Temeljna istina o pojavnosti, a time i smrtnosti od raka u svijetu, jest da kontinuirano raste broj novooboljelih, koji unatoč boljim terapijskim mogućnostima još umiru u velikom broju.
Predviđanja kažu da će te brojke i dalje rasti. Tako Svjetska zdravstvena organizacija predviđa da će se broj oboljelih od raka povećati s 14 milijuna u 2012. na 24 milijuna u 2035., dok će broj umrlih porasti s 8,2 milijuna na 13 milijuna godišnje, upozorava dr. med. Ilona Sušac, specijalistica onkologije i radioterapije iz Poliklinike Eljuga i dopredsjednica Hrvatske lige protiv raka.
Prema zadnjim službenim podacima Registra za rak pri HZJZ-u, u Hrvatskoj su 2014. od zloćudnih bolesti oboljele 21.434 nove osobe (11.389 muškaraca i 10.045 žena), odnosno gruba stopa incidencije iznosila je 500,2 oboljela na 100.000 stanovnika (551,2 za muškarce i 452,8 za žene). Kad je riječ o smrtnosti, podaci pokazuju da je 2015. od malignih bolesti umrlo 14.012 ljudi (8030 muškaraca i 5982 žena).
Kod muškaraca najčešći uzroci smrti bili su rak pluća (2101 umrla osoba), rak debelog crijeva i rektuma (1202 umrla), rak prostate (824), rak želuca (464), rak gušterače (325). Kod žena je najčešći uzrok smrti od zloćudnih bolesti bio rak dojke (1038 umrlih), zatim rak debelog crijeva i rektuma (854 umrle), rak pluća (720 umrlih žena), rak gušterače (353), rak želuca (307).
Pročitajte i: HZJZ objavio: Ovo su najčešći simptomi raka pluća, dojke i debelog crijeva
Iako je genetika bitna i znanstvena istraživanja jasno povezuju postojanje konkretnih genetskih mutacija s konkretnim vrstama i podvrstama raka kod ljudi, da bi došlo do razvoja tumorske bolesti, potreban je još niz štetnih čimbenika, koji, ovisno o snazi i duljini djelovanja, bitno utječu na mjesto pojavljivanja tumora u organizmu, brzinu njegova razvoja i prognozu bolesti.
POGLEDAJTE VIDEO: Kako se zaštititi od raka?
- Temeljni razlog povećanja ovih brojeva objašnjava se duljim trajanjem života te činjenicom da je upravo dob najveći rizični čimbenik za nastanak zloćudnih bolesti. U Hrvatskoj se povećanje broja oboljelih od raka i smrtnost od raka mogu objasniti i nizom drugih čimbenika koji obilježavaju vrlo turbulentno razdoblje u proteklih 20-ak godina: ratnim zbivanjima, tranzicijom iz jednog društvenog uređenja u potpuno drukčije društvo, slabom prilagodbom na te promjene i osiromašenjem. Nedostaje nam i nacionalna strategija za rješavanje ovog problema i više preuzimanja odgovornosti od strane svih bitnih strana u ovom problemu - upozorava naša sugovornica.
Među čimbenicima koji imaju najveći utjecaj na pojavnost raka svakako su štetne navike, poput pušenja, pijenja alkohola, pretjerana tjelesna težine (osobito ona izazvana nezdravom prehranom), tjelesna neaktivnost, nedostatak kritičnog mišljenja i neprosvijećenost, napominje naša sugovornica.
Ne smijemo zaboraviti i čimbenike iz okoliša, poput raznih kemikalija i zračenje, zatim stres, uvjete rada, nedostatak kvalitetnog odmora, nezdrav okoliš, nedostatak sigurnosti, egzistencijalnu neizvjesnost i nemogućnost efikasnog rješavanja životnih problema u slabo organiziranom društvu, dodaje.
Najčešće vrste raka kod novooboljelih u Hrvatskoj i pravila prevencije:
Kod muškaraca
Kod žena
Dr. Sušac: pregledi spašavaju život
Kad bi žene odlazile na ultrazvučni pregled dojki od 25. godine jedanput na godinu, na mamografiju od 40. svake dvije do tri godine te na ginekološki pregled s Papa testom i ultrazvukom jedanput na godinu, velik dio zloćudnih tumora ovih organa, koji čine 50 posto svih sijela raka kod žena, otkrio bi se u fazi u kojoj je moguće izlječenje ili dugo preživljenje, ističe dr. Sušac.
Testovi za otkrivanje nasljednih oblika raka
Danas postoje mnogi testovi za otkrivanje genetskih mutacija, kako u organizmu zdravog pojedinca tako i u organizmu oboljele osobe, ali i u samom tumoru. Neki su dostupni i u Hrvatskoj, kao što je testiranje na mutacije u genima BRCA 1 i BRCA 2, koji se povezuju s nasljednim oblicima raka dojke (takvih je od 5 do 10%) i raka jajnika (10-15%). Međutim, nijedan test nije besplatan, kaže dr. Sušac te dodaje kako se stručnjaci trude uvrstiti neke od njih na listu HZZO-a, makar u slučajevima u kojima treba odlučiti o nastavku liječenja oboljelih.
Top 5 mjera prevencije prestanak
