Na portal se također možeš prijaviti i
putem svog Facebook ili Google računa.
ili Prijava Prijavi se
Najnovije vijesti iz Hrvatske i Svijeta na 24sata
4 komentara

Stoljetna tradicija ukrašavanja maslinovih grana u Imotskom

Mnoštvo 'tičica', križevi, skalice, trnove krune, čak i kliješta marljivim rukama izrađuju na jedinstven način članovi obitelji Nikolić iz Imotskoga, prenoseći to umijeće na mlađe generacije

Foto: Ivo Cagalj/PIXSELL
4 komentara

Vrijeme Korizme i priprave za Uskrs, najveći kršćanski blagdan u Imotskom je posebno prepoznat po stogodišnjoj tradiciji ukrašavanja maslinovih grančica. Nigdje u Hrvatskoj na ovakav način ne njeguje se ukrašavanje maslinove grane, srčikom iz grančica smokve.

POGLEDAJTE VIDEO:

Mnoštvo 'tičica', križevi, skalice, trnove krune, čak i kliješta marljivim rukama izrađuju na jedinstven način članovi obitelji Nikolić iz Imotskoga, prenoseći to umijeće na mlađe generacije. I nije tu riječ o drvetu ili nekom drugom uobičajenom materijalu za izradu ovih minijaturnih, do savršenstva izrađenih ukrasa.

- Čim zima malo mola tražimo grane smokve. Beru se mladice sa dobrom srčikom. Grane režemo na štapiće, potom sa već pripremljenim šibljem ježovine iz sredine smokvinih grana izvlačimo pažljivo da ne pukne, srčiku (sredinu smokvine grane). To vam je ovo bijelo - pokazuje nam gospođa Nenuka Nikolić, dok njena nevjesta Katija spretno, ali pažljivo, tek što je izvadila, maleni bijeli komadićak razvlači u tanke niti.

Foto: Ivo Cagalj/PIXSELL

Srčika je sada mekana i podatna za izradu, već nakon sat dva postaje kruti maleni bijeli štapić. Sa prikupljanjem grana u obitelji Nikolić krenulo se još prije mjesec dana.

- Ako se ukrasi odmah rade, može na ovaj način. S obzirom da mi u ove korizmene dane do Cvjetnice znamo napraviti i do petstotinjak tičica, na desetke križeva, i drugih ukrasa koji simboliziraju Isusovu muku, malene štapiće ostavljamo, a kada krenemo sa izradom topimo ih u vodu da omekšaju. Ukrasi od srčika se vrlo brzo osuše i spremni su za okititi maslinovu grančicu - priča nam Katija.

ZA MLADE I STARE Uskrs kod obitelji Salaj: Vlak od slame, 40.000 ukrasnih jaja

Crvenom čojom će ukrasiti tičici krijesnicu, trnovu krunu će ukrasiti malim bodljama od drače.

- Ma gotovo da nema stare imotske obitelji koja ne izrađuje tičice, doduše mi smo jedini u Imotskom koji smo se odvažili izrađivati i druge ukrase od smokvine srčike - priča nam sedamdeset petogodišnja gospođa Nenuka koja se prisjeća svog djetinjstva u imotskim kamenim kalama kada je kroz drvena vrata od susjedne avlije pokušavala saznati kako to njena susjeda porijeklom Talijanka izrađuje malene tičice.

Foto: Ivo Cagalj/PIXSELL

- Šjora Rina Mirošević stanovala je u mojoj ulici, izrađivala je tičice i onda ih poklanjala, ali je ljubomorno čuvala način izrade. Doduše njene su bile manje i ne tako ukrašene kao ove sada. Sjećam se, u njenom vrtu je bila velika smokva sa koje bi ona rezala grane sa srčikom. Nije dala nikome gledati kako se to radi, a ja onako mala, bila sam znatiželjna, stalno sam joj dosađivala. I pristala mi je pokazati. Brzo sam usvojila gradivo - uz smiješak će Nenuka koja pretpostavlja da je to nešto, što su prije stotinu i više godina talijanske obitelji doseljavanjem donijele u 'grad na gori'.

Curom ih je izrađivala, a kada se udala došla je u obitelj u kojoj se ta tradicija njegovala i nastavila ju je prenositi kao mlada nevjesta. Učila je svoju djecu, pa danas njeni sinovi i kćer tradiciju nastavljaju. Ono što pak Nenuku posebno raduje je želja njene unučadi da nauče.

- Dosta je pedantan ovaj posao, puno je minijaturno i treba puno pažnje, truda i ljubavi - nadodat će ova Imoćanka koja s ponosom pokazuje već ukrašene maslinove grančice.

Foto: Ivo Cagalj/PIXSELL

Ipak priznat će da je posebno raduje što je njena nevjesta Katija objeručke prihvatila ovu obiteljsku i imotsku tradiciju i kako voli uz smiješak reći, Katija je u izradi najpedantnija ima najviše smisla i jako je zainteresirana, motivirana i nadasve kreativna u radu. A kad svekrva nevjestu hvali, to je poseban užitak što Katija potvrđuje svojim smješkom.

Ipak za svaku sitnicu ova zanimanjem učiteljica, priupita svoju svekrvu dajući i na taj način dovoljno poštivanja onoj koja ju je umijeću izrade ovih jedinstvenih ukrasa, podučila do savršenstva.

Grgo Jelavić/Pixsell OPREZNO BIRAJTE U bojama za jaja su i vitamini: Evo koje mogu izazvati alergije

- I u mojoj obitelji su se izrađivale tičice, moj otac je to znao raditi, znaju to i drugi Imoćani nismo mi jedina obitelj koja ovo radi, samo smo se mi svi u obitelji ovome posvetili i usavršili do u najsitniji detalj. Ma pogledajte ova kliješta - pokazuje nam Katija maleni ukras od svega nekoliko milimetara.

- Mi jednostavno živimo za ove dane, radujemo se kada ukrasimo maslinove grane i kada možemo pokloniti grančicu za procesiju na blagdan Cvjetnice. Vidite nakon Noina potopa, došla je golubica sa maslinovom grančicom u kljunu navijestiti da je sve prošlo i da je zavladao mir. Isus je raspet na križu od drveta masline. Maslina je znak mira, a naše golubice koje mi zovemo 'tičice' simbol su mira i onog unutarnjeg zadovoljstva. Zato ću ponosno sa maslinovom grančicom u procesiju i dakako ponijet ću baš kao svake godine puno grančica darivati meni drage ljude - ponosno će gospođa Nenuka svjesna da se jedino u Imotskom njeguje ovaj običaj.

Foto: Ivo Cagalj/PIXSELL

Netko ima tradiciju penganja pisanica, ukrašavanja posebnim tehnikama, a Imoćani imaju svoju jedinstvenu i prepoznatljivu tradiciju ukrašavanja maslinovih grančica koje je prepoznala i struka te su u postupku zaštite kao dio nematerijalne kulturne baštine. U zoru na blagdan Cvjetnice po starom kršćanskom običaju u ovom kraju ukućani se umivaju u proljetnom cvijeću.

Po povratku sa blagoslova maslinove grančice krasit će domove do sljedeće Cvjetnice i tako iz godine u godinu, a u samoj noći Cvjetnice i ove će godine jubilarno po dvadeseti put Imoćani uprizoriti Muku Gospodinovu, uživo, ulicama 'grada na gori'. S

a maslinovim grančicama u ruci poletjet će imotske 'tičice' sa porukom mira i nade na ponos Imoćana, a posebno onih koji ih marljivo do dugo u noć izrađuju kako bi tradicija ostala trajno zapisana i nikada ne zaboravljena, jedinstvena i samo Imotska. 

 

Možda vas zanima i ovo:
Naši partneri pišu
Message