkurentnost na tržištu. 

- To su investicije s brzim i stabilnim povratom ulaganja, visokom pouzdanošću, dugim životnim vijekom i niskim godišnjim troškovima održavanja sustava. Obvezujući cilj Europskog zelenog plana je da do 2030. u energetskom planu Europske unije bude do 40% energije iz obnovljivih izvora, pri čemu se zagovara i veća ambicija, do 45%, kako bi se što više obuzdalo globalno zagrijavanje. Prema Integriranom nacionalnom energetskom i klimatskom planu, trenutna ambicija Hrvatske je 36,4% u bruto neposrednoj potrošnji energije – zaključuje Katić.