Sezona gripe je pred vratima: Tko se sve doista treba cijepiti

Od utorka svi koji žele mogu se cijepiti protiv gripe, objavio je Hrvatski zavod za javno zdravstvo koji je nabavio više od 610.000 doza cjepiva. Cijepljenje ponajprije preporučuju kroničnim bolesnicima koji imaju povećan rizik od razvoja komplikacija, ljudima starijima od 65 godina, onima sa smanjenim obrambenim sustavom zbog bolesti ili terapije (kao što su oboljeli od raka) te zdravstvenim djelatnicima. Djeca i trudnice s kroničnim bolestima, kod kojih bi gripa mogla dovesti do pogoršanja simptoma bolesti, također se mogu cijepiti. Za sve ove kategorije cijepljenje je besplatno dok za sve druge košta 65 kuna. 

Cijepiti se mogu kod obiteljskog liječnika ili u zavodima za javno zdravstvo. Cjepivo sadrži antigene virusa A H3N2, soj virusa B te virusa A H1N1, koji je prošle godine izazvao pandemiju. Gripa se očekuje krajem godine. To se cjepivo već godinama koristi i može izazvati tek manje nuspojave poput glavobolje ili umora. 

Opasna kombinacija gripe i MRSA-e

Djeca koja imaju gripu, a inače su zdrava, imaju veću vjerojatnost da umru ako se zaraze MRSA-om (Methicillin-resistant Staphylococcus aureus) ili zlatnim stafilokokom, bakterijom otpornom na široki spektar antibiotika, potvrdilo je novo istraživanje Sveučilišta Harvard. Proveli su ga na 843 djece mlađe od 21. godine koja su oboljela od virusa H1N1. 

Djeca zaražena MRSA-om imaju osam puta veću vjerojatnost da će umrijeti od posljedica gripe od onih koji se nisu zarazili. Gotovo je devet posto, inače zdrave djece, umrlo od kombinacije gripe i MRSA, potvrđuje istraživanje. 

- Cjepivo je jedino rješenje kako bi se spriječila smrt. Preporučuje se svima starijima od šest mjeseci. U posebnoj opasnosti su trudnice, djeca starija od dvije godine te ljudi iznad 50 godina - ističe voditeljica studije dr. Adrienne G. Randolph. 

Otporan organizam poput MRSA nastao je zbog zloupotrebe antibiotika i liječenja blage infekcije poput prehlada antibioticima. Treba cijepiti djecu i prestati koristiti antibiotike, tvrdi dr. Randolph. 

Hranom protiv gripe

Osim redovitog pranja ruku i cjepiva, i vaša prehrana je bitna u borbi protiv gripe. Osnova takve prehrane je lisnato povrće, bobice i orašasti plodovi. Osim navedenog, možete probati i s lukom, gljivama, jogurtom i jajima, ali nemojte očekivati rezultate odmah, ističu dijetetičarka Tonia Reinhard, autorica knjige Super hrana i dr. Joel Fuhrman, autor knjige Super imunitet. 

Masna riba

Masna riba, kao što su losos, tuna i pastrva bogate su selenom i omega-3 masnih kiselina, a pomažu u ublažavanju upala, povećavaju protok zraka i štite pluća povećanom aktivnosti bijelih krvnih stanica koje uništavaju bakterije. Masna riba je odlična za jačanje imunološkog sustava, a dovoljna su dva riblja obroka na tjedan, kaže Reinhard. 

Luk

Luk, poriluk i češnjak bogati su antioksidansima poput flavonoida kvercetina, alicin i antocijanina, koji djeluju antiupalno dok se bore protiv infekcija i bakterija, kaže Fuhrman. Jedite pola glavice na dan, preporučuje. 

Gljive

Redovito konzumiranje gljiva stimulira imunološki sustav povećanjem proizvodnje i aktivnost bijelih krvnih stanica, koje pomažu u borbi s infekcijom. Jedite ih kuhane, ali nikako ne sirove, kaže Fuhrman.

Jaja

Jaja, inače namirnica bogata proteinima, osobito kolinom, sprječava infekcije. Jaja sprječavaju upale u staničnim membranama, a samim time i Kronovu bolest. U tome može pomoći jedno jaje za doručak više puta na tjedan, preporučuje Reinhard.

Grah

Grah i ostale mahunarke nepresušni su izvor ugljikohidrata. Bogate su cinkom i povećavaju agresivnost i produktivnost bijelih krvnih stanica. Zato je najbolje jesti grah dva puta na tjedan, savjetuje Fuhrman. 

Lisnato povrće

Salata sadrži manje od 100 kalorija po kilogramu, a odlično štiti krvne žile, smanjuje upale i neutralizira oksidativni stres, pojačano stvaranje spojeva s aktivnim kisikom. Pa je zato preporučljivo svaki dan jesti zelenu salatu, tvrdi Fuhrman. 

Bobičasto voće

Bobice, kao što su borovnice, ribiz, maline, kupine i brusnice, imaju malo šećera, a bogate su antioksidansima koji smanjuju upale i stimuliraju enzima iz tijela. U tome pomaže konzumiranje svježeg voća svaki dan, ističe Fuhrman. 

Orašasti plodovi

Uz visoku razinu zdravih masti, orašasti plodovi su bogati mikronutrijentima, uključujući fitosterol, minerale i antioksidanse, koji su dobri za  kardiovaskularni sustav, održavanje težine i u prevenciji dijabetesa, kaže Fuhrman. Bogati su bjelančevinama i mineralima poput cinka, selena i magnezija, koji pomažu u borbi protiv infekcija. Oko 30 grama orašastih plodova na dan dovoljno je da vas gripa zaobiđe, tvrdi Fuhrman.