Nedjeljni 'blues' nije mit: Zbog prekratke sreće hvata nas tuga

Nedjeljna depresija događa se kada shvatimo da je sutra ponedjeljak i da dolazi 'kraj' zabavi s prijateljima ili obiteljskim druženjima, a početak novim obvezama i zadacima na poslu. Jedno istraživanje pokazalo je da je 81 posto, odnosno više od 1.000 ispitanika postajalo anksiozno kako se bližio kraj vikenda. Psiholozi tu pojavu nazivaju 'anticipativnom anksioznošću'.

POGLEDAJTE VIDEO:

Pokretanje videa...

01:55

specijal sgorijevanje na poslu

Gotovo dvije trećine ispitanika loše je spavalo u nedjelju navečer, a to su pripisivali tjeskobi zbog posla idući dan. I to ne samo oni ljudi koji mrze svoj posao, već i oni ljudi koji tvrde da svoj posao vole.

UČITE IZ TUĐIH GREŠAKA Tri šefa podijelila su razloge zašto nekoga nisu unaprijedili

Kada počinjemo biti pod stresom?

Zabrinutost zbog neke situacije može pokrenuti refleks zbog kojeg je tijelo preplavljeno hormonom adrenalinom. On je odgovoran za povećanje otkucaja srca i porast krvnog tlaka. Disanje tada postaje ubrzano, a dodatni kisik u mozgu povećava budnost. Isto tako povećava se šećer u krvi, a drugi hranjivi sastojci preplavljuju krvotok, opskrbljujući ga energijom.

Ako mozak i dalje misli da postoji neka opasnost, tijelo počne poticati oslobađanje kortizola, glavnog hormona odgovornog za stres. Takvom stanju tijela možete se suprotstaviti radeći stvari koje oslobađaju endorfin, neurotransmiter 'dobrog osjećaja' koji djeluje kao prirodan lijek protiv bolova i poboljšava raspoloženje.

Vježbajte

Odličan izbor koji vam može pomoći da se osjećate bolje je tjelovježba. Pokazalo se da znojenje smanjuje osjećaj anksioznosti i depresije, te poboljšava raspoloženje i san, što će svakako dobro doći u borbi protiv nedjeljnog stresa. Prema Američkom udruženju za anksioznost i depresiju, samo pet minuta tjelovježbe, poput aerobika, može smanjiti anksioznost.

No, postoje i još neke prednosti redovitog vježbanja. Primjerice, istraživanje iz 2015. godine otkrilo je da tjelovježba povećava veličinu hipokampusa, područje mozga koje je uključeno u verbalno pamćenje i učenje. Dok je istraživanje iz 2012. godine pokazalo da trening s utezima značajno utječe na poboljšanja u pamćenju i izvršnim funkcijama.

Boravite u prirodi

Gotovo svaki oblik vježbanja može povećati razinu kondicije, a istovremeno smanjuje stres. Pa zašto ne biste pojačali taj učinak boravkom u prirodi? Jedno istraživanje otkrilo je da desetominutna šetnjom gradskim parkom, tri puta tjedno, smanjuje razinu hormona stresa, kortizola.

Istraživanje iz 2013. godine u Velikoj Britaniji otkrilo je da je hodanje po zelenim površinama dovodi mozak u stanje 'meditacije'. Također, još jedno Istraživanje iz 2015. utvrdilo je da ljudi koji su bili u šetnji prirodom 90 minuta imali nižu aktivnost u području mozga koje se usredotočuje na negativne misli. Ukratko, rjeđe su razmišljali o stvarima koje su ih tada mučile.

Izbjegavajte alkoholna pića

Kako bi se lakše nosili s nedjeljnom depresijom, neki ljudi se okreću alkoholu. To je loš izbor jer alkohol može poremetiti vašu normalnu rutinu spavanja, te tako drastično smanjiti kvalitetu sna. Iako nije zabranjeno zabavljati se petkom ili subotom navečer, treba znati da je opijanje povezano s višom razinom depresije, samopovrjeđivanja, samoubojstva i nasilja.

Drugim riječima, što više pijete, više ćete osjećati negativne emocije (tjeskobu, bijes i depresiju), tvrde stručnjaci. Zato se pokušajte suzdržati od alkohola barem cijelu nedjelju. A ako vam to ne uspije, svakako nemojte piti prije spavanja.

Smanjite korištenje mobitela

Ovo može zvučati nemoguće, ali pokušajte izbjegavati mobitel i poslovnu e-poštu nedjeljom. Ako ste stalno 'u poslu' i slobodnim danima, teško ćete se moći opustiti. Nacionalna zaklada za spavanje predlaže 'najmanje 30 minuta bez digitalnih uređaja prije spavanja'. Ili još bolje svoju spavaću napravite zonom bez tehnologije, odnosno držite elektroniku izvan prostorije (što uključuje i televizor). 

Također, punite telefon izvan spavaće sobe. Zvukovi kasnonoćnih SMS-ova, e-pošte, poziva ili kalendarskih podsjetnika mogu vam poremetiti dubok san. Plava svjetlost koju emitiraju elektronički zasloni prekida proizvodnju melatonina, hormona odgovornog za spavanje.

Zapišite ono što vas muči

Sigurno vam se dogodilo da ste prije spavanja razmišljali što sve trebate obaviti u ponedjeljak, pa niste mogli zaspati. Umjesto da razmišljate, prije spavanja zapišite popis svih stvari koje morate učiniti u ponedjeljak, ili čak cijeli tjedan.

POSLOVNI TRIKOVI Prvi dojam: Tople ruke znače ljubaznost, a hladne drskost

Nakon što ih zapišete već ćete osjećati olakšanje i bezbrižnost. Ako želite, možete pisati i o drugim stvarima u vašem životu koje vas brinu, ili jednostavno zapišite na čemu ste zahvalni. Istraživanja pokazuju da je to odličan način za učenje optimizma i stvaranje pozitivnijeg pogleda na život.

Usvojite novu rutinu spavanja

Svaku večer bismo trebali spavati između sedam i 10 sati, naravno ovisno o dobi. No, dobra vijest je da možete istrenirati mozak da imate bolji san, baš kao što ga i trenirate za učenje ili usvajanje nekih drugih vještina.

Za početak, važno je urediti okruženje za spavanje i uspostaviti opuštajuću rutinu prije spavanja. To ponavljanje će uvježbati mozak da prepozna kada je vrijeme za opuštanje i spavanje. Pobrinite se da krevet i jastuci budu udobni, a soba hladnija, nikako ne pretopla. Ne gledajte TV i ne radite ništa u spavaćoj sobi što ima veze s vašim poslom. Svakako uklonite sva svjetla jer čak i plava svjetlost mobitela ili prijenosnih računala vas može ometati. Također, pokušajte ukloniti i uznemirujuće zvukove. U toj situaciji vam čepići za uši mogu biti od velike pomoći.

I za kraj, pokušajte provesti barem sat vremena prije spavanja radeći nešto opuštajuće, poput joge, meditacije, tople kupke ili čitanja neke dobre knjige, piše CNN.

POGLEDAJTE VIDEO SERIJAL 'ZENZACIJA' S IVANOM ŠARIĆEM:

Pokretanje videa...

15:21

Video serijal 'Zenzacija' s Ivanom Šarićem