Koji si tip paničara? To otkriva kako shvaćate svijet oko sebe

Fizički simptomi anksioznosti mogu se manifestirati na niz različitih načina, uključujući nesanicu, bolove u želucu, višak ili manjak kilograma i napetost, kaže dr. Mehmet Oz.

Brige su upisane u naš DNK, a razmišljanje o njima nekad nam i pomaže, osobito kad nas motivira da se trudimo oko budućnosti. No pretjerano živciranje može imati toksičan učinak na zdravlje ako neprestano očekujemo najgore, napominje Oz.

Anksioznost može uzrokovati rast masnih kiselina i hormona stresa do toksičnih razina, a to dalje uzrokuje kronične upale u mozgu i ostatku tijela. Ovo se obično događa kad zatrpamo organizam štetnim tvarima iz nezdrave hrane ili drugih supstanci koje unosimo u tijelo.

Može se pojaviti i indirektno, kroz krugove emocionalno–komandne aktivnosti mozga koje nepotrebno aktiviraju tjelesne odgovore na stresne situacije. Toksičnost koju uzrokuje stres može se odraziti čestim bolovima u želucu za koje ne postoji izravan uzrok, a koji mogu biti povezani upravo s anksioznošću.

To je tako jer želudac ima poseban živčani sustav koji se ponaša kao ‘drugi mozak’, pojašnjava slavni liječnik. Kad se pretjerano brinemo, milijuni receptora u probavnom sustavu reagiraju na strah ubrzavajući ili usporavajući probavu, što može uzrokovati mučninu, proljev i žgaravicu. Stoga se i pretjerani gubitak kilograma ili ubrzano debljanje mogu pojaviti kao posljedica anksioznosti.

Oz savjetuje da u tom slučaju isprobate moć biljaka, poput matičnjaka, paprene metvice ili kamilice, koje su poznate po blagotvornom učinku na probavni sustav. Još jedna posljedica anksioznosti je i nesanica, koja nastupa zbog povećane aktivnosti živčanog sustava u trenucima brige.

- Tjeskoba je zaslužna i za većinu misterioznih migrena koje najčešće kreću od bolova u vratu. Kad čovjeka obuzme tjeskoba, vratni mišići postaju vrlo napeti, a bol se proširuje na cijelu glavu. Kad shvatimo da je anksioznost neurološki proces, a ne samo osjećaj, možemo poduzeti korake za umanjivanje njezinih simptoma - objašnjava Oz.

Amigdala, žlijezda u mozgu koja predstavlja centar za strahove i anksioznost, šalje poruke upozorenja racionalnom dijelu mozga. Racionalni dio tada “odlučuje” je li ta briga stvarna opasnost ili je može zanemariti. Kad je racionalni korteks preplavljen upozorenjima koje šalje amigdala, ne može ih sve procesuirati. Tad upadate u žačarani krug anksioznosti zbog koje raste i krvni tlak.

- Zato treba djelovati na amigdalu kako bismo usporili njezin rad. Ovdje pomaže aromaterapija, jer miris bergamonta, lavande, eukaliptusa, jojobe ili gorke naranče stimulira amigdalu stvarajući trenutačan osjećaj smirenosti - pojašnjava.
No kako biste izašli iz začaranog kruga u koji vas je zarobila tjeskoba, prvo morate odrediti koji ste tip anksiozne osobe, a tek onda možete odlučiti kako ćete djelovati. Tri su tipa ‘paničara’, kaže liječnik - čitači misli sve shvaćaju preosobno, katastrofičari su uvjereni u najgori scenarij, dok oni koji igraju na sve ili ništa vide samo negativne aspekte situacije.

Test: Koji ste tip paničara?

1. Stigao vam je neočekivani račun, no nemate dovoljno novca da ga platite. Nemate drugog izbora nego pitati rođake da vam posude novac. Najviše vas brine:
A) Što će ti rođaci misliti o vama? Vjerojatno će misliti da ste propalica. Što ako vam djeca saznaju? Sigurno ste ih iznevjerili.
B) Što će se dogoditi kad nećete moći vratiti novac? Hoćete li morati dići novi kredit? Što ako vas banka dođe ovršiti? Nikad nećete uživati u mirovini i ostat ćete u dugovima zauvijek.

C) Kako niste uspjeli. Ne možete ispuniti svoje obaveze i niste osoba kakva ste mislili da ćete biti u ovom stadiju života.


2. Vaša majka u poznim godinama treba više pomoći u zadnje vrijeme. Zamolila vas je da je odvezete doktoru, no nešto važno vam je iskrsnulo na poslu pa će morati ići autobusom.
A) Brine vas to što će vaša majka sigurno misliti da ne marite za nju.

B) Opsjednuti ste mišlju da će vjerojatno pasti i ozlijediti se. Na kraju će završiti u bolnici i vi ćete biti krivi.

C) Mislite da ste loša kći/sin. Trebali biste pomagati majci i nije pošteno zanemariti je nakon svega što je učinila za vas.


3. Nedavno ste skupili malo više kilograma. Vi:

A) Osjećate se neugodno. Mislite da vas svi promatraju kad ste u javnosti. Vaš partner sigurno više ne misli da ste privlačni. Oni ljudi koji se smiju se sigurno smiju vama.

B) Mislite da trebate na dijetu, no tad shvaćate da vjerojatno nema smisla. Ionako ćete odustati. Čeka vas dijabetes ili nešto još gore te se pripremate na to.

C) Odmah se nazivate pretilima, ispraznite kuću od grickalica i šećera te se zaklinjete da nećete jesti više od 700 kalorija dnevno.

Najviše odgovora na A:


Vaš tip paničara je ‘čitač misli’
. Kao čitač misli sve shvaćate preosobno i mislite da uvijek znate točno što drugi misle o vama. Ako je netko namršten, vjerojatno mislite da vas ne voli. Ako šutite na sastanku, mislit ćete da vaš šef sigurno misli da ste glupi. Vaše misli najčešće ne odražavaju stvarnost. Riješite se anksioznosti vježbom ‘zamjene uloga’. Zamislite da je netko drugi u vašoj situaciji umjesto vas. Zamjena uloga naučit će vas kako sebi dati istu razinu prihvaćanja, kao što i vi prihvaćate druge ljude u sličnim situacijama.

Najviše odgovora pod B:


Vaš tip paničara je ‘katastrofičar’. 
Katastrofičari su opsjednuti s budućnošću u kojoj uvijek zamišljaju neki negativan ishod. Na primjer, kad napipaju kvrgu na vratu odmah su uvjereni da imaju zloćudni tumor. Umjesto zamišljanja najgoreg mogućeg scenarija zamislite svoju anksioznost kao termometar mogućnosti. Na vrhu termometra nalazi se najgori scenarij, a na dnu najbolji. U sredini je mnoštvo mogućih ishoda koji su mnogo vjerojatniji nego onaj na vrhu. Podsjetite se da vaša razina anksioznosti ne odgovara stvarnosti. Ne zamjenjujte moguće s vjerojatnim.

Najviše odgovora pod C:


Vaš tip paničara je ‘sve ili ništa’
. Spadate li u ovaj tip, imate sklonost pretjeranom generaliziranju, fokusiranju samo na negativne aspekte situacije te gledate na probleme kao na potpuni uspjeh ili potpuni neuspjeh. Samo jedna negativna stvar može vam pokvariti inače dobar dan. Smirite anksioznost fokusirajući se na stvari koje funkcioniraju i na ono što može poći u dobrom smjeru. Usmjerite pozornost na dobre stvari u životu i nakon nekog vremena naučit ćete lakše prelaziti preko negativnih sitnica, savjetuje slavni liječnik.

Eliksir od meda i đumbira smirit će želudac

Mučninu uzrokovanu anksioznošću možete tretirati prirodnim pripravcima. Napravite eliksir kombinirajući žličicu limunova soka, žličicu mljevenog đumbira i pola žličice meda te ga uzimajte tri puta dnevno. Također pomaže čaj od matičnjaka, koji je bio poznat kao lijek za anksioznost još u srednjem vijeku.

Primiri se, samo pomiriši lavandu ili gorku naranču

Mirisi mogu izravno djelovati na amigdalu, dio mozga koji upravlja strahovima i stresnim situacijama. Miris eukaliptusa, bergamonta, lavande, jojobe i gorke naranče stvorit će trenutačan osjećaj smirenosti te mogu poslužiti kao prva pomoć u stresnim situacijama. Izvadite bočicu eteričnog ulja, nakapajte nekoliko kapi na maramicu i pomirišite.

Uz plan i pozitivne misli smanjuje se rizik za iznenadni napadaj stresa

Odvojite barem 15 minuta na dan razmišljajući o svojim problemima na racionalan način. Napravite popis od deset stvari koje vas najviše muče ili upišite u kalendar stresne događaje koji vas očekuju u idućih mjesec dana. Ovako vam se stresni događaji neće više činiti suviše zamršeno i apstraktno te ćete lakše isplanirati strategiju njihova rješenja.