Konjičarstvo: Zdrava rekreacija na zraku

Jahanje je uzbudljiv i ekstreman adrenalinski sport ako se odvažite na brzo galopiranje, preskakanje preko potoka ili spuštanje niz liticu. No ako ste radije tip za lagano kaskanje, ono može biti odličan spoj rekreacije i opuštanja. U svakom slučaju, na leđima konja zaboravit ćete svakodnevne obveze i ponovno osjetiti da ste dio prirode. Druženje s tim plemenitim životinjama usrećuje čovjeka i podiže mu samopouzdanje. S jedne strane brinete se o njima, a s druge morate naučiti kako ovladati tim snažnim stvorenjima i naučiti ih kako da slušaju vaše zapovijedi. Za jahanje gotovo da nema dobne granice. Djeca mogu sjesti na konja već s nekoliko godina, a jahati možete cijeli život. Jahanje se preporuča kao odlična terapija, ne samo za tijelo nego i za duh, a terapeutsko se jahanje koristi i kod osoba s posebnim potrebama. Britanci tvrde da je bolje jahati nego ići psihoterapeutu. Povećava se čovjekovo zanimanje za vanjski svijet, kao i za vlastiti život te sposobnost preuzimanja rizika, emocionalna kontrola i samodisciplina. Od fizičkih učinaka najizraženiji su razvoj ravnoteže, jačanje mišića, bolji refleksi i cirkulacija te elastičnost. SMIRITE KONJA KAD JE UPLAŠEN Smatra se da su nomadski narodi s područja današnjeg Turkmenistana prvi počeli jahati konje. Kao biljojed, konj je tijekom evolucijskog razvoja bio meta napada mnogih predatora. To uvelike određuje njegovo ponašanje. Kad je uplašen, ponaša se nekontrolirano i u takvim situacijama treba biti izuzetno oprezan STRAH često sprječava ljude da se približe konjima. Važno je naučiti komunicirati s njima, dati im mrkvu i potapšati ih po leđima AMERIČKI kauboji i Indijanci najpoznatiji su jahači u povijesti. No konje su na američki kontinent zapravo doveli španjolski osvajači JAHATII možete i noću jer konj u mraku vidi mnogo bolje od ljudi i dobro se orijentira. Tad je najbolje njemu prepustiti da nađe put. JHANJE mnogi smatraju elitnim i skupim sportom, no zahvaljujući razvoju seoskog turizma, konjičkih klubova i rančeva s konjima, povremeno, rekreativno jahanje je puno dostižnije. Prije svega jer ne morate imati svoga konja niti opremu za sedlanje. Osim na hipodromima, konjički klubovi i rančevi također organiziraju škole jahanja za početnike. Cijena sata jahanja s instruktorom u prosjeku iznosi 100 kuna. Stupanj za početnike obično traje 10-20 sati, ovisno o programu. Na prvim se satovima upoznajete s psihologijom konja i brigom o njemu, tj. kako ga timariti, čistiti, hraniti, sedlati i voditi. Zatim se uči uzjahivanje i pravilno držanje tijela u sedlu. Pritom treba svladati i komande za kretanje, zaustavljanje i skretanje. Sljedeći zadatak je svladavanje pravilnih pokreta tijela u kasu i galopu. Nakon toga jednostavno uživate u jahanju na svježem zraku u prirodi. PRIJE stavljanja sedla treba obvezno istimariti konja ako je blatan i provjeriti ima li prljavštine na kopitima. Tek se zatim stavljaju sedlo i uzde. Za jahanje se preporučuje nošenje zaštitne kacige. Jaše se u čizmama, ali i u tenisicama, ako su uzengije za to pogodne. Hlače ne smiju biti od skliskog materijala. JAHANJE popravlja držanje kod djece i razvija ekološku svijest Iako neki i ranije sjednu na konja, za djecu se ozbiljnije učenje jahanja preporučuje nakon sedme godine. Razni klubovi organiziraju posebne programe prilagođene njihovu uzrastu. Djeci su osobito zanimljivi patuljasti konji, poniji, koji su baš po njihovoj mjeri. Konji su obično djeci omiljena životinja pa ih je upravo zato lako motivirati za jahanje. Ova je rekreacija dobra preventiva protiv pretilosti i lošeg držanja kod djece. Osim jačanja muskulature i kralježnice te razvijanja samopouzdanja, dijete razvija osjećaj za prirodu, brigu o drugom živom biću i ekološku svijest.