Na portal se također možeš prijaviti i
putem svog Facebook ili Google računa.
ili Prijava Prijavi se
Najnovije vijesti iz Hrvatske i Svijeta na 24sata
1 komentara

Jesenje lišće ima drugačiju boju u Europi i Americi

Kako bi se obranilo od nametnika lišće u Sjevernoj Americi i Istočnoj Aziji ima crvenu boju tijekom jeseni dok je u Europi lišće žute boje

Fotolia
Foto: Fotolia
1 komentara

Jesenje lišće u Sjevernoj Americi i Istočnoj Aziji drugačije je boje od lišća u Europi. Dok u Americi i Aziji prevladavaju vatreno narančaste i crvene nijanse (na sl. dolje lijevo), lišće u Europi okićeno je zlatno-žutim bojama (na slici gore). Znanstvenicima je odavno poznat razlog stvaranja žutih i narančastih listova, no nedavno su otkrili da vatrenu crvenu boju lišće daleko teže stvara nego što su mislili. Neki stručnjaci vjeruju da se razlog skriva u klimatskim promjenama od prije 35 milijuna godina.
Do tog doba, svijet su prekrivale guste šume tropskog drveća. Uslijedile su faze ledenih doba i velikih suša tijekom kojih je mnogo drveće postalo listopadno i počelo odbacivati lišće tijekom zime. Tada su brojne vrste drveća započele i evolucijski proces proizvodnje crvenog jesenjeg lišća kako bi se obranili od insekata nametnika, smatraju znanstvenici.
U Sjevernoj Americi i Istočnoj Aziji planinski lanci protežu se u smjeru jug-sjever, a u Europi istok-zapad. Zbog položaja jug-sjever biljke i životinje mogle su pobjeći od klimatskih promjena, a s njima su migrirali i neprijateljski insekti. U Europi nije stvoreno zaštitno područje pa su mnoge vrste drveća nestale, a s njima i insekti nametnici. Po završetku ledenih doba, preživjelo drveće u Europi se nije moralo boriti s nametnicima pa tako ni proizvoditi crveno lišće dok se drveće u Americi i Aziji na taj način nastavilo braniti i boriti za preživljavanje.

BOJA LIŠĆA SLUŽI KAO ZAŠTITA OD SUNCA
Lišće je tijekom proljeća i ljeta zeleno zbog pigmenta klorofila. No klorofil je osjetljiv na hladnoću pa se s dolaskom jeseni polako povlači, a narančaste i žute nijanse postaju dominantne. One su uvijek prisutne u lišću, no klorofil je dominantniji tijekom proljeća i ljeta. Crvenu boju listovima daje pigment antocijanin koji također boji i maline te rajčicu. Znanstvenici s Državnog sveučilišta Montana otkrili su da bi drveće bez antocijanina bilo puno osjetljivije na sunčevo zračenje. Zato bi korijenu lišće slalo i manje hranjivih tvari pa stablo ne bi bilo otporno zimi.

GRMLJE KOJE JE PREŽIVJELO
Kao iznimka koja potvrđuje pravilo, izraelski i finski znanstvenici Simcha Lev-Yadun i Jarmo Holopainen, navode patuljasto grmlje koje raste u Skandinaviji. Ono je preživjelo ledeno doba pod debelim sniježnim pokrovom, a s njima i insekti nametnici. Zato je njihovo lišće i danas crveno u jesen.

C02 UTJEČE NA PROMJENU BOJE
U posljednjih 30. g. lišće i u Europi i u Americi mijenja boju sve kasnije, s odgodom od 1,3 do 1,8 dana po desetljeću, pokazale su studije. Stručnjaci smatraju da je uzrok tome povećana razina uglličnog dioksida. Zbog njega lišće dulje ostaje zeleno, što su dokazali eksperimentom u kojemu su dio drveća izložili većoj količini CO2, a drugo ostavili pod prirodnim uvjetima. Lišće je zbog CO2 duže produktivno i duže skuplja “hranu” za zimu, no zato stablo može postati manje otporno zimi.

Možda vas zanima i ovo:
Naši partneri pišu
Message