Na portal se također možeš prijaviti i
putem svog Facebook ili Google računa.
ili Prijava Prijavi se
Najnovije vijesti iz Hrvatske i Svijeta na 24sata
6 komentara

Frank Gehry: Dizajn genijalnog arhitekta koji ostavlja bez daha

Dizajnirao je legendarne objekte poput Guggenheimovog muzeja, koncertne dvorane u Walt Disneyu, kao i središte danas jako poznatog Facebooka u Silicijskoj dolini...

6 komentara

Frank Gehry, kanadsko-američki arhitekt, dobitnik Pritzkerove nagrade, dizajnirao je neke od legendarnih objekata u posljednja dva desetljeća, od Guggenheimovog muzeja u Bilbau, pa do sjedišta Facebooka u Silicijskoj dolini, no u posljednjih nekoliko godina postao je noćna mora arhitekture.

Tom 89-godišnjaku zamjeraju ekstravaganciju i pretjeranu skulpturalnost, u eri u kojoj prevladava jednostavna učinkovitost, tuže ga zbog navodnih grešaka u dizajnu i rugaju mu se zbog spontanosti u odnosu s novinarima. Paul Goldberger, kritičar za područje arhitekture i dizajna Vanity Faira, pišući Gehryevu biografiju, dao je naslutiti da je razlog tome to što je riječ o sramežljivom i osjetljivom čovjeku koji se bori sa sumnjom u sebe i ego u podjednakoj mjeri.

Goldberger Franka Gehrya prati od 1970. i dobro je upoznat s njegovom karijerom, ali i nekim ključnim detaljima iz privatnog života koji pomažu da se Gehryeva djela stave u određeni kontekst: tako znamo za neuspjeh prvog braka zbog toga što se Gehry emocionalno udaljio od obitelji i rijetko bio s njima, a njegova supruga doživjela izvanbračnu aferu, to što snažno osjeća antisemitizam, a nakon što je pao nekoliko razreda na koledžu, neko vrijeme radio je i kao vozač kamiona. No, ostala je nepoznanica to odakle izvire mu čudna kombinacija samopouzdanja i nesigurnosti, koja Gehryu daje odlučnost da ide svojim putem, istodobno otvoren i za preispitivanje.

- Mislim da je to doprinijelo kvaliteti njegova rada, koji često ne nailazi na dovoljno razumijevanja. Budući da su njegovi objekti neobični, često ga doživljavaju kao čudaka. On sam oko svakog projekta uvažava i tuđe mišljenje, ali prvenstveno traži da klijenti pokažu temeljno poštovanje i vjeru u njegov rad, kaže Goldberger. Pogrešno se misli da obraća pažnju samo na formu, dodaje.

- Puno pažnje posvećuje i funkcionalnosti objekta, pa tako i pitanju gdje će biti zahodi, na primjer, gdje su ulazna vrata, a gdje ormari, kaže Goldberger. To je arhitektura koja je zainteresirana za rješavanje problema, a ne samo za izradu oblika. Pritom i mašti daje na volju i stalno traga za točkom u kojoj se križaju linija mašte i linija rješavanja problema. Temeljna priroda arhitekture je u tome da pomiri te dvije linije, što Gehry odlično radi, tvrdi autor njegove biografije.

Gehry je najpoznatiji po dizajnu Guggenheimovog muzeja u Bilbaou, među ostalim i zato što je muzej nakon 1997. godine, kada je otvoren, transformirao grad u uspješno turističko središte. Tek nakon toga dobiva značajne pohvale, tako da su mnoga remek-djela koja je gradio ranije, ostala u sjeni. Goldberger ističe Pravni fakultet Loyola u Los Angelesu, koji čini nekoliko jednostavnih zgrada, izgrađenih tako da je u središtu mali trg. Zgrade koje čine cjelinu kao neko malo selo, i inače su česte u Gehryevom opusu. Ghery je rano počeo projektirati uz pomoć računala. Jedna od tako projektiranih zgrada je i ona Vitra Design Muzeja, u Njemačkoj, izgrađena 1989. godine.

- To je zgrada koja se često previdi u razgovorima o arhitekturi, a riječ je o jednome od posljednjih pre-tehnoloških objekata i stvarno lijepoj zgradi. Izgleda kao pupoljak koji se otvara i samo što nije procvjetao u svoj svojoj punini, kaže biograf. Gehry je od 1969. do 1973. izradio i seriju namještaja od valovitog kartona za pakiranje, otkrivši da ga presavijanje nekoliko puta u različitim pravcima čini jako dugotrajnim, što mu je osiguralo slavu početkom 70-ih godina prošlog stoljeća, no doživio je i puno kritika. Među njima su i one iz 2005., kad je kao gost nastupio u epizodi Simpsona, u kojoj je gužvanjem komada papira stvorio strukturu - dizajn buduće koncertne dvorane u Springfieldu. Zbog nastupa u seriji su ga prozvali i “Starhitectom”.

- Mislim da Gehry sada žali zbog tog nastupa, no tad je bio previše polaskan da bi ga odbio. A sam nastup izgleda smiješno, jer zgužvani papir kojega je bacio na pod i uzvik: “To je to, to je ideja za zgradu”, daje površnu sliku o tome kako inače nastaju projekti, zbog čega su ga kasnije često kritizirali, kaže Goldberger. Kritike je doživio i zbog drske reakcije na pitanja novinara uoči dodjele nagrada za umjetnost 2014., koja se održala pod pokroviteljstvom španjolskog kralja Felipea VI. Nakon što je s obitelji stigao u Oviedo, 85-godišnji Gehry računao je da može odspavati nekoliko sati prije susreta s novinarima. I taman kad je zaspao, probudio ga je telefonski poziv i poruka da ga odmah očekuju na konferenciji za novinare. Već na prvo pitanje “kako odgovara na optužbe da njegovi objekti nisu funkcionalni”, preumorni Gehry odgovori je slikovito: podigao je srednji prst u zrak.

- U svijetu u kojem živimo, 98% izgrađenih zgrada su čisto sranje. Izgrađene su bez smisla za dizajn, ili brige za čovječanstvo. ili za bilo što. Tek tu i tamo grupa ljudi učini nešto posebno. Mi smo se posvetili svom radu. Ja radim s klijentima koji poštuju umjetnost arhitekture. Stoga, nemojte postavljati tako glupa pitanja, odgovorio je Gehry na pitanje koliko “značajnima” smatra svoja djela u kontekstu značaja pojedinih gradova. Kasnije se ispričavao zbog izjava, no kritike o tome da je bahati egocentrik nikad nisu utihnule.

Plešuća kuća, nadimak je koji je dobila zgrada osiguravajućeg društva Nationale Nederlanden u centru Praga. Zgradu je za tada vodećeg češkog disidenta Václava Havela projektirao češki arhitekt hrvatskog podrijetla Vlado Milunić, u suradnji s Frankom Gehryom. Dizajnirana je 1992. a izgrađena 1996. godine.

Guggenheim muzej u Bilbaou smatra se remek djelom moderne arhitekture, a zamišljen je tako da se neki eksponati nalaze i izvan muzeja. Jedan od njih je spektakularna skulptura pauka, visokog 10 metara, izrađenog od bronce, čelika i mramora, autorice Louise Bourgeois, od 1999. stoji poput straže na obali rijeke.

Neuer Zollhof, kompleks od tri zasebne zgrade završen je 1998. godine. Svaka zgrada ima drugačiju fasadu – dvije su opločane bijelom žbukom i crvenom opekom, dok je središnja zgrada obložena nehrđajućim čelikom i odražava se u fasadama druge dvije. Zgrade su jako popularne među turistima.

Walt Disney koncertna dvorana u središtu Los Angelesa sa strane izgleda kao kao blistavi brod s jedrima koja je napeo vjetar. Zapravo je inspiriran Gehryevom ljubavlju prema jedrenju.

Možda vas zanima i ovo:
Naši partneri pišu
Message