Lifestyle

Komentari 34

Naučite kako se čita nalaz krvi: Povišeni leukociti znače upale

Naučite kako se čita nalaz krvi: Povišeni leukociti znače upale

Liječnik opće medicine na vađenje krvi može uputiti i zbog određenih simptoma, poput umora, slabosti, groznica, modrica, naglog mršavljenja, anemije, ili otkrivanja koliko je krvi izgubljeno...

Krvna slika provjerava se kao dio redovitog liječničkog pregleda, a može dati vrijedne informacije o općem zdravstvenom stanju. Nalaz pruža i važne informacije o vrstama i broju stanica u krvi, osobito crvenim krvnim stanicama, bijelim krvnim stanicama i trombocitima. 

No liječnik opće medicine na vađenje krvi može uputiti i zbog određenih simptoma, poput umora, slabosti, groznica, modrica, naglog mršavljenja, anemije, ili otkrivanja koliko je krvi izgubljeno ako postoji krvarenje negdje u organizmu.

Naravno, moguć je i pronalazak upale zbog povišenih leukocita, koji upućuju i na oštećenje tkiva (primjerice srčanog mišića), ali i na teški fizički ili emocionalni stres. I sedimentacija je pokazatelj upalnog stanja, a glukoza, odnosno njene povišene vrijednosti, upućuju na razvoj šećerne bolesti, dok je TSH važan za detekciju poremećaja rada štitnjače. Predložak laboratorijskih pretraga koje se obično rade na sistematskim pregledima analizirao je prof. dr. Mirko Koršić.

Dr. Koršić: Što znače povišene a što snižene vrijednosti?

ERITROCITI

(Referentni interval 3,86 - 5,08)

U stanjima u kojima nema dovoljno kisika u organizmu povećava se broj eritrocita. Veći broj eritrocita nosi više kisika u stanice tijela. Postoje neke krvne bolesti kod kojih je povećan broj eritrocita, ali je i moguće da bolesnik puši. Smanjeni broj naziva se anemija, a nastaje zbog gubitka krvi, poremećenog/nedostatnog stvaranja (nedostatak željeza, manjka folne kiseline i vitamina B12) ili pojačanog/ubrzanog raspadanja eritrocita. 

HEMOGLOBIN

(119 - 157)

To je bjelančevina u eritrocitima koja prenosi kisik iz pluća u sve stanice. Postoje bolesti u kojima eritrociti ne stvaraju dovoljno hemoglobina ili je drukčijeg sastava od normalnog, pa stanice trpe zbog manjka kisika. Snižene vrijednosti javljaju se kod anemije. 

TROMBOCITI

(158 - 424)

Krvne pločice su važne za proces zgrušavanja krvi. Nedostatan broj trombocita naziva se trombocitopenija. Ljudi s trombocitopenijom imaju povećanu sklonost krvarenju. Povećani broj trombocita (trombocitoza) upućuje na povećanu sklonost stvaranja ugrušaka krvi (tromboza). 

LEUKOCITI

(3,4 - 9,7)

Bijele krvne stanice upućuju na moguću upalu u organizmu. Dijele se na one koje sadrže fine granule, tzv. granulocite (neutrofili, eozinofili i bazofili) te na stanice koje ne sadrže zrnca u citoplazmi - limfociti i monociti. U kontroli leukocita gleda se ukupan broj leukocita kao i ponašanje nekih vrsta leukocita. Ukupno povećani broj naziva se leukocitoza, a smanjeni leukopenija. Do povećanog broja dolazi kod upala ili nekih drugih oštećenja organizma. Ukupno sniženi broj pokazuje preslab imunološki odgovor organizma. Postoci pojedinih vrsta leukocita daju dodatan uvid u stanje pacijenta. Tako povećani broj neutrofilnih granulocita govori u prilog bakterijske infekcije, a povećan broj eozinofila javlja se kod infekcije parazitima ili alergije. 

LIMFOCITI

(1,19 - 3,35)

Stanice koje produciraju antitijela. Povećani broj limfocita naziva se limfocitoza  a smanjeni broj limfopenija. 

SEDIMENTACIJA (SE)

(4 - 24)

To je brzina sedimentacije i pokazatelj je upalnog stanja. U stanjima akutne ili kronične upale u krvi se javljaju proteini upale (tzv. reaktivni i ostali proteini), koji mijenjaju fizikalno-kemijska svojstva eritrocita. Eritrociti se tad brže sedimentiraju u cjevčici koja mjeri brzinu sedimentacije eritrocita. Brzina sedimentacije mjeri se jedan, odnosno dva sata nakon stavljanja krvi u cjevčicu za mjerenje brzine sedimentacije. Kod visoke  sedimentacije stupac eritrocita u cjevčici vrlo se snižava već nakon prvog sata. Više vrijednosti obično su kod težih upala, ali i kod drugih ozbiljnih poremećaja u tijelu. 

AST (8 - 30), ALT (10 - 36), GGT (9 - 35)

Enzimi su koji se nalaze u stanicama jetre i govore u kakvom je ona stanju. Povišene vrijednosti jetrenih enzima znak su oštećenja jetre (raspad i propadanje stanica) zbog alkohola, loše prehrane, lijekova, infekcije (bakterije, virusa, parazita) te raznih metaboličkih oboljenja (nasljedne i stečene bolesti jetre). 

GLUKOZA

(4,2 - 6)

Stethoscope and piggy bank for health insurance concept

 

Povišene vrijednosti glukoze nazivaju se hiperglikemija a snižene hipoglikemija. Povišene su znak šećerne bolesti. Hipoglikemija se javlja kod bolesti kod kojih je pojačano lučenje inzulina iz gušterače, ali se najčešće vidi kod previše revnog liječenja šećerne bolesti lijekovima ili raznim pripravcima inzulina. Vrlo niska vrijednost glukoze u krvi (teška hipoglikemija) opasna je za život. Za nalaz glukoze, krv se za određivanje koncentracije  mora uzeti pravilno (ujutro, natašte). Uzimanje hrane povisuje vrijednost glukoze u krvi i otežava “čitanje” nalaza. 

BILIRUBIN

(3 - 20)

Pigment, razgradni produkt hema - sastavnog dijela hemoglobina. Povišene vrijednosti u krvi (hiperbilirubinemija) vidi se u bolestima pojačanog stvaranja ili nedostatnog izlučivanja bilirubina u krvi. Bolesnici s povišenim bilirubinom imaju žućkaste bjeloočnice i kožu. Povišene vrijednosti govore da se radi o pojačanom raspadu eritrocita, dakle o hemolizi, odnosno hemolitičkoj anemiji ili pak bolesti jetre koja je posljedica upale jetre (hepatitisa), ciroze ili zloćudne bolesti jetre. Žučni kamenci mogu začepiti izvodne kanale žuči u crijevo, pa bilirubin ulazi u krvnu cirkulaciju i izaziva hiperbilirubinemiju. 

URATI

(134 - 337)

Razgradni produkti metabolizma nukleinskih kiselina. Poremećaj funkcije enzima koji kontroliraju proizvodnju urične kiseline (i njenih soli - urata) mogu dovesti do hiperuricemije (povišene koncentracije urata u krvi) i mogu izazvati giht, bubrežne kamence, neurološke simptome, pa i imunološke poremećaje. Uz nasljeđe, veliki unos mesa i alkohola pogoduju nastanku hiperuricemije. 

KREATININ 

(49 - 90)

 

Metabolički produkt koji se izlučuje putem bubrega. Količina stvaranja kreatinina ovisi o mišićnoj masi - ljudi s manjom mišićnom masom imaju niže vrijednosti kreatinina. Povišene vrijednosti kreatinina upućuju na funkciju bubrega. Kod zatajivanja bubrega dolazi do porasta kreatinina u krvi.

KOLESTEROL (preporuka < 5) I TRIGLICERIDI (preporuka < 1,7)

Daju uvid u stanje metabolizma lipida, jednog od najčešćih poremećaja metabolizma. To je posljedica nezdravog načina života, epidemije debljine i šećerne bolesti tipa 2. Povišene vrijednosti lipida (hiperlipidemija) povezane su s nastankom kardiovaskularnog rizika (koronarna bolest, srčani infarkt, moždani udar, visoki tlak), ali i s masnom jetrom i s nealkoholnom bolesti jetre. Povišene vrijednosti kolesterola nazivamo hiperkolesterolemija, a triglicerida hipertrigliceridemija. Zadnjih desetak godina vide se povoljni učinci sniženja kolesterola i triglicerida zdravom prehranom, tjelesnom aktivnošću i lijekovima (statini, fibrati)...

TSH

(0,27 - 4,2)

Proteinski hormon koji luči hipofiza važan je za regulaciju hormona štitnjače. Kad štitnjača ne radi dovoljno hormona: trijodtironin (T3) i tiroksin (T4), koncentracija TSH u krvi poraste. TSH tad stimulira štitnjaču pa ona neko vrijeme nadoknađuje ukupnu koncentraciju hormona. To stanje nazivamo latentna hipotireoza. Nakon nekog vremena izostaje produkcija hormona štitnjače, pa TSH dalje raste - i nastaje klinička hipotireoza. No kada dolazi do pojačanog izlučivanja hormona, vrijednosti TSH su ispod dopuštenih. Povišene koncentracije hormona štitnjače u tom slučaju djeluju na hipofizu i hipotalamus pa se smanjuje lučenje TSH. 

PRINC HARRY ŠOKIRAO, NIKAD GA NISU VIDJELI TAKVOG: Podivljao je i izgubio živce na ručku s Meghan 

Najčitaniji članci