'PIJANI BOTANIČAR' Autorica otkriva od kojih se sve biljaka prave alkoholna pića i kako smiksati koktele s lavandom, ružmarinom i ostalim biljem koje možete uzgojiti u vrtu
KNJIGA DANA
Tajne uzgoja finog ruma, votke, viskija i gina u vlastitome vrtu
Da nema biljaka, ne bi bilo ni divnih alkoholnih pića, poručila je Amy Stewart, autorica knjige “The Drunken Botanist: The Plants That Create the World’s Great Drinks”.
Na početku otkriva koje su biljke potrebne za stvaranje baznog alkohola, a to su agava, žitarice i grožđe te se dotiče vrlo važne komponente - kvasca.
- Svaka biljka koja proizvodi šećer može se fermentirati kvascem. Alkohol je samo otpadni proizvod fermentacije - rekla je Stewart i dodala kako većina ljudi uopće nije svjesna koliku razliku u okusu čini upotreba različitog soja kvasca. Ovisno o tome koji se koristi, alkoholno piće imat će slatkasti voćni okus ili pak neobično cvjetni.
Mali botanički vrt
- Većina sojeva kvasca nalazi se čak i u zraku te nisu opasni. U pripremi alkoholnih pića najviše se cijeni soj Saccharomycetales, koji je mažen i pažen od strane majstora pivara - naglašava.
Miješana pića, poput koktela Manhattan, za nju predstavljaju kompleksni botanički vrt. Alkoholna baza je viski koji se dobiva iz žita ili kukuruza, a dozrijeva u hrastovim bačvama. Koktelu se potom dodaje malo vermoutha, za koji je potrebno grožđe, malo pića Angostur bitters napravljenog od raznih sjemenki i korijenja, a ukrašava se sočnom trešnjom, objašnjava autorica. U središnjem dijelu knjige
Stewart dotiče se biljaka koje obogaćuju bazu te čine razliku između, primjerice, gina i votke.
- Gin je zapravo samo votka s okusom bobica borovice - kaže Stewart. Dodaje da takvoj mješavini i postanku samoga gina možemo zahvaliti Nizozemcima, iako većina alkoholnih pića koja danas poznajemo vuče svoje korijene u dalekoj prošlosti medicine, kad su najčešće upotrebljavana kao lijek.
- Rumom su se prvi liječili mornari. Kapetan broda u vodu bi ulio rum kako bi ubio bakterije. Potom bi iscijedio malo limete kako bi spriječio skorbut, najčešću bolest mornara - pojašnjava Stewart.
Uz zanimljivu povijest nastanka popularnih alkoholnih pića i otkrivanja nevjerojatnih tajni koje skrivaju, kroz cijelu knjigu se provlače jednostavni i ukusni recepti za domaće koktele, uz savjete kako u vlastitom vrtu uzgojiti dodatke koji daju fantastične arome. Tako bez puno muke možete sami uzgojiti kadulju, ružmarin ili bosiljak, koji će svaku čašu tekile ili votke pretvoriti u potpuno novi napitak.
Recepti za svako nepce
Preporuka autorice je recept za Koktel iz vrta. Potrebno vam je 45 ml ruma, dvije svježe jagode i dva lista mente, žličica soka limete i žlica voćnog sirupa po izboru. Sve sastojke pomiješajte s ledom u shakeru i poslužite.
Svaka vrtna zabava bit će potpuna uz Lavander Martini. Potrebne su vam četiri grančice svježe lavande, 45 ml gina, 15 ml aperitiva Lillet blanc i malo limunove korice. U shakeru pomiješajte tri grančice lavande sa svim sastojcima osim limunove korice i dodajte led. Poslužite te ukrasite grančicom lavande i koricom limuna.
Za još jedan aromatičan koktel od jagode potrebne su vam tri kriške jagode, 45 ml bijeloga ruma, 15 ml likera Chartreuse i sok jedne limete. Izmiksajte s ledom u shakeru i poslužite.
Sve što je bitno, na dohvat ruke
Skini aplikaciju za najbolje iskustvo portala. Čitaj, komentiraj i budi uvijek u toku s najnovijim vijestima.
Odaberi temu koju želiš pratiti
Primaj sve nove vijesti o temi i budi u tijeku
