Dodaj 24sata među omiljene izvore na Googleu
Na Svjetskom prvenstvu u Meksiku 1986. godine, Diego Maradona učinio je nemoguće, prevario suce, šokirao Engleze i oduševio cijelu Argentinu
Kad je veličanstveni Diego Maradona 22. lipnja 1986. godine postigao gol tijekom četvrtfinalne utakmice Argentine i Engleske na Svjetskom nogometnom prvenstvu 1986. godine, svi su, osim sudaca, vidjeli da se u igru umiješala "Božja ruka". Naime, pogodak je prema pravilima nogometnog saveza bio nezakonit, jer ga je slavni argentinski nogometaš postigao rukom (kasnije su ga godinama zvali "La manos de Dios" - što na španjolskom znači 'božja ruka)', no suci nisu dobro vidjeli igru i nisu poništili gol.
Maradona se našao sam u šesnaestercu, s loptom koja je padala prema tlu. Borio se za nju s vratarom reprezentacije Velike Britanije, Peterom Shiltonom , koji je stajao 20-ak centimetara od njega. Shilton je skočio naprijed s desnom rukom, dok je Maradona to učinio s ispruženom lijevom rukom i njegova šaka, koju je podigao uz glavu, dotaknula je loptu i ona je odletjela u gol. Činilo se da je lopta odgurnuta glavom, ali nije bilo tako.
Meksički fotograf Alejandro Ojeda Carbajal ovjekovječio je taj trenutak fotografijom na kojoj se vidi kako Maradona udara loptu rukom. No, Maradona je počeo slaviti, gledajući glavnog i linijskog suca, tražeći potvrdu. Tunižanin Ali Bennaceur nije smatrao da postoji problem, ali je nakon protesta engleskih igrača zatražio savjet svog drugog linijskog suca, no ovaj je potvrdio pogodak.
Tim pogotkom Argentina je povela 1:0, a zanimljivo je da je upravo Maradona postigao i drugi gol za Argentinu, kojim je ona pobijedila s rezultatom 2:1. Komentatori su prenoseći utakmicu kazali kako je prvi pogodak za Argentinu postignut "malo Maradoninom glavom, a malo Božjom rukom", pa su i gol i Maradona godinama ostali poznati pod spomenutim nadimcima. Maradona je u svojoj biografiji i priznao da je u tom trenutku nezakonito rukom pridržao loptu, no ustvrdio je da je taj gol za njega "simbolična osveta" za pobjedu Velike Britanije nad Argentinom u Falklandskom ratu četiri godine ranije.
Na današnji dan 1981. Mark David Chapman, optužen za ubojstvo slavnog člana The Beatlesa, Johna Lennona, promijenio je svoj iskaz na sudu o tome osjeća li se krivim za Lennonovo ubojstvo, posve suprotno savjetu svog odvjetnika da se brani neuračunljivošću. Nakon što je 8. kolovoza Lennon upucan s četiri metka koja su ga pogodila u leđa i nakon toga preminuo u kolima Hitne pomoći, mnoštvo Lennonovih obožavatelja čekalo je to suđenje.
Priznanje krivnje značilo je da nije potreban nastavak suđenja. Nije bilo potrebe za vojskom psihijatara koju su obje strane angažirale da bi se dokazalo je li u trenutku ubojstva bio uračunljiv ili ne, kao i potreba za saslušavanjem 30-ak svjedoka, među kojima je bila i Lennonova udovica Yoko Ono, koja je bila s njim kad je ubijen. Procjene su bile da bi Chapman mogao dobiti najmanje 50 godina zatvora. No, njegov odvjetnik Jonathan Marks, usprotivio se promjeni izjave svog klijenta, kazavši da se ona temelji na dva razgovora za koje Chapman tvrdi da ih je vodio "s Bogom", što dovoljno govori o njegovom mentalnom stanju.
- Zbog tih razgovora 8. i 10. lipnja postalo mi je nemoguće voditi smislen dijalog s njim... on vjeruje da je izvršio Božju volju - kazao je branitelj te dodao kako Chapman nije u stanju saslušati njegove savjete te da vjerojatno nije sposoban izdržati duže suđenje.
Prvi sisački partizanski odred osnovan je u Brezovici kod Siska 22. lipnja 1941. Njegovo osnivanje označilo je početak organizirane antifašističke borbe u Hrvatskoj i početak oružanog otpora u Jugoslaviji. Od stjecanja hrvatske neovisnosti ovaj se dan obilježava kao Dan antifašističke borbe.
Više vremeplova pronađite OVDJE.
24sata © 2026
