Iako rođeni u isto vrijeme mozak i ostatak tijela ne moraju biti jednako stari. Znanstvenici kažu da mozak može biti deset godina mlađi ili stariji od ostatka tijela. Testirajte se
POTVRDILI ZNANSTVENICI
Test: Otkrijte je li vaš mozak stariji ili mlađi od ostatka tijela
Svaki novi bolni zglob ili bora oko usana i očiju jasno otkrivaju kako tijelo polako stari, ali to se ne može reći i za mozak, jer što se točno događa s procesom starenja u našim glavama - puno je teže procijeniti.
Svaki organ u tijelu stari, ali za razliku od drugih organa, stanice u mozgu se ne regeneriraju. Jednom uništena živčana stanica u mozgu (neuron) se ne može regenerirati, kao što ni ne mogu nastati novi neuron. Te živčane stanice koje čovjek izgubi i uništi su trajno izgubljene. Svaki dan čovjek je sve siromašniji za određeni broj neurona u mozgu, što ujteče i na veličinu mozga, koja se s godinama smanjuje (atrofija mozga).
Kod većine ljudi prvi znakovi starenja se pokazuju između 40 i 50 godina, kod nekih se mogu pokazati i puno ranije ili kasnije, što ovisi o 'genetici', to jest nasljednim osobinama čovjeka. Genetika nije jedini čimbenik koji utječe na mozak, postoje i drugi utjecaji koji mogu usporiti ili ubrzati starenje mozga.
Na starost mozga najviše utječu kontinuirano konzumiranje alkohola, posebno žestokih pića, zatim pušenje, previše ili manjak šećera u krvi, kolesterol te smanjeni unos vitamina, pogotovo B skupine.
Starenje mozga ubzrava i nedovoljna fizička aktivnost, stres, pretilost, uzimanje psihoaktivnih droga te fizičke traume i upalni procesi mozga
Ljudi koji imaju atrfoiju mozga mogu biti mentalno i intelektualno potpuno očuvani, ali broj živčnanih stanica koje 'komuniciraju' s drugim stanicama se drastično smanjuje. Inače, svaka živčana stanica komunicira s drugim stanicama, te ima od par stotina do čak 10.000 sinaptičkih poveznica. Ali, to stanje nije nepovratno. Učenjem i intelektualnim radom, spoznajom novih informacija, stvaraju se nove poveznice u mozgu te se tako usporava starenje mozga.
Koliko je star vaš mozak?
Da biste otkrili koliko je vaš mozak uistinu star te kakva je budućnost pred njim, riješite test dr. Vincent Fortanasce, kliničkog profesora neurologije sa Sveučilišta Južna Kalifornija. Svako tvrdnju pomno pročitajte te ju označite s 'točno' ili 'netočno'.
TEST
1. Svake noći spavam sedam - osam ili više sati.
2. Svakodnevno jedem pet ili više porcija voća i povrća bogatog antioksidansima.
3. Pojedem bar jednu porciju borovnica, malina ili kupina na dan.
4. Najmanje tri puta tjedno jedem pečenu ili ribu sa roštilja bogatu omega 3 masnim kiselinama.
5. Najmanje pet dana u tjednu, kao dodatak prehrani, uzimam riblje ulje bogato omega 3 masnim kiselinama ili laneno ulje.
6. Redovito uzimam dnevnu dozu multivitamina te folnu kiselinu kao dodatak prehrani.
7. Na dnevnoj bazi uzimam niske doze aspirina.
8. Bar pet puta tjedno pijem crno vino ili sok od grožđa.
9. Većinu dana u tjednu redovito vježbam, najmanje 30 minuta u kontinuitetu, dakle intenzivno vježbam tri ili više sati tjedno.
10. Bar pet dana u tjednu čitam intrigantne knjige, rješavam križaljke, sudoku, puzzle, ili se bavim aktivnostima koje iziskuju aktivno učenje, pamćenje, računanje, analizu i rješavanje problema.
11. Imam „dugovječne gene“, neki članovi moje obitelji živjeli su 80 i više godina bez gubitka pamćenja.
12. Ukupna razina kolesterola mi je ispod 5,2 mmol / l.
13. Loši, LDL kolesterol mi je ispod 3,3 mmol / l.
14. Nisam pretio/la.
15. Jedem malo crvenog mesa. Na jelovniku mi je uglavnom mediteranska prehrana bogata voćem, povrćem, cjelovitim žitaricama, grahom, orašastim plodovima i sjemenkama.
16. Umjesto maslaca i margarina, koristim maslinovo ulje i namaze koji ne sadrže trans-masti.
17. Nikada nisam bio/la pušač.
18. Imam normalan krvni tlak.
19. Nemam dijabetes.
20. Nemam metabolički sindrom (povišene trigliceride, masne naslage na trbuhu i hipertenziju), poznat i kao otpornosti na inzulin.
21. Ne patim od poremećaja spavanja, poput hrkanja, opstruktivne apneje ili nesanice
22. Nekontrolirani stres na dnevnoj bazi nije moj problem.
23. Imam snažnu mrežu potpore okoline, uživam u aktivnostima s prijateljima, kolegama i članovima obitelji.
24. Nemam problema ni s kratkoročnim ni s dugoročnim pamćenjem
25. Spreman sam raditi na prevenciji Alzheimerove bolesti te sam voljan učiniti sve potrebno da spriječim njen razvoj.
REZULTATI :
Zbrojite koliko ste ukupno tvrdnji označili s 'točno'
0 do 11 VISOK RIZIK OD ALZHEIMEROVE BOLESTI
Imate. Svojim godinama dodajte još 10 godina - toliko je star vaš mozak. Što prije s liječnikom otvoreno porazgovarajte o svojim zdravstvenim problemima te zatražite savjet kako da ih riješite.
12 do 14 UMJEREN RIZIK OD ALZHEIMEROVE BOLESTI
Da biste saznali koliko je star vaš mozak, svojim godinama dodajte još pet godina. Iako razlika u godinama nije velika, važno je da budete svjesni rizika koji povećava šanse za nastanak Alzheimerovu bolest.
15 do 19 BLAGI RIZIK OD ALZHEIMEROVE BOLESTI
Stvarna starost vašeg mozga ista je kao i vaša kronološka dob. Pažljivo ponovo pogledajte test te pronađite koje promjene možete uvesti, od zdravije prehrane, redovite tjelovježbe i mentalne stimulacije do većih doza odmora i opuštanja.
20 DO 22 NIJE LOŠE!
Od vaše kronološke dobi oduzmite deset godina i dobit ćete stvarnu starost svog mozga. Vi već činite mnogo za svoje mentalno i fizičko zdravlje, no neka vam pitanja koja ste označili s „netočno“ posluže kao smjernice za dodatne zdrave promjene koje možete unijeti u život.
23 DO 25 ČESTITAMO! VI STARITE NA DOBAR NAČIN.
Da biste dobili starost svog mozga od svoje kronološke dobi oduzmite 15 godina. Trenutno ste zdravi i imate mladenački i produktivan um. Nastavite tako i rizik od Alzheimerove bolesti će ostati vrlo nizak.
Sve što je bitno, na dohvat ruke
Skini aplikaciju za najbolje iskustvo portala. Čitaj, komentiraj i budi uvijek u toku s najnovijim vijestima.
Odaberi temu koju želiš pratiti
Primaj sve nove vijesti o temi i budi u tijeku
