Razotkrivanje krivotvorina: Evo kako carinski stručnjaci u Tokiju otkrivaju lažnu robu

Carinske vlasti zadužene su za presretanje ilegalno uvezenih proizvoda u zračnim lukama i lukama. Osim što tragaju za zabranjenim supstancama i opasnim materijalima, poseban fokus usmjeren je i na krivotvorine, odnosno lažne proizvode poznatih brendova te robu koja krši intelektualna prava poput žigova i autorskih prava.

Prema podacima japanskog Ministarstva financija, broj zabrana uvoza krivotvorene robe u 2024. porastao je za 4,3% u odnosu na prethodnu godinu, dosegnuvši 33.019 slučajeva. Procijenjena vrijednost tih artikala, ako bi bili originalni, iznosila je oko 160 milijuna eura.  

POGLEDAJTE VIDEO:

Pokretanje videa...

00:52

Mirjam Krajina: Raw Bag | Video: raw__bag/instagram

Nakon izmjena Carinskog zakona 2022., regulaciji su podvrgnuti i pojedinačni uvozi putem internetskih trgovina. Prema kategorijama, najčešće oduzimani artikli bili su odjeća (31,1%), zatim torbe (19,3%) i obuća (11,2%), što upućuje na to da se uglavnom radi o svakodnevnim predmetima. Više od 90% tih slučajeva odnosilo se na povrede žigova, primjerice, s lažnim oznakama brendova.

Proces je jasan, odnosno prilikom uvoza robe iz inozemstva, uvoznici je moraju prijaviti carini. U uredu tokijske carine, smještene u priobalnom dijelu četvrti Koto, svakodnevno stižu deseci sumnjivih paketa s aerodroma Haneda i Narita te iz Tokijske luke.

Tamošnji tim stručnjaka ručno pregledava svaki predmet i procjenjuje njegovu autentičnost. Službenica Odjela za intelektualno vlasništvo Tokijske carine, Sakia Jitta (31), pritom ističe da je miris jedan od vodećih parametara kako prepoznati fejk. Naime, originalne kožne torbe imaju prepoznatljiv, ugodan miris kože, dok krivotvorine često imaju mirise koji podsjećaju na kemikalije ili čak ribu.

OUTFIT DANA Savršena boho kreacija iz svijeta nakita: Hipi ogrlica od elemenata u boji tirkiza

Naravno, i izgled je važan. Jedan od čestih primjera su tenisice, koje kad se malo bolje pogledaju, izvade se ulošci i slično, očigledno nemaju tu kvalitetu. Šavovi znaju biti krivi, materijali loši, kutija oštećena.

Još jedan važan pokazatelj je „nešto što jednostavno ne štima“, što se razvija iskustvom rada s krivotvorinama. Službenici ističu da loše napisane upute, krivi znakovi ili nespretan japanski na deklaracijama također ukazuju na moguću prevaru. 

Podaci koje dostavljaju same tvrtke često pomažu u otkrivanju lažnjaka. Vlasnici brendova i nositelji autorskih prava mogu unaprijed podnijeti zahtjev za obustavu uvoza u slučaju sumnje na krivotvorine.

Specifične karakteristike koje tvrtke dostave carini, a koje pomažu razlikovati original od kopije, koriste se i kao vodič pri kontroli granice. Neke tvrtke čak dolaze osobno kako bi dodatno educirale carinske službenike.

„Važno je ne donositi odluke samostalno“, upozorava Jitta, objašnjavajući da suspenzija uvoza znači zadiranje u tuđa vlasnička prava, što nosi veliku odgovornost. Uz njen ured nalazi se tim od oko 40 stručnjaka koji pružaju savjetodavnu podršku carinicima diljem zemlje.

Ako stručnjaci zaključe da je riječ o krivotvorini, carina obavještava i uvoznika i nositelja prava. Ako obje strane potvrde sumnje, proizvod se oduzima i nakon određenog roka uništava. Povrat novca nije moguć.

Za pojedince koji naručuju krivotvorine za osobne potrebe nema kazni, no ako se pokaže da je roba namijenjena za daljnju prodaju, prijestupnik može biti kažnjen prema Carinskom zakonu, do 10 godina zatvora i/ili novčanom kaznom do oko 60.000 eura.

Iako sustav funkcionira, Kazunori Umekado (58), s 30 godina iskustva, priznaje: „Razina težine sve je veća jer su metode izrade krivotvorina postale vrlo napredne. Teže ih je razlikovati od originala.“

OUTFIT DANA Vrlo chic: Crni kaubojski šešir kao simbol ljetnih festivala

Oko 80% zabranjenih pošiljki dolazi iz Kine. Kako se sve više originalnih proizvoda proizvodi upravo ondje, i znanje o izradi kopija raste, što dodatno otežava posao carinicima.

Poseban izazov predstavljaju male pošiljke naručene putem interneta, jer ogroman broj paketa ulazi u zemlju preko međunarodne pošte, što značajno opterećuje carinske službe.

Krivotvorine se često prodaju online po znatno nižim cijenama od originala. Neki pomisle: „Ako izgleda isto i jeftinije je, zašto ne?“ – no to je pogrešan stav.

Dolazak krivotvorina na tržište podriva poslovanje legitimnih proizvođača, dovodi ih do financijskih problema, a dobit od prodaje takvih artikala često završava u rukama kriminalnih organizacija, upozoravaju carinici.

Osim toga, sigurnost krivotvorenih proizvoda nije potvrđena, što može dovesti do ozbiljnih zdravstvenih rizika. 

„Jednom kad krivotvorine uđu na tržište, teško ih je povući, a reputacija brenda može biti trajno narušena“, zaključuje Jitta. „Zato je važno odlučno djelovati protiv povreda intelektualnog vlasništva, u interesu cijelog društva.“, piše mainichi.