Hladnoća može uzrokovati srčani i moždani udar

Nakon samo 5 dana hladnijih od prosjeka raste razina C-reaktivnog proteina i intreleukina 6, tvari koje prouzrokuju upalu srčane ovojnice, što može prouzrokovati infarkt, tvrde znanstvenici. Niže temperature zgušćuju krv te tako podižu rizik od koronarne i cerebralne tromboze, glavnog okidača srčanog i moždanog udara. Prehlada i gripa također su vjerni pratioci hladnoće. “Hlađenje” nosa prouzrokuje usporavanje rada stanica koje suzbijaju infekcije. Oko virusa se stvara gumenasti oblog koji mu pruža zaštitu da slobodno prelazi s jednog čovjeka na drugog. Vjetrovito vrijeme okidač je migrena. Uslijed vjetra stežu se i natiču krvne žile hipotalamusa, centra u mozgu zaslužnog za nadzor tjelesnih funkcija, što prouzrokuje tešku glavobolju.
BOLEST OLUJE
“Bolest oluje” najčešći je primjer meteoropatije. Zbog elektriciteta koji ispunjava zrak, a prouzrokuju ga oblaci, mišići postaju kruti, a nervoza jača. Preosjetljivost na oluje počinje se osjećati već dan ranije, u obliku bolova u zglobovima te “pulsiranja” u sljepoočnicama koje upozorava na glavobolju ili migrenu. Nagle promjene tlaka zraka uslijed promjene vremena djeluju na živčani sustav pa se javlja potištenost, razdražljivost i loše raspoloženje. Nakon oluje treba pričekati četiri do pet sati, kad će se pojaviti blagotvorni negativni ioni, a s njima olakšanje.
VLAŽNO VRIJEME NOSI UPALU UHA
Infekcija vanjskog uha čest je zdravstveni problem u ljudi koji žive u vlažnim područjima, kažu američki znanstvenici. Vlaga ulazi i u ušni kanal te stvara idealno “stanište” za razvoj bakterija koje prouzrokuju upalu. Najčešći simptomi upale su svrbež i iscjedak, a bolest se može spriječiti nošenjem kape i štitnika za uši.
JUŽINU ĆE POBIJEDITI BORAVAK U PRIRODI
Južina, tzv. gorki vjetar, nazvan tako zbog negativnog utjecaja na psihičko zdravlje, nabijena je pozitivnim ionima koji prouzrokuju loše raspoloženje, depresiju te osjećaj umora. Boravak u prirodi, osobito u blizini vode koja je nabijena negativnim ionima, ublažit će posljedice južine te smanjiti njen utjecaj na raspoloženje.
OLUJA JAČA NAPADAJE ASTME
Nakon pada tlaka zraka koji nagovještava nevrijeme, dolazi do promjena u radu moždanih i živčanih stanica, što prouzrokuje glavobolju, tvrde znanstvenici. Električni naboj u zraku, koji nastaje zbog oluje, može pojačati napadaje astme jer utječe na zadržavanje peludi u plućima. Također pojačava koncentraciju peluda u zraku.
HLADNOĆA MOŽE PARALIZIRATI LICE
Izrazito niske temperature povezane su s pojavom Bellove paralize, oštećenja mišića lica, tvrde britanski znanstvenici. Kao i gripu te prehladu, prouzrokuje ga virus koji je osobito aktivan tijekom zimskih mjeseci, a kojem pogoduje pad žive u termometru. Stoga savjetuju zaštitu lica toplim šalom, u svakoj situaciji.
PROMJENE VREMENA NAJTEŽE ZA DJECU I STARIJE
Srčani bolesnici, astmatičari i neurološki bolesnici s izraženim simptomima glavobolje, neraspoloženja i razdražljivosti zdravstveno su najizloženiji naglim zatopljenjima, osobito u jesenskim i zimskim mjesecima. Mlađi od 15 su, prema tvrdnjama stručnjaka, osjetljiviji na promjenu vremena jer više od ostalih slijede instinkte i reagiraju na utjecaje elektromagnetskih valova koji se mijenjaju u skladu s rastom žive u termometru. Stariji od 50 imaju sporiji metabolizam, koji jače reagira na hormonske promjene prouzrokovane rastom temperature pa im nagle promjene vremena teže “padaju”.