Znanstvenici još nemaju objašnjenja za brojne pojave koje su na Zemlji svakodnevica, od činjenice da većinu planeta prekriva voda, do toga da imamo satelit Mjesec
NEVJEROJATNO, ALI ISTINITO
Ovo je 10 najvećih tajni Zemlje koje još nismo uspjeli razotkriti
Što je u središtu Zemljine jezgre, zašto ne možemo predvidjeti potrese ili što se zaista zbilo s dinosaurima. To su samo neka od brojnih pitanja oko postojanja našeg planeta, a znanstvenici još nisu dokučili odgovore, piše Rd.
POGLEDAJTE VIDEO: Kako je asteroid prije 45 milijuna godina promijenio Zemlju
Pokretanje videa...
02:23
1. Odakle sva ta voda?
Voda prekriva oko 70 posto površine Zemlje i zbog nje je nazivamo plavim planetom. A ipak, odakle se stvorila ta sva voda? Kako je moguće da uživamo u tolikom obilju dragocjene tekućine koje na drugim planetima Sunčevog sustava gotovo i nema? Većina znanstvenika smatra da je Zemlja prilikom formiranja, prije oko četiri i pol milijarde godina, bila kameni suhi planet.
Većina znanstvenih teorija ističe da je molekula H2O stigla s nekim od velikih asteroida koji su bili prekriveni ledom. Suprotna struja tvrdi da je voda na Zemlji još od njezinih početaka stvaranja, budući da je Zemlja nastala iz oblaka plina i prašine u Sunčevom sustavu. No bez obzira kako smo stekli toliku količinu vode, dobro nam je došla.
2. Odakle sav taj kisik?
Za stanovnike Zemlje velika je prednost i činjenica da imamo dovoljno kisika. Iako znamo kako je točno nastao, nije jasno kako se kisik stabilizirao u atmosferi. Naime, prije oko 2,4 milijarde godina mikroskopska bića cijanobakterije su kao otpadni proizvod oslobađale kisik. Kisik je odlazio u atmosferu i njegova razina ondje je varirala sve do prije 540 milijuna godina kad se stabilizirala. Od tada je na razini koja nam omogućuje disanje, kao i danas. No što je prouzročilo iznenadnu stabilizaciju? Ovo ostaje jedno od najvećih znanstvenih pitanja o našem planetu.
3. Što je prouzročilo Kambrijsku eksploziju?
Ne, nije riječ o eksploziji nalik Velikom prasku. Umjesto toga, odnosi se na eksploziju složenih oblika života koji su se prije 540 milijuna godina proširili Zemljom. Prije toga život na Zemlji se sastojao od bakterija, eukariota i jednostavnih biljaka. No početkom Kambrijskog perioda, evolucija je doživjela snažan poticaj i bića su se počela razvijati na dotad neviđenoj razini. Odjedanput su oblici života imali oči, mozak i kostur.
Većina današnjih bića može svoje podrijetlo otkriti u precima u Kambrijskom periodu. Neki znanstvenici vjeruju da je Kambrijska eksplozija nastala zbog stabilizacije kisika u atmosferi, no kako nisu sigurni što je do toga dovelo, nisu zadovoljni takvim odgovorom. Ima i onih koji smatraju da je eksplozija bila rezultat povećanja temperature na Zemlji te nastanka plitkih vodenih površina koje su također doprinijele razvoju.
4. Hoćemo li ikad moći predvidjeti potres?
Unatoč intenzivnom proučavanju Zemlje i načina na koji ona funkcionira, još nismo uspjeli otkriti sustav koji bi predviđao potres. Pokušavali smo, ali tehnologija koju imamo na raspolaganju može ih predvidjeti s gotovo istom točnošću kao i vremenska prognoza. Znamo da potres nastaje kad se ploče u unutrašnjosti Zemlje pomiču i šalju seizmičke valove prema površini, no još ne znamo zašto se to događa ni kako predvidjeti kad će se ponoviti.
5. Kad su nastale tektonske ploče?
Dio razloga zbog kojih ne možemo predvidjeti potres leži i u činjenici da ne znamo puno o procesima koji ga uzrokuju, a riječ je o tektonskim pločama. Zemljina kora se sastoji od nekoliko tektonskih ploča koje se miču, a znanstvenici tek mogu pretpostavljati kada će i gdje taj proces započeti. Dio razloga leži u činjenici da nemamo geoloških dokaza koji bi upućivali na vrijeme nastanka tih ploča. Znanstvenici smatraju da je tektonska aktivnost započela prije oko tri milijarde godina, no nitko ne zna kako je i zašto započela.
6. Što je u središtu Zemljine jezgre?
Iako se čini kao da su ljudi uspješno istražili svaki kutak planeta, istina je da smo tek zagrebli po površini. Većina planeta je posve neistražena, a razlog leži u činjenici da je doslovno nemoguće preživjeti ispod Zemljine kore. Znamo da se sloj ispod kore, plašt, sastoji uglavnom od čvrstog silikatnog kamenja. No samo središte planeta ostaje tajna. Većina znanstvenika dugo je smatrala da se u jezgri nalaze željezo i nikal, no 1950-tih godina su ustanovili da ti elementi nisu dovoljno lagani da bi činili gustoću jezgre bez drugih elemenata.
7. Što je bilo s dinosaurima?
Milijunima godina dinosauri su bili vladari Zemlje u pretpovijesno doba, no danas su tek dio postava pojedinih muzeja i likovi filmova proizašli iz fascinacije. Što je točno razlog zbog kojeg su prije 65 milijuna godina izumrli dinosauri? Postoji više teorija, a jedna od njih navodi kako je zemlju pogodio veliki asteroid. U drugim interpretacijama uzrok je mogući lanac vulkanskih erupcija diljem planeta, no u oba slučaja je rezultat isti - prašina i ostaci prekrili su Sunce i onemogućili fotosintezu, a zbog stakleničkih plinova u atmosferi temperatura Zemlje je naglo porasla. Obje teorije, i onu o asteroidu i onu o vulkanima, podržala su znanstvena otkrića.
8. Kako je nastao Mjesec?
Znanstvenici nisu sigurni kako je nastao Mjesec. Mnogi vjeruju da je on rezultat sudara Zemlje koja se tek razvijala s nekim protoplanetom. No uzorci koje je donijela misija Apolla pokazuju da je kemijski sastav Mjeseca vrlo sličan Zemlji. To sugerira da možda Mjesec nije odvojeno tijelo nego da je nastao od komadića Zemlje. Postoji i treća teorija po kojoj je Mjesec bio odvojeno tijelo, no Zemlja ga je privukla u orbitu. To je za sad najbolje objašnjenje zašto vidimo samo jednu stranu Mjeseca.
9. Kako je Zemlja dobila ime?
Zemlja je jedini planet sunčevog sustava čije ime nema grčko ili rimsko podrijetlo. Naziv Earth (Zemlja) dolazi od stare engleske i njemačke riječi za tlo, no nitko ne zna kad je nastala ni tko ju je osmislio. Osnovna je teorija i ta da drevni narodi nisu bili svjesni kako je riječ o planetu nalik ostalima, odnosno mislili su da su drugi planeti nebeska tijela koja se okreću oko Zemlje, pa su ih imenovali sukladno tome. Ipak, za tu teoriju nema konkretnih dokaza.
10. Kako nastaju sibirski krateri?
Riječ je o najbizarnijem i u geološkom smislu najnedavnijem misteriju Zemlje. Krateri su smješteni na poluotocima Jamalu i Gydanu u sibirskoj oblasti, a riječ je o ogromnim rupama koje su otkrili 2014. godine. Rupe se neprestano mijenjaju, postaju brojnije i sve veće i o njihovu nastanku ne manjka teorija. Ljudi govore da bi uzrok moglo biti sve od udara meteora do izvanzemaljaca, no ipak je najrealnije objašnjenje da su nastali zbog eksplozija metana koji se nakuplja u sibirskom permafrostu.
Sve što je bitno, na dohvat ruke
Skini aplikaciju za najbolje iskustvo portala. Čitaj, komentiraj i budi uvijek u toku s najnovijim vijestima.
Odaberi temu koju želiš pratiti
Primaj sve nove vijesti o temi i budi u tijeku
