Legendarni radio promovirao je slobodu govora i demokraciju, a spasio ih je masovni prosvjed. Istog je datuma prije 240 godina prvi put poletio balon na vrući zrak s posadom
NA DANAŠNJI DAN
Stojedinicu je na zagrebačkom Trgu spasilo čak 120.000 ljudi
Čitanje članka:
2
min
Jedan od najvećih prosvjeda u novijoj hrvatskoj povijesti spontano je održan na zagrebačkom glavnom Trgu prije točno 27 godina, kad je 120.000 građana odlučilo spasiti Radio 101. Sa svijećama i transparentima u rukama građani su se na Trgu okupili 21. studenoga 1996. godine na poziv HHO-a upućenim kroz radijski eter te je nastao najveći hrvatski građanski prosvjed za slobodu medija i javne riječi. Ovu neovisnu radijsku postaju spasili su građani, a Stojedinica je sa službenim 24-satnim emitiranjem započela 8. svibnja 1984. godine. Prvo je bio poznat kao Omladinski radio, a 1990. je preimenovan u Radio 101 jer se emitirao na 101 MHz.
Kroz godine borio se s raznim pokušajima cenzure, a bio je poznat po slobodnom novinarstvu i promicanju demokratskih vrijednosti. Unatoč kontroverznom programu, imali su jak utjecaj i uživali golemu popularnost. U eter su ubrzo uveli i reklame, a velike svjetske tvrtke su bile dio programa, među njima i Coca-Cola.
Prvi let balonom s ljudima
Prvi put je balon na vrući zrak poletio s posadom 21. studenog 1783., prije točno 240 godina. Pioniri aeronautike, francuska braća Joseph-Michel i Jacques-Étienne Montgolfier, zapalili su mješavinu slame i vune kako bi podigli svoj balon Montgolfière za let iznad Pariza koji je trajao 25 minuta te su prešli udaljenost od devet kilometara. Prije nego što su i sami poletjeli, braća su uspješno odradila nekoliko testnih letova bez posade. Njihov uspješan pothvat pokrenuo je veliki interes za let, a njihov uspjeh smatra se začetkom moderne avijacije i aeronautike.
Premijerno prikazan Frankenstein
Jedan od prvih i najutjecajnijih znanstveno fantastičnih horor romana napisala je 1818. engleska spisateljica Mary Shelley. "Frankenstein ili moderni Prometej" roman je koji je Shelley počela pisati kad je imala 18 godina, a prva verzija knjige objavljena 1. siječnja u Londonu bila je nepotpisana, sve do drugog izdanja 1821. u Parizu. Radnja prati mladog znanstvenika Victora Frankensteina, koji opsjednut stvaranjem života budi strašno čudovište.
Unatoč odbojnom izgledu, čudovište je inteligentno i osjećajno te traži razumijevanje i društvo. Frankensteinu i njegovu čudovištu udahnuti su životi na filmskom platnu prvi put 21. studenog 1931., a utjelovili su ih Boris Karloff (čudovište) i Colin Clive (znanstvenik). Nakon toga, Frankenstein je adaptiran mnogo puta, a mnoštvo filmova odmaknulo se od originalne priče te je čudovište često prikazano u suštoj suprotnosti od ideje mlade spisateljice.
Više vremeplova pročitajte OVDJE.
Sve što je bitno, na dohvat ruke
Skini aplikaciju za najbolje iskustvo portala. Čitaj, komentiraj i budi uvijek u toku s najnovijim vijestima.
Odaberi temu koju želiš pratiti
Primaj sve nove vijesti o temi i budi u tijeku
