Iako vitiligo ne boli, ostavlja duboke psihološke ožiljke! Ova autoimuna bolest napada pigmentaciju kože, a čak 90% oboljelih osjeća stigmu zbog svog izgleda
PRIHVAĆANJE BOJA
Svjetski je dan vitiliga: Evo što treba znati o ovoj kožnoj bolesti
Čitanje članka:
2
min
Vitiligo je stečeni poremećaj pigmentacije kože koji se očituje kroz pojavu bijelih mrlja na koži, a iako ne ugrožava fizičko zdravlje, često duboko utječe na psihosocijalno stanje oboljelih. Unatoč brojnim dostupnim terapijama koje mogu zaustaviti napredovanje bolesti, vitiligo se u javnosti i dalje nerijetko percipira isključivo kao estetski problem.
POGLEDAJ VIDEO:
Pokretanje videa...
01:29
Vitiligo je autoimuna bolest u kojoj imunološki sustav napada melanocite – stanice odgovorne za proizvodnju melanina, pigmenta koji koži daje boju. Gubitkom tih stanica nastaju jasno ograničene bijele ili ružičaste mrlje na koži. Iako se može pojaviti bilo gdje na tijelu, najčešće zahvaća lice, ruke, vrat i područja izložena trenju.
Simptomi se obično javljaju prije 30. godine života, no bolest može nastati u bilo kojoj životnoj dobi. Pogađa ljude svih spolova i rasa podjednako, a prevalencija na svjetskoj razini procjenjuje se između 0,5% i 2%. U Europi, oko 1% populacije živi s vitiligom.
Tri glavne vrste vitiliga:
- Nesegmentalni vitiligo (NSV) – najčešći oblik, pojavljuje se simetrično i napreduje nepredvidivo.
- Segmentalni vitiligo (SV) – pojavljuje se s jedne strane tijela, obično u ranoj dobi, i često se stabilizira nakon brze progresije.
- Mješoviti vitiligo – počinje kao segmentalni, a zatim prelazi u oblik sličan nesegmentalnom.
Iako točan uzrok još uvijek nije potpuno poznat, glavni čimbenici uključuju genetsku predispoziciju, autoimunu disregulaciju i utjecaj okolišnog stresa. Oko 20% pacijenata ima obiteljsku povijest bolesti.
Dijagnoza se temelji na kliničkom pregledu i obiteljskoj anamnezi. U složenijim slučajevima radi se biopsija kože i krvni testovi kako bi se isključile druge autoimune bolesti poput dijabetesa ili disfunkcije štitnjače.
Mogućnosti liječenja
Liječenje vitiliga usmjereno je na: zaustavljanje širenja mrlja, poticanje repigmentacije, prevenciju povrata bolesti.
Najčešći tretmani uključuju lokalne kortikosteroide, inhibitore kalcineurina, fototerapiju, sistemsku primjenu lijekova i u nekim slučajevima kirurške tehnike (transplantacija melanocita). Kod opsežnog vitiliga moguće je i depigmentiranje preostale kože kako bi se izjednačila boja.
Iako bolest nije bolna ni zarazna, njezin emocionalni i društveni teret često je izuzetno velik.
Prema globalnoj studiji VALIANT, provedena na 3.541 pacijentu u 17 zemalja:
- 55% ispitanika prijavilo je simptome umjerene do teške depresije.
- 90% ih je osjetilo stigmatizaciju zbog izgleda svoje kože.
- 60% ih je izjavilo da bolest negativno utječe na njihovo samopoštovanje.
Najčešći psihološki problemi povezani s vitiligom uključuju depresiju, anksioznost, socijalnu fobiju, poremećaje spavanja, izbjegavanje društvenih situacija i teškoće u stvaranju bliskih odnosa.
Veći psihosocijalni utjecaj zabilježen je kod: mlađih osoba (posebno adolescenata), pacijenata sa zahvaćenim vidljivim područjima (lice, ruke, genitalije) žena, koje su općenito sklonije doživljavanju većeg emocionalnog tereta povezanog s izgledom.
Vitiligo nije samo „kozmetički problem“, već ozbiljna kronična bolest koja može značajno narušiti kvalitetu života. Potrebno je jačati svijest javnosti i zdravstvenih djelatnika o složenosti ovog stanja, kako bi pacijenti dobili odgovarajuću medicinsku i psihološku podršku.
Cilj informiranja, kao i izrade vodiča poput ovog, jest suzbijanje stigme, razbijanje mitova i pružanje potpore oboljelima – jer svaka koža ima pravo na razumijevanje, a svaki pacijent na dostojanstvo.
Sve što je bitno, na dohvat ruke
Skini aplikaciju za najbolje iskustvo portala. Čitaj, komentiraj i budi uvijek u toku s najnovijim vijestima.
Odaberi temu koju želiš pratiti
Primaj sve nove vijesti o temi i budi u tijeku
