Koreanci najradišniji, vlada Japance tjera na godišnji

Mit o marljivijim Japancima koji gotovo uvijek rade te se rijetko ili nikad ne odmaraju nije točan. Iako glase kao “fanatični” radnici, tek su 12. na listi najdulje radne godine Organizacije za ekonomsku suradnju i razvoj. Japanci rade 1784 sata, a imaju 20 dana odmora, a Hrvati rade 1701 sat tijekom godine i odmaraju se 23,4 dana. Kod Japanaca je problem što ne žele na godišnji te ih većina koristi samo pola odmora pa ih vlada spajanjem vikenda i praznika tjera na odmor. No zaposlenici iz Južne Koreje iako imaju minimalno deset dana godišnjeg, u prosjeku se odmaraju tek tri dana, a rade čak 2357 sati tijekom godine. Istraživanje OECD-a pokazalo je kako se Korejci zbog svoje radne kulture do te mjere poistovjećuju s poslom da se i izvan posla često oslovljavaju prema radnome mjestu: “računovođo Kim”. Također, ne razdvajaju poslovno od privatnoga pa im je šef i obiteljski prijatelj.

NIZOZEMCI RADE NAJMANJE NA SVIJETU
Dok Francuzi s radnim tjednom od 35 sati slove za “najljenije”, najmanje ipak rade Nizozemci - na godinu samo 1,391 sati. Gotovo osam tjedana manje od Hrvata. Iako ih je manje od 45 posto radno sposobnih, prosječni Nizozemac proizvede dobara u vrijednosti 35.078 dolara - oko 10.000 dolara više no znatno marljiviji Korejac.

U EUROPI NAJVIŠE RADE GRCI
S prosječno odrađenih 2052 sata na godinu, prema OECD-u, drugi na ljestvici najuposlenijih su Grci. No vrijeme provedeno na poslu uopće se ne odražava na ostvarenu dobit: Grk proizvede manje dobiti (29.200 dolara BND-a po stanovniku) od prosjeka Europe. Manje od Nizozemca te gotovo dvostruko manje od prosječnog Norvežanina (53.300 dolara), koji su drugi na listi najljenijih zaposlenika na svijetu

SVAKI ŠESTI HRVAT SE PREMALO ODMARA
Koliko su Hrvati željni odmora pokazuje anketa: svaki šesti radnik, usprkos poskupljenjima i padu standarda, odabrao bi dodatne slobodne dane, a ne povišicu u istoj vrijednosti.

U EU RADNI TJEDAN KRAĆI ZA DVA SATA
Prema sadašnjim propisima, radni tjedan u Hrvatskoj traje 40 sati te najviše 10 prekovremenih. Prema europskoj direktivi, radnik smije odraditi najviše osam dodatnih sati na tjedan.

KOREJSKI DRŽAVNI SLUŽBENIK DJECU VIDI 15min NA TJEDAN
Ustajem u 5.30 kako bih stigao na posao do 8.30. Radim do 21 sat i tako šest dana u tjednu, priča Lee, 39-godišnji službenik ministarstva poljoprivrede i ribarstva, kojeg je OECD izdvojila kao primjer korejske radne etike. Djecu vidi 15-ak minuta na tjedan i to samo vikendom. Čak i ako ne prespava na stolu u uredu, dok stigne kući već su u krevetu. A Lee nije osamljen. Takav ritam u Koreji je sasvim normalan. Ako bi otišao u 18 sati, kada mu završava službeno radno vrijeme, zaobišla bi ga povišica ili promaknuće. A ako bi se “drznuo” iskoristiti čitav godišnji, radni stol/krevet mogao bi prepustiti nekom marljivijem.

BIVŠI ISTOČNI BLOK U PET NAJMARLJIVIJIH
Nakon Korejaca i Grka najviše odrade Česi, Mađari te Poljaci. Iako od '80-ih godina prošlog stoljeća Amerikanci rade više od Europljana, omjer su ujednačile bivše zemlje istočnog bloka