Na portal se također možeš prijaviti i
putem svog Facebook ili Google računa.
ili Prijava Prijavi se
Najnovije vijesti iz Hrvatske i Svijeta na 24sata
2 komentara

U raljama tuge: Šutnja, sram i strah guraju ljude u depresiju

Od depresije svake godine oboli oko 20 milijuna ljudi, no zbog straha i srama koji osjećaju polovica njih ne bi priznala simptome svome liječniku, otkriva istraživanje

Fotolia
Foto: Fotolia
2 komentara

Oko 43 posto ljudi svjesno bi prešutjelo simptome depresije liječniku obiteljske prakse, pokazalo je najnovije američko istraživanje. Najveći postotak (23 posto) od 1000 anketiranih ispitanika učinio bi to iz straha od terapije antidepresivima, 16 posto misli kako liječnik opće prakse nije kvalificiran za rješavanje “emocionalnih problema”, a posljednju skupinu brine i da bi njihovu dijagnozu mogao doznati, primjerice, poslodavac. Kad je riječ o antidepresivima, ljudi su najčešće zabrinuti zbog mogućih nuspojava ili strahuju hoće li lijek biti djelotvoran. 

- Iako se nastojim priklanjati psihoterapiji, odnosno liječenju razgovorom, postoje situacije u kojima je pomoć lijeka doista neizbježna. Svaki lijek (ne samo antidepresiv) ima svoje nuspojave, no procijenjeno je da je korist lijeka uvijek veća od štetnosti nuspojava - kaže specijalist psihijatar i psihoanalitičar dr. Sanja Boban iz poliklinike Boban. 

Od depresije svake godine oboli otprilike 20 milijuna ljudi u svijetu, a oko 35.000 tragičnih slučajeva završi samoubojstvom, pokazuju crne statistike. Iako većina oboljelih neće pribjeći samoubojstvu, dugotrajno izbjegavanje liječenja može dovesti do ozbiljnih komplikacija i teških posljedica za oboljelog, upozoravaju američki znanstvenici. 

Antidepresivi ne izazivaju ovisnost

Nuspojave antidepresiva prolaznog su karaktera i povlače se nakon prvih nekoliko dana. Terapija počinje nižim dozama, koje se postupno povećavaju, čime se smanjuje mogućnost nuspojava. Antidepresivi ne izazivaju ovisnost. Nju mogu izazvati tzv. anksiolitici (uklanjaju napetost), koji se na početku propisuju uz antidepresive. Za dva-tri tjedna, kad antidepresivi počnu djelovati, anksiolitici se ukidaju, kaže dr. Boban.

"Mobilizacija" vlastitih snaga

Iako je najčešći problem depresivnih ljudi gubitak volje i manjak energije, važno je da ih okolina potiče na ‘mobiliziranje’ vlastitih snaga. No to ne smije biti prejako forsiranje jer ono može izazvati kontraefekt, ističe liječnica. I tijekom liječenja s terapeutom rezultat će biti slab bez aktivnog stava pacijenta.

Razgovor je temelj svega 

Antidepresivi sigurno nisu rješenje za svaku depresiju. No kad je riječ o situacijama u kojima su doista nužni, smatram da je veća šteta bolovati od depresije nego otrpjeti neku od nuspojava, kaže dr. Boban. 

Razgovor, tijekom kojeg čovjek osjeća da je “doživljen”, temelj je svega, dodaje. Bez povjerenja u liječnika čovjek će teško otvoreno govoriti o sebi, a kamoli uzeti u obzir bilo kakav drugi oblik liječenja. 

Važno je liječniku reći simptome

Današnji ritam života je svojevrsna “utakmica za preživljavanje”, a rezultat je čest osjećaj besmisla i otuđenosti. Društvena su očekivanja velika (ideal je biti lijep, bogat i veseo), a stvarne unutarnje želje i potrebe čovjeka padaju u drugi plan. Stoga ne čudi da ljudi postaju tjeskobni te s vremenom razviju simptome depresije. No umjesto negiranja  problema važno je otvoreno razgovarati s liječnikom, ističe Boban. 

Tugu ipak možete pobijediti

Najčešći simptomi depresije su stalan osjećaj tuge, gubitak zanimanja za svakodnevne aktivnosti, umor, nesanica ili previše sna, poremećaj koncentracije, osjećaji krivnje i bezvrijednosti, manjak samopouzdanja, a nekad i razmišljanje o samoubojstvu. Dugotrajan osjećaj tuge i nezadovoljstva utječe i na tjelesno zdravlje, pa često dolazi do pada imuniteta, poremećaja apetita, slabljenja libida, želučanih smetnji, problema sa srcem te bolnih simptoma poput križobolje i glavobolje.

- Depresiju najčešće uzrokuje kombinacija bioloških i okolinskih utjecaja. Rađamo se s predispozicijom za određene reakcije, a kroz cijeli život nas, pa tako i naš mozak, oblikuju iskustva koja proživljavamo - kaže psihijatar dr. sc. Elizabeta Radonić s Hrvatskog instituta za istraživanje mozga. Antidepresivi se, ističe, u liječenju depresije većinom uvode kod umjerenih i težih oblika bolesti, a kod lakših je dovoljna psihoterapija. 

- Važno je razbiti predrasude o antidepresivima. Oni se u terapiju uvode samo kad je to nužno i korisno. Ljudi strahuju od nuspojava, no istraživanja i iskustva liječnika pokazuju da se najčešće pojavljuju probavne smetnje poput mučnine, povraćanja ili izostanka stolice - ističe dr. Radonić.

Razgovor bez osuđivanja

Prvi znakovi depresije u djece i mladih često su nepoštovanje dogovora te učestalo bezobrazno, iritantno ili nepromišljeno ponašanje, ističu stručnjaci. U takvim je situacijama izrazito važna strpljiva potpora najbližih te iskren, ali ne osuđujući razgovor o problemu.

Aktivniji način života poboljšava raspoloženje

Postoje li simptomi depresije, važno je da čovjek pronađe liječnika kojemu će vjerovati i s kojime će moći razgovarati. Dijagnozu ili odluku o terapiji nije preporučljivo donositi samoinicijativno, a također ne bi trebalo strahovati od nuspojava i nedjelovanja lijeka ili obraćanja stručnjaku. Povoljan učinak mogu imati promjene životnog stila, posebno ako je prijašnji način života bio jedan od uzroka depresije.

Često se, primjerice, preporučuje tjelesna aktivnost, koja dokazano poboljšava raspoloženje (također je i odlična metoda prevencije). No treba imati na umu da teško depresivan čovjek nema energije i interesa za bavljenje sportom (gubljenje interesa, koje nije pod utjecajem čovjekove volje, jedno je od obilježja depresije). Stoga mu najprije treba pomoći drugim stručnim metodama, savjetuje doktorica Elizabeta Radonić. 

Opuštanje čuva glavu i tijelo

Depresija oslabljuje imunitet te su ljudi skloni češćim prehladama i infekcijama. Kod depresivnih ljudi raste i razina hormona stresa, što povisuje krvni tlak i ubrzava rad srca. Kako bi se umanjila štetnost stresa, važno je u svakodnevicu uključiti metode opuštanja poput, primjerice, svjesnog slušanja glazbe.

Važnost razumijevanja

Depresivnom čovjeku važna je potpora obitelji ili bliskih prijatelja.

- Njima je teško razumjeti bolesti kod kojih ponašanje nije pod utjecajem čovjekove volje. Zato često ne shvaćaju bolesnikov osjećaj besmisla, gubitak zanimanja i želju za izolacijom. No najviše će mu pomoći strpljenje i razumijevanje - kaže dr. Radonić. 

Možda vas zanima i ovo:
Naši partneri pišu
Message