Moć zakona karme - tko čini dobro, dobro će mu se i vratiti

Karma se obično upotrebljava u smislu sudbine, nečega što je “zapisano”, no i onoga što se ne može izbjeći, tvrde duhovni učitelji. Međutim, u svojem izvornom značenju karma je zakon uzroka i posljedice - nešto što se izražava poslovicom: “Kako siješ, tako ćeš i žeti”. Učenje o karmi, kao o načelu uzroka i posljedice, podrazumijeva da će se svako djelovanje vratiti u ovom ili u nekom od idućih života.

Ako neki muž vara svoju ženu u ovom životu i ne doživi u tom životu da mu ona uzvrati istom mjerom, hoće li se oni u idućem životu naći u obrnutim pozicijama, upitali smo Adriana Kezelea, autora 40-ak knjiga iz područja duhovnosti.

- Karmički zakoni ne funkcioniraju tako doslovno. Oni stvaraju obrasce u vašem umu i time samo posredno upravljaju okolnostima života. Drugim riječima, nije važno tko će vam vratiti pouku. Karma samo kaže da će vam se vratiti. Od najmanjeg do najvećeg, svi su ljudi podvrgnuti zakonima karme. Svaka akcija ima reakciju i to na svoj način vrijedi posvuda - u fizikalnom, psihološkom ili društvenom području - smatra Kezele. 

Nema razloga da taj isti zakon, na svoj način, ne vrijedi i u području duhovnosti, objašnjava i kaže kako čovjek može tijekom života biti izvan zakona karme. Izlazak iz začaranog kruga karme je moguć. To se u duhovnoj terminologiji naziva prosvjetljenje ili oslobođenje (mokša). Potrebno je razumjeti da se karma ne vidi samo u vanjskim događajima i okolnostima našega života (gdje je percipiramo kao dobru ili lošu). Postoji način da se unaprijed vide karmički ciklusi (vedska astrologija - jyotish je jedan od njih) te da se djeluje i smanji djelovanje karme. 

Mnogo je veći problem ono nevidljivo djelovanje karme u vlastitim mislima i željama. Njih percipiramo kao svoje, ni ne sluteći da smo programirani - tvrdi Kezele te navodi da kad ih slijedimo i želimo ih ostvariti (a to želimo jer su to naše misli), stvaramo novu karmu. Izlazak iz ciklusa karme delikatan je proces i sastoji se od nekoliko faza. 

- Prvo, čovjek mora razumjeti važnost presudnog pitanja od kojeg počinje istinsko duhovno buđenje. Ono glasi: ‘Zašto želim to što želim?’. Većina se današnje duhovnosti zabavlja ispunjavanjem želja, a pitanje ‘zašto’ je nedodirljivo. Zato ostajemo zarobljeni unutar istih karmičkih petlji. Potrebno je razumjeti vrijednost takozvanih ‘oslobađajućih iskustava’ koja otpuštaju stisak karmičkih petlji te ih što više proživljavati u životu. Slijedi i aktivni rad na dekonstrukciji iluzije – na samom središtu oko kojega se vrti kotač karme - objašnjava Kezele.

Neke od teorija o karmi podržavaju ideju da dobra karma ima pozitivne učinke na nositelja i obratno, a ti učinci mogu biti materijalni, moralni i emotivni te oni čine nečiji život sretnim ili nesretnim. Učenje o karmi ima snažnu etičku notu bez koje bi taj nauk bio sveden na niz uzroka i posljedica bez višeg smisla. Ističe se da karma po sebi nije nagrada ili kazna, ali se smatra da dobra djela uzrokuju dobru karmu, a negativna lošu. Ipak, oslobođenje od karmina kotača i borba protiv isprogramiranih čovjekovih poriva smisao je učenja o karmi, objasnio je Adrian Kezele.

Nikad ne podcjenjuj druge niti im pokušaj napraviti nešto nažao. Danas si možda moćan, ali zapamti da je vrijeme moćnije. Od stabla se može napraviti milijun šibica, ali jedna šibica može spaliti drvo.

Zakon karme ističe da svaki put kad djelujemo, pokrećemo silu koja će reagirati u skladu s tim. On ne govori izravno o kazni, ali nas podsjeća na to da svako nedjelo u konačnici može biti kažnjeno, odnosno da ne možemo pobjeći od posljedica.

Zakon karme vodi prema patnji jedino ako smo sami stvorili uvjete za to. No to ne treba biti razlog za strahovanje, nego za unapređenje. Postoje neki univerzalni zakoni koje je uvijek dobro imati na umu. Ono s čim se odbijate suočiti i što ne želite prihvatiti, sustići će vas, kaže Zakon poniznosti.

Zakon rasta kaže: “Kamo god želiš stići, već si tamo”. Trebali bismo rasti u duhu jer jedino što moramo mijenjati smo mi sami, ne ljudi, mjesta i stvari oko nas. Kad promijenimo ono tko smo i što smo duboko u srcu, uslijedit će i promjene u životu. Ne možemo misliti na dvije stvari istodobno, kaže Zakon o fokusu. Kad smo usredotočeni na duhovne vrijednosti, nemoguće je da imamo niske misli, kao što su pohlepa i ljutnja.

Zakon strpljenja i nagrade kaže da svaka nagrada zahtijeva početni trud, a nagrade za trajne vrijednosti zahtijevaju strpljivost i uporan trud. Prava radost izvire iz toga što radimo, ono što trebamo raditi i čekanja da nagrada stigne u vrijeme koje joj odgovara. Ako nešto ne naučimo, povijest će se ponavljati, kaže Zakon promjene.

Zakon značenja i inspiracije kaže da je prava vrijednost nečega izravna posljedica energije i namjere koju smo uložili u nešto. Kad bismo zakon karme htjeli do kraja pojednostaviti, moglo bi se reći da osnovu za potpuni život ne predstavlja uspjeh u školi, funkcija na poslu ili stanje računa u banci. Živjeti život u potpunosti podrazumijeva davanje, ne samo materijalnog, nego i vremena, da ga pružimo nekome tko treba pomoć u potrebi ili nevolji. Ukratko: budite dobri i činite dobro, pa će vam se dobro i vratiti.

Adrian Kezele održava seminare s područja duhovnosti

Autor je 40 knjiga s područja duhovnosti, osnivač niza udruga i pokreta te Duhovne akademije, unutar koje poučava integralnu meditaciju i vodi trogodišnji studij - Jotisha, indijske astrologije. 

- Istinsko duhovno buđenje počinje u trenutku kad stavite upitnik na vlastite misli, namjere i želje. Jesu li doista vaše? Ili ste karmički programirani da ih mislite, pitanje je koje si svatko od nas treba postaviti. Karma i teorija o reinkarnaciji su neraskidivo povezani, no ne marim previše za dokaze o prošlim životima. Oni su vjerojatno mogući, iako ne vidim svrhe u bavljenju takvim stvarima. S druge strane, i sam imam određena sjećanja koja ne mogu pripadati ovom umu i životu. Ona se nisu javila zato što sam ih tražio, nego su došla spontano. Nemam izbora nego ih smatrati sjećanjima na prošle inkarnacije. Znači, za mene to nije stvar vjerovanja nego iskustva. Ali čak je i sjećanje nevažno. Jednako bih se tako mogao sjećati i nekog davno odgledanog filma ili pročitane knjige. Koliko god to bilo zabavno, zapravo je iluzorno. Nisam njegov zarobljenik. Sloboda nikad ne zarobljava - govori Kezele.