Lifestyle

Komentari 8

Novogodišnje želje su nam sada više usmjerene prema zdravlju

Novogodišnje želje su nam sada više usmjerene prema zdravlju

Ulaskom u novu godinu mnogi su obično odlučili proputovati svijet, kupiti novi automobil ili napredovati u poslu. No stručnjaci kažu da su ove želje postale puno jednostavnije i iskrenije

Pandemija je promijenila mnogo toga, a među ostalim, utjecala je i na naše novogodišnje odluke. Nekad smo željeti kupovati, zarađivati više, putovati ili raditi na sebi. Uglavnom su to bile stvari na koje smo sami imali utjecaja, no s prvim danima novogodišnje odluke će se ipak više okrenuti problemu koji na nas neposredno utječe svakog dana.

POGLEDAJTE VIDEO: Stroge mjere za Božić i Novu godinu u Europi

- Nalazimo se u pandemiji i suočeni smo sa smrtonosnim i opasnim virusom. Zato je većini ljudi misao kad će to prestati i nestati. Bilo bi neprirodno imati drugačije želje, iako stalno govorimo da se treba vraćati u normalno. Realno to nije moguće i svi ljudi globalno prvi put u povijesti imaju jednu zajedničku želju - da ovo nestane - kaže dr. Ante Bagarić, specijalist psihijatrije i pročelnik Zavoda za liječenje ovisnosti Klinike za psihijatriju Vrapče u Zagrebu.

Osim globalne želje da pandemija prestane, ljudi su postali više usmjereni na svoje bližnje. Psihologinja Mirjana Krizmanić smatra kako je to, s obzirom na situaciju, također nešto što dijelimo sa čitavim čovječanstvom.

- Mislim da je sada prva novogodišnja želja svima da sami i svi njihovi bližnji i poznati ostanu zdravi. Na prvom mjestu je vlastito zdravlje i zdravlje bližnjih i to je veliki pomak. Sada smo više vezani uz kuću i prisiljeni smo boraviti s bližnjima i mislim da bi pozitivna posljedica epidemije mogla biti i ta da se popravi kvaliteta odnosa jer upravo ti međuljudski odnosi u obitelji postaju sve važniji - kaže Krizmanić.

Dr. Bagarić kaže kako živimo pod velikim emocionalnim pritiskom koji neće još dugo nestati, pa je u takvom okružju teško slaviti i uživati u blagdanima.

- Ovo nije novo normalno nego je potpuno nenormalno. Ne mislim da je promjena fokusa u našim željama odraz evolucije, nego rezultat pritiska koji osjećamo. Hoće li on uroditi time da radimo na sebi i budemo bolji ljudi, globalno je teško reći. Mi psihijatri ljudima preporučujemo veselja, slavlja, rođendane i kontinuitet normalnog života, ali to nije realno moguće. A u svjetlu novogodišnjih odluka, možemo iskoristiti ovu situaciju kako bismo proradili taj vanjski stres i potaknuli nešto dobro u nama. Valja nam presložiti prioritete, preispitati se i pronaći način kako da iz godine tuge i nevolje izađemo s promjenom na bolje - savjetuje dr. Bagarić.

Psihologinja Krizmanić ističe da rad na sebi uključuje upravo procjenu vlastitih prioriteta, ali i suočavanje sa smrtnošću.

- Nikad se nismo toliko jasno morali suočiti sa prolaznošću. U podsvijesti slušamo vijesti o drugim bolestima, raku, infarktu i sličnim dijagnozama od kojih ljudi umiru, no nisu nam toliko blizu niti su trenutačna i izravna prijetnja kao korona. Ona je tu svaki dan uz nas, od trenutka kad otvorimo oči, uključimo vijesti. Postajemo svjesni da netko od naših bližnjih, susjeda ili prijatelja kojeg smo jučer vidjeli, danas možda više nisu živi i to je nepovratni gubitak - kaže psihologinja ističući kako su zato površne ambicije i materijalna zadovoljstva na ljestvici novogodišnjih želja u drugom planu.

- Cilj svih nas trebao bi biti postojanje u zdravlju i veselju. Naravno da se smijemo i moramo veseliti, samo što nam nakon ovakve godine izvor veselja više nisu nevažne sitnice nego smo jako dobro osvijestili stvari koje nemaju cijenu, a tako ih je lako izgubiti - zaključila je Krizmanić.

Najčitaniji članci