Drugi svijet: Mladi danas se ne žele opijati i miroljubiviji su...

Danas se mladi ponašaju i razmišljaju drukčije od prethodnih generacija, a te velike promjene se mogu vidjeti u skoro svakoj bogatijoj zemlji diljem svijeta - od SAD-a i Nizozemske pa do Južne Koreje, pokazalo je istraživanje Europskog centra za praćenje droga i ovisnosti o drogama. 

Manje uzimaju opojne droge, manje puše i piju alkohol, a više se brinu za budućnost, zdravlje i izgled. To su trendovi mladih generacija danas, piše The Economist.

Udio 15-godišnjaka i 16-godišnjaka koji su probali cigarete pao je od 1999. godine u gotovo svim zemljama. 

Pad u korištenju opojnih sredstava

Broj tinejdžera koji nikad nisu isprobali nikakva sredstva koja mijenjaju stanje uma, uključujući alkohol, duhan, kanabis, opijate i sedative iz dana u dan raste. Na primjer, u Švedskoj je od 2003. godine do 2015. udio ove grupe porastao s 11 na 31 posto, a na Islandu s 23 na iznenađujućih 61 posto. 

U Hrvatskoj je pušenje još uvijek ozbiljan javno-zdravstveni problem, a istraživanje objavljeno na stranicama Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo navodi da je za vrijeme anketiranja (2016. godine) 15,9 posto učenika pušilo različite duhanske proizvode, dok je 14,6 posto njih pušilo cigarete. Značajno viši postotci zabilježeni su u gradu Zagrebu (20,2 posto pušilo je bilo koji duhanski proizvod, 19 posto učenika je pušilo cigarete). 

Alkohol ih ne zanima previše

Možda najočitija promjena je što se tinejdžeri sve manje opijaju. Sve kasnije eksperimentiraju s alkoholom, a prosječna dob u kojoj, na primjer, mladi Australci prvi put isprobaju alkohol se pomaknula s 14,4 godine, što je bio prosjek za 1998. godinu,  na 16,1 godinu danas.

Čak i kad piju - oni pijuckaju, polako, a rijetko se opijaju. U Velikoj Britaniji, petina mladih od 16. do 24. godine uopće ne pije. Noćni klubovi im sve lošije rade, a na godinu zatvore oko 1000 pubova.

- U prošlosti bi mladi otišli na piće i znali su nešto s time i pojesti. Sada je obrnuto - kaže Kate Nicholls, šefica Udruge licenciranih višestrukih maloprodajnih trgovaca.

U Hrvatskoj otprilike trećina adolescenata pije alkohol, pokazala su istraživanja te su se najmanje dva puta u životu opili, što je daleko veći omjer nego u većini ostalih zemalja EU. Dječaci su skloniji alkoholu od djevojčica, čak 40 posto 15-godišnjaka pije ili se opilo, te 24 posto djevojčica.

Sve su miroljubiviji

Još jedan pozitivan svjetski trend je da su mladi sve manje skloni nasilju. Fizički obračuni između tinejdžera od 13. do 15. godine su sve rjeđi diljem EU. Maloljetnički zločini i antisocijalno ponašanje su se smanjili u Engleskoj i Walesu, a zajedno s njima broj maloljetnih osuđenika. Tamo je u pritvoru 2007. bilo gotovo 3000 mladih, a do 2016. taj broj se smanjio na 1000 pritvorenika.

Ukratko, mladi sve manje imaju hedonističke sklonosti i manje krše pravila nego prijašnje generacije. 

Sve kasnije stupaju u spolne odnose

Današnje mlade generacije ne žure ni ulaziti u seksualne odnose. U SAD-u je broj mladih između 20. i 24. godine bez spolnih partnera 60-ih godina bio 6,3% , dok je u generaciji rođenoj u 90-ima prošlog stoljeća taj broj porastao na 15,2 posto.

U Japanu je situacija još ekstremnija. Čak 47 posto mladih neoženjenih muškaraca 2015. je priznalo da nikad nisu imali spolni odnos, što je povećanje od 13 posto od 2002. godine - kada ih je bilo 34 posto.

Mogući uzroci ovih trendova

Istraživanje koje su provele znanstvenice Giulia Dotti Sani i Judith Treas je pokazalo da su roditelji danas puno usmjereniji na djecu nego polovicom prošlog stoljeća. Vrijeme koje roditelji posvećuju djeci na dnevnoj bazi je poraslo s 41 minute dnevno (koliko je bilo zabilježeno 1965.) na 88 minuta u 2012. godini. Drugi razlog vezan za obitelj je i to što ljudi imaju sve manje djece i  imaju puno više vremena posvetiti se jednom djetetu, nego prije kada su obitelji imale više djece.

Također, očevi danas više vremena provode s djecom, a time raste i njihov utjecaj na njih. Dječaci mlađih generacija puno otvorenije pričaju sa svojim roditeljima, nego generacije prije. Čak i tinejdžeri, koji uglavnom baš i ne slušaju što roditelji pričaju, drže se pravila nametnutih u obitelji.

Drugi razlog ovih trendova je povećan fokus na učenje i obrazovanje. U većini zemalja, udio mladih od 24. do 34. godine s magisterijem ili doktoratom porastao je sa 26% na 43% između 2000. i 2016. godine. Danas veliki dio tinejdžera želi ići na fakultet. Rezultat toga je češće ostajanje kod kuće.

Na drugu stranu, današnji tinejdžeri sve manje rade poslove preko školskog ili studentskog servisa. U SAD-u je taj broj pao sa 65 posto mladih između 16 i 19 godina krajem 90-ih na 43 posto 2016. godine. 

Još jedan potencijalni uzrok ovih trendova je sve veća migracija mladih iz zemalja u kojima je korištenje opojnih droga, alkohola i seks veliki tabu. Taj trend se najviše vidi u Velikoj Britaniji koja je u zadnjih deset godina primila veliki broj imigranata iz Afrike, južne Azije i sjeverne Europe.

Tehnologija kao pokretač promjena

I konačno, tehnologija je vjerojatno imala velik utjecaj na ponašanje. Tinejdžeri su najveći korisnici interneta, danas više nego ikad zahvaljujući pametnim telefonima. U europskim zemljama 15-godišnjaci su u prosjeku provodili 146 minuta na dan online u 2015. godini, što je veliko povećanje u odnosu na 105 minuta 2012. godine. U ovom istraživanju čileanski tinejdžeri su se pokazali kao vodeći - provode čak 195 minuta dnevno na internetu tijekom tjedna, a za vikend rekordnih 230 minuta na dan.

Društvene mreže su omogućile roditeljima da imaju fizičku kontrolu nad svojim tinejdžerima. Na drugu stranu tinejdžerima su otvorila vrata jednom drugom svijetu koji je opasniji za psihu djeteta od 'stvarnog života'. Društvene mreže su, osim njihovih prednosti, ujedno i mjesto ogovaranja, dijeljenja zlobnih materijala - poput fotografija i videa.

Također, američka psihologinja Sophie Wasson je objasnila da neki tinejdžeri društvene mreže vide kao zamjenu za prave odnose te na taj način propuštaju priliku za razvoj dubokih emotivnih veza. 

Ona vjeruje da se na ovaj način povećava jaz između onoga što tinejdžeri stvarno osjećaju i slike koju stvaraju na društvenim mrežama koja je uvijek savršena.

Usamljeniji su nego prije

Udio tinejdžera koji se lako zbližavaju s drugima pao je u gotovo svim zemljama. 

Najveća razlika između prijašnjih generacija i današnjih je da mladima danas treba puno više vremena za sve - da probaju alkohol, imaju spolne odnose, sprijatelje se, ali i odsele iz doma ili pronađu posao, zaključak je istraživanja Organizacije za ekonomsku suradnju i razvoj.

Ono što starijim generacijama izgleda kao nemar i odbijanje odrastanja te neprihvaćanja životnih obveza moglo bi biti odgovor na medicinske napretke u posljednjih dvadeset godina. Bebe rođene danas u bogatim zemljama mogu očekivati da će živjeti najmanje 80 godina.

A pitanje je s koliko godina će imati pravo na mirovinu i kakva će to mirovina biti. Današnji mladi ljudi imaju vremena za sve što si požele i uzimaju si ga koliko im treba, zaključuje The Economist.