Lifestyle

Komentari 1

Budućnost spašavanja: Dronovi za hitne slučajeve omogućuju bržu reakciju na nebu Europe

Budućnost spašavanja: Dronovi za hitne slučajeve omogućuju bržu reakciju na nebu Europe

Bespilotne letjelice kao odgovor na požare i hitne slučajeve upotrebljavat će se za spašavanje života ako digitalizirana kontrola zračnog prometa može pomoći u njihovoj sigurnoj navigaciji na nebu iznad Europe

U gradu u budućnosti u jednom neboderu izbija požar. Alarm se aktivira, jato se dronova obrušava, okružuje zgradu i s pomoću antena otkriva ljude u njoj te omogućuje vatrogascima da odu ravno do osoba zahvaćenih požarom. Sve se to odvija u tren oka i bez smrtnih posljedica.

POGLEDAJTE VIDEO: Raznolika upotreba dronova

Na nekoj drugoj lokaciji u gradu dronovi lete od bolnica do specijalističkih laboratorija i obrnuto dostavljajući uzorke tkiva za analizu, dok drugi pak prenose defibrilator za osobu koja je možda doživjela srčani zastoj na nogometnom terenu. Dragocjene minute pacijentu spašavaju život.

U trenutku pisanja, a prema navodima tvrtke za proizvodnju dronova DJI dronovi se već upotrebljavaju u akcijama potrage i spašavanja te su pomogli u spašavanju više od 880 života diljem svijeta. Dronovi se upotrebljavaju i u medicinske svrhe, npr. transport lijekova i uzoraka te dostavu cjepiva u udaljena područja.

Dronovi koji se upotrebljavaju u navedene svrhe još su novina, što znači da postoji još puno prostora da ih se učini učinkovitijima te da se poboljša odgovarajuća infrastruktura. To je posebice slučaj kada su u pitanju urbana okruženja u kojim je navigacija kompleksna i zahtijeva sigurnosne propise.

Leteći vatrogasci

U okviru projekta IDEALAN DRON razvijen je sustav za pomoć pri gašenju požara te u drugim hitnim slučajevima kako bi se demonstrirao potencijal za upotrebu jata bespilotnih letjelica u takvim situacijama. Opremljeni antenama, dronovi se koriste radiofrekvencijskim sustavom za otkrivanje lokacije 'čvorova' ili odgovarajućih uređaja koji omogućuju praćenje, a koje nose ljudi koji se nalaze u zgradi.

Za ispitivanje je upotrijebljen talijanski zrakoplovni hangar, a testovi su uključivali pilote na tlu koji su upravljali letom tri drona koji su letjeli oko tog hangara. Ideja je da se dronovi koriste triangulacijom za određivanja položaja ljudi u zgradi na mjestu presijecanja njihovih signala, kao i za utvrđivanje njihova zdravstvenog stanja.

Pojedinosti je moguće mapirati u svrhu optimiziranja i ubrzavanja akcija spašavanja te povećanja razine sigurnosti vatrogasaca tako što će se izbjeći da pretražuju čitavu zgradu u plamenu jer ne znaju gdje se ljudi nalaze.

- Stvara se neka vrsta privremene mreže izvan zgrade putem koje je moguće otkriti ljude u zgradi - kaže profesor Gian Paolo Cimellaro, inženjer na Sveučilištu za politehniku u Torinu i voditelj projekta IDEAL DRONE.

- Informacije o tome koliko se ljudi nalazi u zgradi i gdje se oni nalaze optimizirat će akcije potrage i spašavanja -objašnjava.

Dodaje DA JE 'Jedinstveno svojstvo ovog projekta da omogućuje praćenje u zatvorenom prostoru bez komunikacijskih mreža poput Wi-Fi-ja ili GPS-a, koje možda nisu dostupne ako se nalazite u hitnoj situaciji poput nekakve nepogode ili nakon potresa.'

Prisutni su određeni problemi kada je u pitanju točnost i životni vijek baterije. No, drugi očigledan nedostatak je da bi ljudi u zgradi trebali već imati na sebi uređaje koji omogućuju praćenje.

Prema riječima prof. Cimillara trenutačno je stajalište da bi bilo nenametljivo kad bi se ti uređaji koji omogućuju praćenje ugradili u postojeću tehnologiju koju ljudi već često imaju uz sebe poput pametnih satova, mobilnih telefona ili identifikacijskih iskaznica. Njih bi mogle upotrebljavati i organizacije koje bi njihovu upotrebu mogle nametnuti kao obavezu svom osoblju koje radi u opasnim okruženjima kao što su tvornice ili naftne platforme.

Prof. Cimellaro smatra da bi prevladavanjem navedenih problema ovi sustavi mogli postati stvarnost u razdoblju od pet godina te da bi dronovi mogli u budućnosti odigrati važnu ulogu kada je u pitanju izbjegavanje situacija u kojima se ljudski životi izlažu opasnosti.

Zdravstvene mreže

Hitni medicinski slučajevi predstavljaju drugo područje u kojemu se dronovi mogu upotrebljavati za spašavanje života. Ta je upotreba dronova u fokusu projekta SAFIR-Med.

Belgijski operator medicinskih dronova Helicus uspostavio je upravljačko-kontrolni centar (C2C) u Antwerpu u svrhu koordinacije letova dronova. Ideja je da C2C automatski stvara planove letova koristeći se umjetnom inteligencijom, odnosno navigirajući unutar digitalnog blizanca ili virtualne prezentacije stvarnog svijeta. Ti se planovi zatim prenose odgovarajućim tijelima odgovornim za zračni promet u svrhu dobivanja ovlaštenja za let.

- Predviđamo izgradnju teretnih luka za dronove na krovovima bolnica kao i njihovu što bolju integraciju s bolničkim logističkim sustavima kako bi se omogućio prijevoz na zahtjev - dodaje Geert Vanhandenhove, rukovoditelj letačkih operacija u tvrtki Helicus.

Do sada su u okviru projekta SAFIR-MED uspješno izvršene virtualne demonstracije na daljinu, simulacije, letovi kojima se upravljalo iz C2C-a na testnim lokacijama te drugi testovi poput onih sustava 'otkrij i izbjegni' kojima se dronovima omogućuju manevri izbjegavanja ako se u njihovoj blizini nađu druge letjelice.

Sljedeći će korak biti potvrda valjanosti koncepata demonstracijama u stvarnom životu u nekoliko zemalja uključujući Belgiju, Njemačku i Nizozemsku. Ispitivanjima se predviđaju različiti scenariji koji uključuju prijenos medicinske opreme i uzoraka tkiva između bolnica i laboratorija, isporuku defibrilatora za liječenje srčanog bolesnika izvan bolnice te prijevoz liječnika na mjesto hitne pomoći putničkim dronom.

Dodatne simulacije u Grčkoj i Češkoj Republici pokazat će potencijal proširivanja navedenih sustava diljem Europe.

SAFIR-med dio je šire inicijative poznate kao U-space. Sufinancira ga zajedničko poduzeće Single European Sky Air Traffic Management Research (SESAR) koje je javno i privatno nastojanje da se osiguraju sigurne operacije dronova na digitalnom europskom nebu.

Donošenje pravila

Većina tehnologije potrebne za ovakav način upotrebe dronova već je dostupna, kaže Vanhandenhove. Međutim, naglašava da postoje regulatorni problemi kada su u pitanju letovi dronova u gradovima, posebice većih modela koji lete izvan vidnog polja pilota (BVLOS – Beyond Visual Line of Sight). To uključuje ovlaštenja za demonstracije u okviru samog projekta SAFIR-Med.

- Činjenica da se to radi prvi put za posljedicu ima značajne prepreke - kaže i dodaje da 'o dobivenim će ovlaštenjima ovisiti koji ćemo scenarij moći realizirati.'

Ali propisi će se s vremenom ublažiti, uz pravila Europske komisije koja stupaju na snagu sljedećeg siječnja, a koja omogućuju okvir za upotrebu bespilotnih letjelica koje lete izvan vidnog polja pilota u nižem zračnom prostoru.

Vanhandenhove naglašava da će razvoj robusnije infrastrukture za dronove biti postupan proces učenja i napretka. Nada se da će na kraju, s pomoću dobro koordiniranih sustava s vlastima, hitni letovi biti mogući u svega nekoliko sekundi u pametnim gradovima u budućnosti.

- Za nas je vrlo važno da možemo dobiti ovlaštenje za manje od jedne minute - rekao je.

Vjeruje da bi se s komercijalnim letovima moglo početi čak za nekoliko godina, iako će se u gradovima uvelike integrirani, robusni bespilotni medicinski sustavi pojaviti tek nakon 2025.

- Radi se o bržoj i učinkovitijoj isporuci bilo koje vrste medicinske pomoći te što boljem uklanjanju prepreka i ograničenja s kojima se suočavamo na putu - rekao je Vanhandenhove.

Istraživanja u ovom članku financira EU. Ovaj je članak izvorno objavljen u časopisu Horizon, časopisu za istraživanje i inovacije EU-a.  

Najčitaniji članci