Čitanjem novina protiv suvišnih kilograma i stresa

Osjećaj gladi način je na koji tijelo upozorava da mu je potrebno gorivo. Ako želja za hranom ne dolazi iz istinskoga, tjelesnog osjećaja gladi, nikad nećete biti stvarno siti. Stoga je u početku procesa mršavljenja nužno razlikovati tjelesnu i emocionalnu glad, upozorava nutricionistkinja Sandra Marić Bulat. Do tjelesne gladi, objašnjava, dolazi četiri-pet sati nakon obroka. Javlja se snažna glad za zdravim i hranjivim obrokom. S druge strane, emocionalna glad potreba je za specifičnom visokokalorijskom hranom siromašnom hranjivim tvarima (čokolada, kolači, sladoled i dr.). Najčešće je povezana s raspoloženjem, stresom ili napetošću. No umjesto za hranom, u stresnim bi situacijama trebalo posegnuti za knjigom, novinama, pisanjem dnevnika ili gledanjem fotografija, tj. vježbati, meditirati ili duboko disati, savjetuju psiholozi. Drugim riječima - zamijeniti ljubav prema hrani ljubavlju prema stvarima koje vas ispunjavaju. Nakon obroka ne smije se javiti osjećaj tromosti, nadutosti i umora.
- Želudac je inicijalno veličine šake pa mu nije potrebna velika količina hrane. No unošenjem sve većih količina hrane njegov se obujam razmjerno povećava te jedemo sve više i više hrane - ističe Sandra Marić Bulat.
Prije dijete najvažnije je koncentrirati se na ono što prehrani morate dodati, a ne na ono što trebate izbjegavati. Stoga obogatite jelovnik novim, zanimljivim jelima bogatim zdravim namirnicama.

NOĆNO JEDENJE NEPRIJATELJ JE DIJETE
Ljudi koji jedu noću danju uglavnom nisu gladni, pate od nesanice i poremećaja raspoloženja te su često napeti i zabrinuti. Jelo ih smiruje. Ne doručkuju, a tijekom noći većinom jedu ugljikohidrate, kaže nutricionistkinja. Da bi izazvali porast serotonina koji ih vraćaju u san, noću najčešće jedu ugljikohidrate.

IZBOR SEZONSKE HRANE SPREČAVA PREJEDANJE
Usredotočite se na od pet do devet potrebnih porcija voća i povrća na dan. Te namirnice sadrže mnogo vlakana koja daju dugotrajan osjećaj sitosti, poboljšavaju probavu i pomažu uklanjanju masnoća. Preporučljivo je jesti sezonsku hranu jer ima najintenzivniji miris i okus. Izvansezonska je hrana neukusna i vjerojatnije je da će se pojesti više.
- Pripremajte sezonsko povrće na najrazličitije načine, u juhama, varivima, rižotima ili sendvičima - savjetuje Sandra Marić.

RIJEČ STRUČNJAKA:
Sandra Marić, dipl. nutricionist
Mozak doživljava hranu poput droge
Želite li smršavjeti, naučite razlikovati lažni apetit od stvarne gladi. Najlakše je zadovoljiti potrebu za hranom, a najteže ograničiti njezin količinski unos. Mjera je čovjeku najveći problem. Unosom hrane signali živaca, koji od želuca idu prema mozgu, šalju podatke o količini unesene hrane govoreći treba li čovjek još jesti. Dokazano je da se potreba za hranom i drogom temelji na sličnim moždanim principima. Što više jedemo, to nam je više hrane potrebno. S obzirom na veličinu želuca, količina hrane u obroku treba biti vrlo mala. Zato se preporučuje jesti više manjih i češćih obroka kroz dan. Spriječite prejedanje hranom. Dopušteno je samo dvaput na tjedan, a ne u svakom obroku.