Sve negativne navike ljudi koji ne znaju dobro slušati druge

Znati dobro slušati ključno je za uspješne prijateljske, ljubavne, poslovne i slične odnose. No umjesto pozitivnih strana dobrih slušača ponekad je dobro istaknuti i negativne kako bi ljudi naučili što bolje slušati. Većina loših slušača ponosi se sposobnošću izvršavanja više radnji odjedanput. Kad im se ljudi obraćaju, i dalje nastavljaju listati novine, gledati televiziju, pospremati dnevni boravak ili čistiti stol. Povremenim “aha” potvrđuju da navodno slušaju, no istina je da su odsutni. Budući da su zauzeti nečim drugim, nisu koncentrirani na razgovor, pa propuštaju važne informacije, čak i ako uporno tvrde da slušaju. Također, ljudi koji ne znaju slušati promijenit će temu prije nego što su drugi sugovornici spremni to učiniti. Kad se razgovara o osjetljivijoj temi ili ako razgovor više znači jednom govorniku, loš slušač pokušat će promijeniti temu na nešto što ga zanima ili o čemu mu je lakše razgovarati zato što 
ga trenutačni razgovor uopće ne zanima ili ga jednostavno čini nervoznim. Primjerice, kažete da želite na određeni koncert u nedjelju, a on da je tad nogometna večer. Kompromis, suradnja i empatija nisu mu jače strane, pa će izbjegavati razgovore o njihovim manama ili lošim postupcima. 

PLANIRAJU ŠTO ĆE ODGOVORITI

Loši slušači razmišljaju što i kako će odgovoriti dok drugi još govore. Toliko su zaokupljeni vježbanjem odgovora da propuštaju važne dijelove razgovora. 

PREOTIMAJU DRUGIMA RIJEČ

Čim se spomene njima nešto poznato, odmah upadaju u riječ i počinju govoriti o sebi, pustolovinama ili iskustvima. Pritom se ne obaziru na druge. 

LOŠE NEVERBALNE VJEŠTINE

Neslušači izgledaju kao da ne obraćaju pozornost niti daju ikakve povratne informacije poput kimanja glavom ili smijanja, ali i redovito odvraćaju pogled. 

VOLE KRITIZIRATI I OSUĐIVATI

Često osuđuju i kritiziraju i najobičnije razgovore te što je rečeno ili kako. sarkastični su, šale se ili ljute ako pomisle da se nešto odnosi na njihovo ponašanje. 

POŽURUJU SUGOVORNIKA

Dok drugi govore, postaju nemirni, gledaju na sat ili okolo te se vrpolje. Tad sugovornici gube zanimanje za daljnju komunikaciju jer vide da oni nemaju strpljenja. 

SAVJETUJU I KAD NE TREBA

Ponekad ni ne poslušaju cijeli razgovor, nego odmah ulijeću sa savjetima, vrlo često misle dobro i žele pomoći drugima, ali ne razumiju da njihovi savjeti nisu potrebni.