Znanstvenici su otkrili da se dijelovi mozga kod majki smanjuju, ali to pomaže boljoj brizi za dijete. Majčinska neuroplastičnost traje čak šest godina i štiti od starenja
Fascinantna neurološka transformacija
'Mom brain' nije mit: Evo kako majčinstvo 'prespoji' mozak
Čitanje članka:
3
min
Fiziološke promjene koje trudnoća uzrokuje u tijelu dobro su poznate. No, jeste li znali da se mozak buduće majke tijekom tog razdoblja također duboko 'preoblikuje'?
Prilagodbe koje doživljava trudnica uključuju široko poznati fenomen tzv. 'mom braina'. No one također uključuju proces u kojem se dijelovi mozga zapravo smanjuju. Međutim, studija koju su proveli istraživači sa Sveučilišta u Kaliforniji sugerira da je takva promjena u strukturi mozga zapravo korisna tijekom trudnoće i neposredno nakon poroda.
POGLEDAJTE VIDEO:
Pokretanje videa...
01:00
Što se događa s mozgom tijekom trudnoće?
Neuralne prilagodbe tijekom trudnoće mogu buduće majke učiniti osjetljivijima na potrebe djeteta i poboljšati socijalnu kogniciju. No kako se to događa?
Biološki i psihološki učinci majčinstva
Istraživanja i dalje otkrivaju duboke biološke i psihološke učinke majčinstva. Dokazi pokazuju da oko poroda prvorotkinje doživljavaju specifičan obrazac neuroanatomske promjene povezan s majčinskim ponašanjem.
Godine 2024. neuroznanstvenici sa Sveučilišta u Kaliforniji izradili su prvu detaljnu mapu ljudskog mozga tijekom jedne cijele trudnoće.
Ženska sudionica istraživanja pristala je na snimanja mozga prije, tijekom i nakon trudnoće. Kako je trudnoća napredovala, istraživači su primijetili da se dijelovi njezina mozga 'smanjuju' u volumenu.
Ta promjena bila je nešto što znanstvenici prije nisu vidjeli. Iako 'smanjenje mozga' zvuči zabrinjavajuće, zaključak je da su te promjene uglavnom pozitivne i mogu predstavljati preoblikovanje moždanog tkiva za potrebe majčinstva.
Efekt 'mom braina'
Znanstvenici već dugo poznaju fenomen 'mom braina' ili 'trudničkog mozga' - pojavu koja se često javlja u trudnoći i nakon poroda, a uključuje zaboravljivost, mentalnu maglu i slabiju koncentraciju.
Tijekom trudnoće tijelo je pod snažnim hormonskim utjecajem, posebno estrogena i progesterona, koji podržavaju razvoj fetusa i stabilno okruženje za bebu.
'Mom brain' nastaje upravo zbog tih hormonalnih promjena i strukturnih promjena u mozgu koje preraspodjeljuju resurse prema brizi za dijete i povezivanju s njim.
Što se događa sa sivom tvari?
Istraživanja pokazuju da smanjenje sive tvari u područjima povezanim sa socijalnom kognicijom pomaže majkama da se bolje usmjere na potrebe i emocionalne signale bebe. Siva tvar je, inače, vanjski sloj mozga koji sudjeluje u obradi informacija.
Opseg preoblikovanja mozga ovisi o promjenjivim razinama hormona koji optimiziraju određena ponašanja potrebna za zaštitu i brigu o djetetu.
Istraživači sa Sveučilišta u Kaliforniji naglašavaju da se ne radi o 'smanjivanju' mozga u negativnom smislu, nego o njegovom preoblikovanju. Taj se proces naziva majčinska neuroplastičnost.
Istraživanja su također pokazala promjene u krvožilnom sustavu mozga tijekom trudnoće, uključujući i promjene u protoku cerebrospinalne tekućine.
Poznato je da se kardiovaskularni sustav značajno mijenja tijekom trudnoće kako bi podržao fetus, a isto vrijedi i za cerebrovaskularni sustav.
Kako se tijelo prilagođava?
Trudnoća značajno mijenja cerebrovaskularni sustav kroz hormonske promjene, povećan volumen krvi i strukturne prilagodbe. Od svih moždanih regija koje su istraživači analizirali, čak 97 posto pokazalo je promjene tijekom trudnoće i nakon poroda.
Iako su promjene u sivoj tvari uočene u brojnim područjima mozga, one nisu primijećene kod očeva, što upućuje na to da su trudnoća i hormoni ključni uzroci neuroplastičnosti.
Majčinska neuroplastičnost nije ograničena samo na trudnoću ili neposredno razdoblje nakon poroda.
Dugoročne promjene
Dokazi pokazuju da strukturne promjene u mozgu povezane s majčinstvom mogu trajati šest godina ili dulje.
Zanimljivo je da ove promjene mogu imati i zaštitni učinak protiv starenja. Istraživanja pokazuju da majčinstvo može dugoročno oblikovati mozak, ne samo kratkoročno, nego kroz cijeli život.
Postporođajno razdoblje, koje traje šest do osam tjedana, vrijeme je kada je novorođenče posebno osjetljivo na prisutnost majke.
Majčinski dodir potiče emocionalni, kognitivni i socijalni razvoj djeteta, a kontakt koža-na-kožu ima mjerljive pozitivne učinke na zdravlje i razvoj. Rana bliskost korisna je i za majku. Istraživanja pokazuju da novorođenčad koja imaju više roditeljskog dodira imaju bolju regulaciju temperature, spavanja, hranjenja i razvoja mozga.
Temelji buduće povezanosti
Dugoročna istraživanja sugeriraju da rani majčinski dodir poboljšava emocionalnu povezanost i komunikaciju između majke i djeteta i godinama kasnije. Znanost jasno pokazuje da je redovit, nježan dodir ključan za zdravlje i majke i djeteta.
Majčinski stres, mjeren hormonom kortizolom, povezan je s manje osjetljivim i ponekad nametljivijim roditeljskim ponašanjem.
Prvorotkinje s višim razinama kortizola pokazale su smanjenu aktivnost mozga u regijama odgovornima za regulaciju emocija i obradu zvuka kada čuju plač svoje bebe.
Nalazi sugeriraju da povišeni stres može otežati usklađivanje s potrebama bebe, što može utjecati na kvalitetu emocionalne veze, piše Msn.
Sve što je bitno, na dohvat ruke
Skini aplikaciju za najbolje iskustvo portala. Čitaj, komentiraj i budi uvijek u toku s najnovijim vijestima.
Odaberi temu koju želiš pratiti
Primaj sve nove vijesti o temi i budi u tijeku
