Ne nosi ga previše, razmazit ćeš ga, ne diži ga svaki put kad zaplače, savjeti su koje je svaki roditelj čuo. No bebe je nemoguće razmaziti. Kasnije se situacija mijenja
Razmažena djeca: Prilagodite očekivanja dobi i čvrsto ih se držite
Djeca se rađaju s potrebama koje sama ne mogu zadovoljiti. Odgovarajući na potrebe za hranom, higijenom i dodirom stvaramo osjećaj sigurnosti, povjerenja i privrženosti kod djece, kaže psihologinja i psihoterapeutkinja Petra Matković. Kako rastu i postaju samostalniji, situacija se mijenja. Vjerojatno je glavni razlog zašto djeca postaju “razmažena” brzi način života pa im roditelji ne mogu posvetiti dovoljno vremena, a to kompenziraju poklonima i nepostavljanjem granica.
- Djeca trebaju puno pažnje, razumijevanja, prihvaćanja, zagrljaja i priča - objašnjava Matković i kaže da ako to nemaju, traže na neprimjerene načine. Razmažena djeca su nestrpljiva, nemaju suosjećanja i tolerancije, lako i brzo se naljute kad ne dobiju što žele, često plaču i ne govore “hvala” i “molim te”
- Situacija koja zahtijeva kompromis, prilagodbu ili odgađanje izaziva im frustraciju - objašnjava pedagoginja Maja Jerčić dodajući kako je glavna manifestacija razmaženosti svojeglava želja koja prelazi u naredbu. Najveća pogreška je potreba roditelja da zaštite dijete od svih neugodnih, stresnih situacija. No tako ih zakidaju za važu lekciju: ne može uvijek sve biti kako oni žele i neće uvijek dobiti sve što zamisle.
- Roditelji reagiraju jer dijete nije dobilo igračku, jer nije prvo na toboganu, jer je lektira preduga... - kaže Jerčić te ističe da se razmaženost potiče ako svaki problem tumačimo kao nepravedan ili besmislen. To potiče dijete na opravdanja u kojima je uvijek netko drugi kriv navikavajući ga da su njegove želje i hirovi na prvome mjestu. Kad roditelji ne postavljaju granice ili ih sami ruše, djeca mogu postati nezadovoljna.
- Ne treba stavljati etiketu ‘razmažen’. Radi se o prezaštićenoj, dezorijentiranoj i nesigurnoj djeci koja traže pažnju na načine kojima su ranije uspijevali - objašnjava Petra Matković.
Savjeti psihologa kako ih ne razmaziti
- Štedljivo ‘ne’ Smanjite riječi poput ‘ne smiješ’, ‘ne’ i ‘ne dam ti’. Pitajte se postoji li razlog za svako ‘ne’. Umjesto ‘ne igraj se ovdje s vodom’, pokažite mu gdje to smije raditi.
- Dosljednost Unaprijed razmislite o pravilima i granicama kako biste mogli uvijek ostati dosljedni, a to je najvažnije. Hvalite i potičite poželjna ponašanja, i to često.
- Ostanite mirni Ne dajte da vas dijete izbaci iz takta. Ostanite mirni i pribrani, proučite što je očekivano ponašanje za neku dob, što dijete može shvatiti, prihvatiti i napraviti te prilagodite svoje granice, kao i granice koje želite postaviti djetetu.