Kvaka24

Komentari 0

Terase pune, a blagajne prazne. Evo zašto ugostitelji i dalje trebaju pomoć države

Terase pune, a blagajne prazne. Evo zašto ugostitelji i dalje trebaju pomoć države

Iako su mjere popustile, mnogi obrtnici iz sektora najpogođenijih djelatnosti žele novo produljenje mjera potpora za očuvanje radnih mjesta. Evo koji su njihovi razlozi i zbog čega su upravo te djelatnosti najviše oslabljene krizom

Sad je više nego jasno – pandemija je uzela golem danak u ugostiteljstvu, hotelijerstvu i turizmu općenito. U Hrvatskoj je trenutno najviše prijepora upravo o radu kafića i restorana i dok, s jedne strane, država smatra da su zatvoreni lokali s pokojom otvorenom terasom kafića i dalje nužna mjera zaštite od širenja koronavirusa, drugi smatraju da je ta odluka nepravedna jer, ako mogu raditi uslužna zanimanja, poput frizera i kozmetičara, ili kockarnice, za koje je trenutno u javnosti najviše zamjerki, ugostiteljski obrtnici pitaju se zašto je pravo na rad uskraćeno njima. No ima i onih koji situaciju sagledavaju realno i slažu se s trenutnim mjerama, ali uz jasan strateški plan za budućnost. Jedan od njih je Stanislav Briškovski, predsjednik Ceha ugostitelja Istarske županije.

Cilj je imati što bolju turističku sezonu

- Odgojen sam tako da, kad se nešto kaže, ja poslušam. Ugostiteljstvom se kao obitelj bavimo zadnjih 40 godina i naučili smo ponašati se u skladu sa zakonom i pravilima. Naravno da nikome nije u ovim uvjetima lako, ali poštovanjem mjera dokazali smo ono najvažnije, da mi nismo žarište virusa. Brojke su skočile zadnjih dana zbog prisutnosti novih sojeva a ne zbog otvorenih objekata. Istarski ugostitelji bili su protiv nasilnog otvaranja lokala, a Stožeru smo predali prijedlog da se otvore samo terase i na kraju se to ostvarilo na nivou cijele Hrvatske - kaže Briškovski te dodaje da je, unatoč tome što je ugostiteljima omogućen rad na otvorenom prostoru, neizvjesnost i dalje prisutna. Tvrdi da nije problem u standardnom poslovnom riziku, na koji su se naviknuli, nego u tome što je teret epidemioloških mjera neophodnih za očuvanje zdravlja građana najviše pao njima na leđa te da je nužno donijeti set gospodarskih mjera koji bi bio višestruko koristan jer je cilj imati što bolju turističku sezonu.  

Promjena PDV-a ključna za iskorjenjivanje sive ekonomije

Briškovski ističe da ugostitelji mogu otrpjeti sve što se trenutno događa, ali moraju znati da će ih država podržati dok ne budu mogli poslovati punim kapacitetom. Otvaranjem terasa u praksi funkcionira samo dio kapaciteta pojedinih ugostiteljskih objekata, a teritorijalne razlike uvjetuju tko zapravo može raditi a tko ne može. 

- Bio sam prvi protiv nasilnog otvaranja jer želimo otvoriti u miru. Ishod bi bio vrlo loš da smo svi pristali ići 'na nož'. Ugostiteljstvom se bavim cijeli život, znam što znači biti bez novca, blokiran, boriti se za svakoga gosta ili biti hejtan na društvenim mrežama zbog nekoliko loših komentara. Znam što znači kad konobar ukrade ili kuhar ne dođe na posao. Razumijem ugostitelje koji su u ovom poslu nekoliko godina, nestrpljivi su i žele što prije otvoriti, ali iz mene govore struka i iskustvo. Pandemija je samo jedan u nizu poslovnih izazova svakog ugostitelja. Istina, ekstreman je, ali moramo gledati širu sliku. Važno je ovu situaciju iskoristiti za promjenu nameta.

Iznimno visok PDV u turizmu, 25% na piće i 13% na jelo, je neizdrživ. U odnosu na susjedne zemlje, mi imamo gotovo dvostruko veći porez i razumljivo je da se poslodavac ili djelatnik odlučuje za poslovanje u sivoj ekonomiji. Kad bi se to reguliralo, cijena prodaje proizvoda bila bi realna i ljudi se više ne bi bavili zamračivanjem prometa nego ulaganjem. Pa svatko od nas želi sezonu dočekati svježe obojenih zidova i moderno dizajniranih novih menija, ali jednostavno matematika za to ne ostavlja prostora – kaže Briškovski.

Ugostitelji su veliki generatori posla

Zajednički stav članova Ceha ugostitelja jest da Covid potpore moraju ostati do daljnjega, odnosno i nakon otvaranja unutarnjih prostora. Zbog epidemioloških mjera ugostitelji su prisiljeni ulagati u mnoge stavke – maske, rukavice, kemijska sredstva, pregrade - i pritom osiguravati propisanu kvadraturu za gosta, čime im u startu pada prihod. 

- Sve ovisi o turističkoj sezoni, ali sumnjam da ćemo dignuti postotak poslovanja na razinu 2019. godine. Potpore naprosto moraju ostati dok god ne stanemo na noge jer nećemo moći opstati. Moramo dobiti i dugoročnu potporu Vlade jer sad je jasno kao dan da, kad stane turizam, sve se gasi. Mi smo generator za mnoge djelatnosti i kad mi ne radimo stoji i industrija pića i hrane, poljoprivreda, građevinski radnici i čitav niz drugih profesija. Nismo jedini, ali smo veliki kotač – zaključuje Briškovski koji kroz Hrvatsku obrtničku komoru djeluje već niz godina kao predsjednik ogranka u Istri. U Komori također ističu nelogičnosti – neki su ugostitelji ponovno zakinuti novim Covid mjerama jer, da bi ostvarili potporu, trebat će dokazati da su od 1. travnja do 30. rujna 2020. imali pad prihoda u odnosu na isto razdoblje 2019. Pritom im mjeseci u kojima je vrijedila zabrana rada, kad nisu imali nikakvu mogućnost poslovanja niti prihode, ne ulaze u razdoblje za usporedbu pada prihoda.