Kronična bol može smanjiti mozak za jedanaest posto

Svaki peti stanovnik Europe pati od kronične boli, migrena pogađa jednog od osmero ljudi, a svakog trećeg Hrvata muči artritis... Iako je bol svakodnevna, znanstvenici tek počinju razumijevati mehanizme boli. Nastaje u mozgu nakon što završeci živaca koji se nalaze po cijelom tijelu pošalju električni signal u mozak.
- Bol je više od živčane aktivnosti, to je mješavina emocija, kulturnog nasljeđa i duha svakog čovjeka - objašnjava K. Weiner, direktorica američke Akademije za bol. Osim što otežava život, bol mijenja organe.Zbog kronične boli neuroni su pretjerano aktivni, no zatim se ulijene, što smanji mozak za čak 11 posto. Dobra strana boli je što može djelovati kao afrodizijak. Migrena je okidač libida, koji se može pojačati za 20 posto. Žene dulje, češće i jače osjećaju bol jer imaju 34 živčana završetka po četvornom centimetru kože, a muškarci imaju samo 17.     

Nakon udarca u glavu ljudi mogu vidjeti zvijezde pred očima zbog fotopsije. Udarac nadraži mrežnicu, koja šalje signal do optičkog živca, a upravo zahvaljujući centru za vid u mozgu, koji se nalazi u stražnjem režnju, ljudi mogu vidjeti zvijezde, munje, iskre i ostale pojave.

Na tankoj koži ruku i prstima ima više živčanih završetaka nego na bilo kojem drugom dijelu tijela. Porežete li se papirom, javit će se snažna bol. Rez iritira živčane završetke, ali ih previše ne ozlijedi, objašnjava dr. Cook iz Klinike za dermatologiju.

Mnogi ljudi bez jednog ili više udova imaju fantomski osjet uda u amputiranom dijelu tijela. Razlog tome je što mozak osjet bola i dodira nastavlja slati u dio tijela koji nedostaje. Drugim riječima, oni koji imaju osjećaj fantomskog uda doista osjećaju dio tijela kojeg nema.

Tijekom stajanja gravitacija vuče tjelesnu tekućinu prema dolje. Skuplja je u nogama i stopalima te pritišće mišiće, što nakon vremena prouzročuje bol. Kretanjem stezanje mišića  tjera tekućinu prema gore, pa se cirkulacija poboljšava, zbog čega je lakše hodati nego stajati.