Dr. Franjo Bučar proučavao je sportove u Švedskoj pa ih donio kod nas kao velike novitete...

Franjo Bučar glavni je "krivac" što je nogomet kod Hrvata postao najvažnija sporedna stvar na svijetu. Osim što je nogometnu igru i pouke o nogometu donio u našu domovinu, zaslužan je i za pokretanje i populariziranje mnogih drugih sportova - gimnastike, skijanja, hokeja na ledu i drugih sportova. Može se reći da je donio sve sportove u Hrvatsku koji su za njegova života postojali. Rođen je na današnji dan 25. studenoga 1866. godine u Zagrebu. Školovao se u Zagrebu, Beču i Stockholmu, gdje je proučavao gimnastički sustav Švedske. Kao povjesničar književnosti bavio se istraživanjem protestantske književnosti u Hrvata, a pisao je i o skandinavskim književnostima. Uz svoju primarnu struku (povijest), iz koje je posjedovao doktorat stečen u Grazu, bio je i istaknuti sportski pisac više priručnika iz različitih sportova. Pisao je o sportu, higijeni, filateliji, pedagogiji, turizmu, iseljeništvu, tiskarstvu...

I sam se bavio sportom. Najveće postignuće dr. Franje Bučara u sportu kojim se bavio (nastupao je u sportskoj gimnastici, klizanju, skijanju i mačevanju) bilo je drugo mjesto u "strmoj vožnji" na skijaškom natjecanju u Pragu 1896. godine.

Modernizirao je školsku nastavu tjelesnog odgoja i organizirao prvi tečaj za učitelje tjelovježbe. Zaslužan je i za rano uključivanje hrvatskih sportaša u međunarodna natjecanja, sudjelovao je u osnutku mnogih klubova, strukovnih saveza i Hrvatskoga športskog saveza. Inicijator je osnutka Hrvatskoga sokolskog saveza i svesokolskih sletova. Nagrađen je brojnim domaćim i stranim priznanjima. Godine 1909. izabran je za prvog predsjednika Hrvatskog športskog saveza.

Osnivač je i prvi predsjednik Jugoslavenskog olimpijskog odbora (1919. - 1927.), koji je u početku djelovao u Zagrebu. Član je Međunarodnog olimpijskog odbora od 1920. do 1946. Od 1991. za iznimne sportske uspjehe i doprinos razvoju sporta u Hrvatskoj dodjeljuje se državna nagrada za sport "Franjo Bučar", za izuzetna dostignuća u području razvitka sporta.

U londonskom Ambasadors Theateru 25. studenog 1952. godine prvi put je izvedena "Mišolovka" (The Mousetrap) Agathe Christie, kazališni komad koji se i danas prikazuje u kazalištima diljem svijeta. Agatha Christie napisala ju je 1947. kao radio dramu u trajanju od 30 minuta, povodom 80. rođendana kraljice Mary.

Međunarodni dan borbe protiv nasilja nad ženama obilježava se na današnji dan 25. studenoga, u spomen na sestre Mirabal, koje su tog dana 1960. nasilno ubijene po nalogu Rafaela Trujilla, diktatora Dominikanske Republike. Za života su četiri sestre bile aktivistice u borbi protiv njegova režima. Nazivali su ih Las Mariposas (španj. leptiri). Nakon posjeta supruzima u zatvoru napali su ih pripadnici tajne policije. Sve tri su zadavljene s vozačem, a automobil je bačen u provaliju. Na životu je ostala samo jedna sestra, koja se zalagala za očuvanje uspomene o ubijenim sestrama.

Više vremeplova pročitajte ovdje.