Na portal se također možeš prijaviti i
putem svog Facebook ili Google računa.
ili Prijava Prijavi se
Najnovije vijesti iz Hrvatske i Svijeta na 24sata
37 komentara

Puno raja na našoj zemlji skrilo se upravo u šibenskom zaleđu

Visovac, Krka, Kninska tvrđava, penjanje na Dinaru, Vransko jezero, drniško ljeto, kanjon Čikole i Skradin tek su početak bogatstva koje nudi šibensko zaleđe i Knin

Hrvoje Jelavić/Pixsell
Foto: Hrvoje Jelavić/Pixsell

Raj na zemlji - Visovac

Mali raj na zemlji pronaći ćete na Visovcu, otočiću usred nacionalnog parka Krka. U svega 15 minuta obići ćete ga cijelog, no budući da na njemu žive isključivo fratri i da se vrlo dobro brinu za svojih par kvadratnih metara, oduševit će vas uređenost tog otočića kao i životinje koje veselo trčkaraju, uključujući paunove, zečeve, kokoši i patke. Poželite li pronaći mir i uživati u ljepotama prirode Visovac je pravo odredište. Buci je tamo prilaz zabranjen, a okružuje ga samo prekrasna priroda. Masovno ga posjećuju vjernici za Gospu od Anđela 2. kolovoza te za Veliku Gospu 15. kolovoza iako sam samostan nosi naziv Majke od Milosti. S brodom se dolazi za svega par minuta u podnožju sela Brištane. No do njega možete doći i brodom koji obilazi tok Krke, kao dio turističke ponude NP Krka. 

NP Krka i manje poznati dio, ali zato nevjerojatno lijep - Roški slap

Ovaj nacionalni park sedmi je po redu u Hrvatskoj i svakako dobro rješenje želite li pobjeći od ljetnih vrućina. Neprekidni nizovi slapića i toka Krke osvježit će vas kao i debela hladovina. U podnožju velikih slapova odnosno na Skradinskom buku, koji je ujedno i najduži slap na rijeci, mnogi traže osvježenje i u vodi. Ovaj nacionalni park otvoren je tijekom cijele godine. Cijena tijekom ljetnih mjeseci za odrasle je 95 kuna, za djecu od 7. do 14. godina 70 kuna, a za mlađe od sedam godina ulaz je besplatan. 

Želite li razgledati park s broda i pri tom posjetiti Visovac, Roški slap i manastir Krka tijekom ljeta platit ćete 130 kuna za odrasle, a za djecu od 4 do 14 godina 90 kuna. Za mlađe od četiri godine ulaz je besplatan. 

Cijena obilaska lokaliteta Burnum, što uključuje amfiteatar i vojni logor košta 40 kuna za odrasle, a za djecu od 7 do 14 godina 30 kuna. Odnedavno su u ponudi i višednevne ulaznice, a njihove cijene možete pogledati ovdje

U ovaj park možete ući na pet ulaza: Lozovac, Skradin, Roški slap, Burnum i Kistanje. Lozovac i Skradin rade od 8-20 sati, Roški slap od 9-18, a Burnum i Kistanje od 10-18 sati. 

Ulaz Lozovac je glavni ulaz za individualne posjetitelje i turističke autobuse, u Skradinu se posjetitelji ukrcavaju na brodove i kreću na rutu po Krki, a do Roškog slapa moguće je doći iz smjera Drniša, Knina i Skradina ili pak izletničkim brodovima. Pogledajte cijelu kartu NP Krka.

Iako će vam Lozovac pružiti dugotrajnu šetnju, uživanje u ljepoti nacionalnog parka i mir, na tom dijelu parka je najveća gužva. Roški slap iako je također potpuno uređen, bolje je sačuvao svoju divljinu i netaknutu prirodu, vjerojatno zbog manjeg broja posjetitelja koji ni ne znaju za taj ulaz. Korita rijeke i rukavce okružuje divlje cvijeće, vilini konjici, brojni leptiri i prekrasni slapići. Na Roškom slapu moguće se i kupati, a sačuvana su i stara korita za pranje rublja u kojima se također možete "bućnuti". 

Uz konobu u kojoj se možete osvježiti i počastiti lokalnim specijaliteta smještene su i stare mlinice, vodenice te muzej koji prikazuje običaje i nošnju tog kraja. Šetnicom uz samu rijeku možete stići do stubišta s kojeg puca prekrasan pogled na Krku. Prekrasan pogled možete dobiti i svratite li u restoran Panorama, odakle ćete vidjeti i malu hidroelektranu Roški slap. 

Burnum - rimski logor 

Burnum je stari rimski logor koji su Rimljani sagradili na prelasku iz stare u novu eru, a njegovi ostaci očuvani su u selu Ivoševci. S tog položaja mogli su kontrolirati prelaske preko rijeke, a u njemu je boravila IX. legija rimske vojske. Ukupno je mogao primiti 4000 do 6000 vojnika. Kraj logora je sačuvan i amfiteatar. Ako obilazite NP Krka brodom, možete izabrati izlet koji uključuje i posjet Burnumu. 

Manastir sv. Arhanđela

Do njega se može doći izletničkom rutom brodom po Krki ili cestom od Drniša preko Oklaja i Kistanja. Smješten je na osamljenom mjestu, na proširenju rijeke Krke zvano Carigradska draga. Prema napisima, ovaj je manastir pripadao Jeleni Šubić. Poznat i kao manastir Krka, najprije je bio katolički samostan, na mjestu gdje su bile katakombe i gdje je prema predaji, apostol Pavao propovijedao kršćanstvo u dolini rijeke Titius, što je stari naziv za Krku. Ispod njega su nikad dovoljno neistražene grobnice i nisu otvorene za javnost, kako piše NK Krka, a manastir posjeduje veliku i bogatu knjižnicu s rijetkim knjigama i rukopisima.

Fascinantne utvrde - Ključica, Nečven i Trošenj

Na ovom je području nekoliko impozantnih starih srednjovjekovnih utvrda: Ključica, Kamičak, Bogočin ili Vilin grad, Nečven, Burnum i Trošenj. Ključica je najveća i najočuvanija utvrda, a podigla ju je obitelj Nelepić kako bi imala pregled nad kanjonom Čikole i tako se zaštitili od suparničke obitelji Šubić. Turci su je zauzeli 1546. i ostali tamo do 1648. Od tada je Ključica napuštena.  Na području je sela Ključ i na desnoj strani kanjona rijeke Čikole. Iako je prekrasna pristup do nje je vrlo težak i u Turističkoj zajednici grada Drniša ističu kako je potrebno proći vrlo neprohodan teren, privatna imanja, ali da prijete i zmije. Zbog toga se turistima ne savjetuje prilazak. 

Nečven i Trošenj druge su dvije velike srednjovjekovne utvrde, Nečven na lijevoj obali, a Trošenj na desnoj obali Krke. Prva je bila u vlasništvu obitelji Nelipić, a druga u vlasništvu obitelji Šubić.

Kamičak je stara utvrda na lijevoj obali Krke, između Visovačkog jezera i Roškog slapa, a kraj sela Brištane. Ostali su samo dijelovi nečega što je bilo poznato kao "orlovo gnijezdo", a odavde je potekla obitelj Nelipić, potomci obitelji Svačić. Ispod ostataka Kamička, kojeg su Turci srušili 1522., ostaci su dvora kralja Petra Svačića, koji se tu i rodio. Može joj se prići uskom stazom od Brištana uz liticu prema Roškom slapu, ali tada svakako treba biti oprezan i odjeven za planinarenje, što zbog strmog terena, što zbog zmija.

Kanjon Čikole - divlja ljepotica

Jedan je od impozantnijih u Hrvatskoj, a njegovu veličanstvenost najlakše ćete upoznati prolazite li cestom od Šibenika, preko Pakovog sela pa lijevo prema Miljevcima. Mjestimično visok i 170 metara, a ukupno dug 14 kilometara, ovom kanjonu družica je rijeka Čikola, i na tom području vrlo uska što ga čini još fascinantnijim. Taj dio Čikole je i zaštićen kao značajni krajobraz od 1965. Ljeti Čikola redovito presuši, dok se zimi korito nanovo puni. Većim dijelom je kanjon vrlo strm, dok se prije ulijevanja Čikole u Krku stvorila zelena površina pogodna za usjeve.

Kanjon je ljeti zbog presušivanja moguće istraživati i šetati koritom Čikole, no svi koji se u to upuste moraju imati odgovarajuću odjeću, duge hlače, tenisice i biti na oprezu od padova i zmija. Ispod drniške Gradine, stare utvrde, stoje i ruševine starih mlinica na Čikoli, od kojih je jedna turska. Na tom dijelu su i dva stara kamena mosta koja su u ratu teško oštećena. 

Na put kanjonom ljeti odlaze članovi planinarskog kluba HPK Sv. Mihovil iz Šibenika, pa svi zainteresirani mogu zatražiti savjet od njih ili im se po želji i pridružiti. 

Promina nudi rekreaciju za planinare

Planina s koje puca prekrasan pogled na miljevački plato, Krku, Čikolu pa čak i more smjestila se sjeverno od Drniša i južno od Knina. Visoka je 1148 metara. Označene su planinarske staze, a gotovo do vrha moguće je doći i autom. Od izlaza iz Drniša prema Oklaju skreće se prema selu Lišnjak. Od njega vodi asfaltirana cesta oko četiri kilometra, a potom makadamska. Nekoliko izvora planinske vode, pogled, uživanje u mirisu šume i apsolutnoj tišini nema cijenu. Na samom vrhu je dom planinarskog društva Promina kojemu se svi zainteresirani mogu obratiti. 

Iznad izvora Mali točak i Mijalovac postavljeno je nekoliko smjerova za sportsko penjanje.

Grobnica obitelji Ivana Meštrovića

U Otavicama, malom mjestu u Petrovom polju kraj Drniša smješten je mauzolej obitelji Ivana Meštrovića. To je ujedno i crkva Presvetog Otkupljenja, a u mjestu je i obiteljska kuća Meštrovićevih roditelja. Sam izgled osmislio je upravo Ivan Meštrović, a gradili su je od kamena s obližnje planine Svilaje. U mauzolej se ljeti može posjetiti od 8 do 12 sati i od 17 do 20 sati, svaki dan osim ponedjeljkom i državnim praznikom. Cijena za odrasle je 10 kn, a za školarce je 5 kn (umirovljenici i studenti imaju popust 50%), piše internetska stranica Muzeji Ivana Meštrovića

Skradin - spoj prekrasne prirode, nautike i dobre hrane

Ako vas je privukao prekrasan pogled s autoceste na Skradin, a još niste bili, svakako biste trebali proučiti što se krije u tom lijepom gradiću. Mjesto gdje se Krka ulijeva u more s golemom marinom za jedrilice i jako dobrom hranom te domaćinima malo koga ostavljaju ravnodušnim. Skradin ima veliku dušu malog, pitoresknog mjesta, diči se titulom jednog od najstarijih u Hrvatskoj, a okružen je i smješten na samom prirodnom bogatstvu. Svatko tko dođe u Skradin nahranit će dušu ljepotom prirode, ali i tijelo odličnom ribom, crnim rižotom, dobrim vinom i nezaobilaznom skradinskom tortom. Vjerojatno ćete se pobliže upoznati i s labudovima, koji su tamo poput domaćina, a rado će vam pokazati sva svoja umijeća slijetanja i polijetanja.

Na gotovo svakom koraku na skradinskoj rivi iznajmljuju se bicikli pa kraj možete bolje upoznati na dva kotača. Smatra se idealnim polazištem za turu jedrenjem, a za sve informacije obratite se u ACI Marina Skradin.

Skradinsko ljeto ove je godine vrlo bogato. Počelo je 7. srpnja i trajat će do 18. kolovoza, a zatvorit će ga klapa Cambi. Susret dalmatinskih klapa, i to 33. po redu, zakazan je za 4. kolovoza. Od 1.do 13.8. traje peti kazališni festival "Glumište pod murvom".

Miljevci - plato Zagore daje toplinu i tradiciju

Na platou između Krke, Čikole i Promine smjestilo se sedam miljevačkih sela: Karalići, Ključ, Drinovci, Brištane, Bogatići, Kaočine i Širitovci. Ovamo se ne dolazi radi pompoznih turističkih manifestacija. Ovamo se dolazi (ili vraća) prvenstveno radi miljevačke gostoljubivosti, topline ljudi i odličnih domaćih proizvoda - pršuta, sira i vina. Ovaj kraj priroda nije mazila, ali snalažljivi domaćini učinili su sve da ga pretvore u oazu mira. 

Obitelj Skelin u Drinovcima, odlučila se vratiti u rodni kraj i pokazati svim zainteresiranima ljepotu ovoga kraja. Obnovili su staru kuću, sagradili još jednu novu i pretvorili je u obiteljsko gospodarstvo koje danas ima 60 smještajnih jedinica, dva bazena, vlastitu pršutanu i vinariju, a nudi i izlete te sportski sadržaj. 

Seoska domaćinstva imaju obitelj Galić u Bogatićima, Bačić pod nazivom "Peace" u Brištanima te obitelj Rakić pod imenom "Kuća kamena" u Pakovom Selu. Tamo možete kušati domaće proizvode poput pršuta, vina, jela ispod peke, maslinova ulja i rakija. Oba domaćinstva nude i smještaj, a možete upoznati domaće životinje i prespavati ako želite.

Već nekoliko godina za redom na miljevačkom prostoru ljeti traje turnir "Od Gospe do Gospe", točnije od 2. do 15. kolovoza. Ekipe lokalnih mjesta, kao i Miljevčani koji žive diljem Hrvatske, nadmeću se u nogometu, balotama, šijavici, potezanju konopa, kamena s ramena i "na ruku". Vrlo je veselo i bučno te svakako vrijedno vidjeti staru šijavicu.

U Drinovcima je 4. kolovoza Festival ojkalice gdje će stari znanci pokazati sva umijeća tradicionalnog ojkanja.

Drniš vas uvijek čeka otvorenih ruku

Iako je Hrvatska poznata po lijepim ženama, Drniš je mjesto koje se, osim djevojkama, može podičiti i velikom koncentracijom vrlo lijepih muškaraca. Ljeti Drniš svakako živi, a "Ljetne večeri" kulminiraju velikom proslavom za dan grada, sv. Rok 16. kolovoza. Do tada, 11. kolovoza, kako najavljuje Radio Drniš, možete pogledati "Radio pijacu" - noćni sajam običaja i tradicije ovoga kraja na drniškoj pijaci.

Dva dana poslije, 13. kolovoza koncert će imati Gradski puhački orkestar, a 15. kolovoza na Poljani će nastupiti Tamburaški orkestar Krste Odaka te KUU Drinovci. Na samo Rokovo, sve posjetitelje zabavljat će Mladen Grdović i Baruni. Nakon toga zabava se nastavlja u bašti caffe bara Woodstock s DJ-ima.

U Drnišu je i Gradski muzej Drniš s velikom zbirkom Meštrovićevih djela te restauratorskom i preparatorskom radionicom. Posjetite i Drnišku Gradinu, srednjovjekovnu utvrdu koja je nekad navodno bila u vlasništvu obitelji Nelipić, a potom u turskom. Očuvani su samo južni dijelovi, ali uređeni i dostupni posjetiteljima. 

Etnoland u Pakovom selu - pravi doživljaj Dalmatinske zagore

Želite li vidjeti kako se nekad živjelo na ovim područjima, to će vam najbolje predočiti tematski park Etnoland u Pakovom selu, svega 15 km od Šibenika. Na 15.000 četvornih metara prostiru se kompleksi starih dalmatinskih kuća od kamena, guvna, obora za životinje, posađenih mirisnih trava, radionice starih zanata te suvenirnice. Etnoland ima i veliki restoran, ali i prvi hrvatski Muzej pršuta, gdje se možete detaljno upoznati s izradom ove hrvatske delicije. Možete rezervirati "Večeru i ples", a tada ćete dobiti stručno vodstvo kroz Etnoland te večer uz mandolinu i gitaru te folklornu predstavu.

U Pakovom selu je 4. kolovoza velika pučka fešta koja svake godine okuplja na tisuće ljudi. 

Vransko jezero - mjesto za cjelodnevni provod 

Park Prirode Vransko jezero smješteno je površinom između Pirovca i Pakoštana i najveće prirodno jezero u našoj zemlji. Ujedno je i jedina veća močvara u mediteranskom dijelu Hrvatske koja je tijekom godine dom 251-oj vrsti ptica, uključujući i četiri zaštićene vrste u Europi. Ulaznice za odrasle koštaju 20 kuna, a za djecu od 7. do 18. godina 10 kuna. U Parku je moguće loviti ribu uz dozvolu koja za jedan dan košta 70 kuna i kupuje se u Parku. 

Ovdje možete provesti cijeli dan, bilo da samo želite šetati po poučnim botaničkim ili edukativnim stazama o ribama ili iznajmiti bicikl (20kn/h, a 100 kn cijeli dan), individualno promatrati ptice (100 kn po satu i osobi) ili iznajmiti kajak (35 kn/h). Sve cijene možete pogledati na stranicama Parka.

Prukljansko ili Prokljansko jezero - mjesto za riblje specijalitete

Smješteno u Bilicama, ovo jezero veličine 11 km2, drugo je najveće u Hrvatskoj, a posebno je zbog blizine mora. Na površini je voda slatka, a u donjim slojevima slana. Na Prukljanskom jezeru možete se okupati, a turisti ga posebno vole zbog njegovih specijaliteta - slatkovodne srdele, jegulje i čokalice.

Sokolarski centar Dubrava - upoznavanje s velikim pticama

Krenete li iz Šibenika put autoceste, s desne strane uočit ćete natpise za ovaj sokolarski centar. Svakim danom otvoren je od 9 - 19 sati, a ulaznice koštaju 40 kuna za odrasle te 30 kuna za grupe. Tim stručnjaka upoznat će vas sa svijetom ovih velikih ptica i njihovim ponašanjem, a uz nadzor ćete ih moći i držati na ruci. Detaljnije informacije možete pronaći na stranicama Centra.

Biciklističke staze u okolici Šibenika

Svi željni razgledavanja ovog kraja na dva kotača svakako imaju što obilaziti. Turistička zajednica ove županije izradila je detaljnu biciklističku kartu koju možete pogledati i downloadati OVDJE.

Knin - fascinantna tvrđava i nezaobilazna proslava 5. kolovoza

Gotovo je nemoguće doći u Knin, a zaobići Kninsku tvrđavu, simbol hrvatske slobode i Zvonimirova grada. Do nje se vrlo lako dolazi iz samoga grada, no svakako je dobro izbjeći sredinu dana zbog duge šetnje i poznate kninske vrućine. 

Upravo se u Kninu, Dan pobjede i Domovinske zahvalnosti te Dan branitelja najglasnije obilježavaju, a sam program počeo je još u petak. U četvrtak, 2. kolovoza u 20 sati organizirano je predstavljanje knjige dr. sc. Josipa Jurčevića "Prikrivena stratišta i grobišta jugoslavenskih komunističkih zločina" u Veleučilištu Marka Marulića. U petak od 20 sati počinje Srednjovjekovna večer koju će prikazati KUD "Kralj Zvonimir" i HKD "Napredak". Nakon toga slijedi turnir u kickboxingu u dvorani srednje škole "Lovro Monti". 

Od ranog jutra, u subotu 4. kolovoza u Kninu počinje Moto susret, a završava koncertom Opće opasnosti. Istoga dana u 12 sati počinje Poštanska biciklijada, a navečer možete pogledati Međunarodnu smotru folklora na Trgu Ante Starčevića. 

Nedjelja, 5. kolovoza počinje budnicama po ulicama Knina koje sviraju MORH i orkestar Hrvatske ratne mornarice. Potom slijedi paljenje svijeća i polaganje vijenaca kod spomenika hrvatske pobjede Oluja '95, svečano podizanje zastave na Kninskoj tvrđavi, mimohod oružanih snaga, podjela vojničkog graha i sveta misa. U 21 sat počinje svečani koncert HRT, nakon toga vatromet, a potom koncert klape Intrade na Trgu Ante Starčevića.

Jahanje i adrenalin na kninskom području

Obrt za sport i rekreaciju SUBEQUS prvenstveno organizira jahanje i školu jahanja i to na području Buruma. Početna destinacija uvijek je Burum, a možete se prijaviti na jednodnevno ili višednevno jahanje. Na jednodnevnom izletu proći ćete pored sakralnih starohrvatskih objekata na Kosovu polju, posjetiti Mlinice par kilometara uzvodno od slapa Krčić te selo Potkonje.

Na višednevnom izletu konjima ide se do planinarskog doma na Brezovcu, lovačkog doma Loševac i planinarskog doma Promina. Također obrt nudi i rafting niz Krku, od njezinog izvora do Čavlina buka. 

Na ovom području organiziran je i ribolov i to na izvoru Krke, a organizira ga Turistička agencija Jasna koja za sve prijavljene nabavlja ribolovne dozvole te organizira put, opremu i hranu. Ista agencija organizira i Jeep Road na Dinaru, avanturu Quadom od izvora Krke do slapa Krčić, potragu za skrivenom blagom na kninskoj Tvrđavi te bicikliranje uz kanjon rijeke Krke. 

Slap Krčić mjesto je gdje se rijeka Krčić obrušava u rijeku Krku, a poznat je još i kao Veliki buk. 

Uspon na najviši vrh Hrvatske

Dinara kao najviša planina u Hrvatskoj svakako je najveći izazov za planinare. Tradicionalno se na najviši vrh Hrvatske 5. kolovoza penju hrvatski planinari kao način obilježavanja Dana pobjede i domovinske zahvalnosti, a ove će se godine, osim članova obližnjih planinarskih društava tom penjanju pridružiti i članovi HGSS Stanice Šibenik te članovi Stanice planinarskih vodiča Šibenik, piše Hrvatski planinarski savez. Kreće se u nedjelju 5. kolovoza iz Grabaša u 7 ujutro. 

Svi željni uspona na najviši hrvatski vrh trebali bi prije kretanja savjetovati se sa stručnjacima i pomoć potražiti od lokalnih planinarskih društava HPD Dinara Knin ili HPD Sinjal 1831 Kijevo. Put do vrha nije lagan, a zbog ljetnih uvjeta svakako treba ponijeti dovoljne količine vode. Detaljne informacije o smjerovima penjanja pogledajte OVDJE. 

Možda vas zanima i ovo:
Naši partneri pišu
Message