Bebe različito plaču u Danskoj, Njemačkoj, Britaniji i Japanu

Bebe u Velikoj Britaniji, Kanadi i Italiji plaču više nego u Danskoj, Njemačkoj i Japanu, pokazala je analiza 28 prijašnjih studija provedenih na 8700 beba. Istraživači su proučavali učestalost kolika ili grčeva, stanja koje se stručno definira kao plakanje više od tri sata u danu i barem tri puta tjedno. Obično samo prestaje nakon djetetovog trećeg mjeseca života. 

U Kanadi je najgore. Tamo bebe grčevi pogađaju najviše u trećem i četvrtom tjednu života, a zahvaća 34,1 posto beba. Slijedi Velika Britanija u kojoj plače 28 posto novorođenčadi, a najgore je od prvog do drugog tjedna, pa Italija u kojoj su grčevi najgori od osmog do devetog tjedna za 20,9 posto novorođenčadi. 

Grčevi su vrlo stresno razdoblje i za bebe i za roditelje. Do sada nije pronađen lijek koji dokazano olakšava grčeve, iako na tržištu postoji niz kapi i čajeva upravo za to. Jedino što do sada stručnjaci znaju je pretpostavka da se dječji probavni sustav razvija i navikava na ovaj svijet, odnosno na nove supstance iz majčina mlijeka ili adaptirane formule.

U tom procesu prolazi kroz bolan razvoj. Neka djeca uopće nemaju grčeve, kod nekih mogu biti vrlo bolna i dugotrajna, a kod nekih je to podnošljivo i ne traje dugo. Svako dijete je individua. 

- Bebe se jako razlikuju u količini plača prvih tjedana svog života - to su velike, ali i dalje normalne varijacije. Možemo učiti puno od kultura u kojima bebe plaču manje i otkrivati je li to do načina roditeljstva ili drugih faktora povezanih s trudnoćom ili genetikom. 

Ova studija objavljena je u magazinu Journal of Pediatrics, a stručnjaci pišu da se razlozi za tolike razlike među zemljama mogu naći i u društvenim razlikama, nošenju djece, porodiljnim pravima, načinima hranjenja te načinima smirivanja bebe. 

Japanske bebe najmanje pate od kolika, samo 2,1 posto, a najgore je u dobi od petog do šestog tjedna. 

Od europskih zemalja, bebe u Danskoj i Njemačkoj najmanje pate od grčeva.
 
U Danskoj od grčeva pati 5,5 posto beba u 3-4 tjednu života, kao i u Njemačkoj, u kojoj ta brojka iznosi 6,7 posto djece. 

Što je u Danskoj drugačije?

U Danskoj porodiljni traje godinu dana i mogu ga koristiti i majke i očevi, a majke odlaze na porodiljni mjesec dana prije zakazanog termina. U toj zemlji dojenje je sasvim prirodna i učestala praksa, a majke vrlo često nose svoju djecu u maramama ili nosiljkama. Također, njihova djeca puno spavaju vani. U Danskoj i Njemačkoj njeguju povezujuće roditeljstvo, koje podrazumijeva i puno fizičkog kontakta roditelja i bebe, odnosno smirivanja nošenjem i podizanjem, piše Guardian. 

Cijela studija ustanovila je i da su grčevi najgori prvih šest tjedana bebinog života, kada dožive svoj vrhunac te da se postepeno smanjuju narednih šest tjedana. 

Pedijatri vjeruju da ova saznanja mogu pomoći njihovim kolegama da ustanove je li količina plača normalna za njihovu dob ili su potrebne dodatne pretrage. 

Kakvo je stanje u Hrvatskoj? 

U ovoj studiji nema podataka iz Hrvatske. Kod nas rodiljni dopust počinje 28 dana prije zakazanog termina poroda i majka ga može koristiti prvih šest mjeseci. Otac ima pravo na drugih šest mjeseci roditeljskog dopusta i ako ga uzme, on se povećava za još dva mjeseca. Otac može uzeti i minimalno tri mjeseca roditeljskog dopusta i svejedno će dobiti još dva mjeseca dodatnog, piše Klokanica. Naša država nudi tu opciju kao poticaj očevima da ostanu doma s bebom. No kod nas to još nije česta praksa i većina očeva svoje pravo prepušta majci, koja onda ima još šest mjeseci prava da ostane s bebom. 

Dojenje kod nas je još uvijek ne prakticira veliki broj majki, pokazuju istraživanja. Mnoge majke počnu, ali često i brzo odustanu, pa samo 16 posto majki doji bebu isključivo do šestog mjeseca. To se pokušava popraviti brojnim kampanjama koje potiču na dojenje. Također, danas mnogi gradovi u Hrvatskoj potiču i dojenje u javnosti čime se želi olakšati majkama i proširiti svijest da je dojenje normalno i prirodno, da na njega treba gledati kao na hranjenje bebe te da ga treba prestati gledati kao nešto seksualno. 

Starinske priče "ne navikavaj bebu na ruke" još su prisutne u našem društvu iako nova istraživanja uvelike opovrgavaju te tvrdnje. Osim toga, babywearing zajednice sve su raširenije u Hrvatskoj, i malo po malo educiraju nove majke na prednosti nošenja i za bebe i za majke.