Pčele bile faktor zbunjivanja, a golubovi ključni u Danu D

Sposobnost navođenja i pomorske vještine omogućile su golubovima pismonošama da kroz povijest budu veliki saveznik generalima i prenesu mnoge poruke. Tisuće kilometara prošli su ti hrabri ratnici, a slavu su najprije stekli u Prvom svjetskom ratu. Golub Cher Ami zaradio je nagradu 'Croix de Guerre' nakon Prvog svjetskog rata jer je uspio ispostaviti dvanaest poruka između utvrda u francuskom Verdunu. Posljednju poruku je isporučio unatoč ozljedi od metka, a ona je bila zaslužna za spas američke 77. pješačke divizije, koja su zarobili njemački vojnici.

U Drugom svjetskom ratu golubovi su bili jedni od ključnih igrača na Dan D i za to su bili nagrađeni britanskom Dickin medaljom, odlikovanjem za hrabre životinje. Napredak u komunikacijskoj tehnologiji poslao je golubove pismonoše u mirovinu.

Šišmiši bombe

Ovi noćni leteći sisavci postali su dio bizarnog eksperimenta tijekom Drugog svjetskog rata. Amerikanci su bili uznemireni zbog japanskih napada na njihovu mornaricu, pa su odlučili odgovoriti malim zapaljivim bombama na šišmišima. Predsjednik Roosevelt za ovaj je eksperiment odobrio korištenje 6000 šišmiša i potrošio preko 2 milijuna dolara prije nego se pokazalo da ideja nije ostvariva. 

Deve kao nosači

Deva je bila idealna za borbe u sušnim područjima i pustinjama Sjeverne Afrike jer može preživjeti i nemoguće vremenske uvjete. Važnu ulogu imao je i njihov miris koji je plašio neprijateljske konje. Borbena uloga deva smanjila se razvojem oružja kroz 18. i 19. stoljeće.

Ljute pčele

Pčele mogu biti vrlo snažno oružje ukoliko ih se izazove. Stari Grci i Rimljani te pripadnici drugih civilizacija povremeno su ih koristili da bi odvratili pozornost neprijatelja. Bijesne pčele nastavili su koristiti i u srednjem vijeku tijekom opsada dvoraca, a u 20. stoljeću u Prvom svjetskom te Vijetnamskom ratu. Američki znanstvenici danas su pronašli puno miroljubiviji način za korištenje pčela pa služe za otkrivanje mina.

Patrole morskih lavova

Kalifornijski morski lavovi neizostavni su dio američke mornarice (US Navy) jer su posebno istrenirani za lociranje i pronalaženje mina. Imaju odličan vid i sluh pri slabom svjetlu, a mogu plivati i do 40 kilometara na sat.
Posebno utrenirani morski lavovi mogu na sebe upregnuti kamere i otkriti što se zbiva na morskom dnu, a na svojim leđima u morske dubine mogu povesti i grupe ronilaca.

Dobri dupini

Uz morske lavove i dupini su u službi američke mornarice od 1960. godine. Preko sofisticiranih bioloških radara koriste se također u otkrivanju mina. Tu sposobnost Amerikanci su posebno koristili za vrijeme Zaljevskog rata te rata u Iraku. Mogu otkriti i neprijateljske plivače, a američka mornarica opovrgla je glasine o treniranju dupina u svrhu korištenja oružja protiv čovjeka.

Slonovi kao živi tenkovi

Najveći živući kopneni sisavci na Zemlji ostavili su trag u ratovanju kao bića koja su sposobna razoriti formacije neprijateljskih vojnika. Slonovi mogu gaziti, bušiti vojnike kljovama pa čak i bacati ljude. Konji se boje slonova i zaziru od njihova mirisa, a s time se bilo gotovo nemoguće nositi u davnim ratovima. Drevna kraljevstva Indije prva su ukrotila slonove kao žive tenkove, a praksa se uskoro proširila i na Perzijance. Kasnije su ih koristili i Grci, Kartažani te Rimljani. Ipak sa slonovima treba biti oprezan jer mogu poludjeti od straha i pojave topova na bojno polju.

Presudne, ali neopjevane mule

Mule su u povijesti ratovanja bilo od iznimnog značaja zbog nošenja velike količine hrane, oružja i drugih potrepština. Izrazito su izdržljive, ali i inteligentne. Staju ako se ozlijede iz čega je i proizašao stereotip o njihovoj tvrdoglavosti. 
Američka vojska je za vrijeme Drugog svjetskog rata u Europi koristila oko 571.000 konja i mula, a izginulo ih je oko 68.000. Marinci i vojnici i danas ih koriste u planinama Afganistana za otvorene daljinske ispostave.

Psi ratnici

Najbolji čovjekov prijatelj u ratnim je sukobima od davnih vremena, a služili su kao stražari, glasnici, lokatori i izviđači. Rimljani su pse opremali sa šiljastim ovratnicima i oklopima, a španjolski konkvistadori koristili su ih u invaziji Južne Amerike u 15. i 16. stoljeću. Američka vojska počela je dresirati pse kao detetore bombi u Iraku i Afganistanu, gdje patroliraju u vlastitim 'pancirkama'  

Konji kao početak kraja pada 

Nijedna životinja nije imala tako veliku ulogu u povijesti ratovanja kao konj. Pripitomljeni konji prvi put u ratu su sudjelovali prije 5500 godina u današnjem Kazahstanu. Prije izuma sedla, stari Egipćani i Kinezi koristili su konjska kola kao stabilne platforme za borbu. Na bojištima su označavali početak kraja za civilizacije koje nisu imale slične okvire ratovanja, a njihovo korištenje nije popustilo sve do modernih ratova, tijekom kojih su se razvili tenkovi i strojnice.