Vrste otrovnica u Hrvatskoj i što napraviti ako nekoga ugrizu

Obzirom da se mnogi ljudi uspaniče kad je ugriz zmije u pitanju i nisu sigurni o kakvoj vrsti se radi, u takvim situacijama najbolje je ponašati se kao da se radi o otrovnici i požuriti sa žrtvom liječniku. Važno je da žrtva ugriza miruje kako se eventualni otrov ne bi brzo proširio tijelom i što prije dođe u bolnicu.

- U postupcima samopomoći se sugerira da se ne kreće u lov za zmijom zbog rizika dodatnog ugriza. Ako je zmija ubijena, tada je poželjno donijeti je u bolnicu radi točne identifikacije, što bitno utječe na terapijski postupak - kažu u Hrvatskom zavodu za javno zdravstvo.

Dodaju da kod ugriza zmije koja nije otrovna, ranu treba dobro isprati vodom, potom namazati antibiotskom mašću i zamotati zavojem. Ako se sumnja na ugriz otrovnice, tada žrtva mora strogo mirovati - na taj način se usporava rad srca i otrov se tijelom širi sporije.

- Ne preporučuju se pokušaji isisavanja otrova na mjestu ugriza! Podvezivanje iznad ugrizne rane također nije preporučljivo i ne primjenjuje se jer može dovesti do komplikacija. Eventualnu kompresiju izvode posebno educirani zdravstveni djelatnici u izvanrednim slučajevima - upozoravaju u HZJZ-u.

Simptomi otrovanja nakon ugriza

U Zavodu za hitnu medicinu Zagrebačke županije kažu kako ne moraju biti izraženi svi znakovi trovanja koji su niže nabrojani.

Simptomi da je u tijelo ušao otrov:

- Na mjestu ugriza vide se dvije ranice od zmijskih zuba. Ponekad postoji samo jedna ranica. Sam ugriz ne znači da je zmija i ubrizgala otrov. Čak u 22 posto dokazanih ugriza nema znakova otrovanja - objašnjavaju.

- Unutar dva sata javljaju se bol i otok. Kod težih se otrovanja bol javlja brzo i neobično je oštra; otok se također ubrzo širi i može biti praćen jakim potkožnim krvarenjima. Na koži se, uz crvenilo, mogu javiti i mjehuri s krvavim sadržajem. Blijeda i hladna koža, orošena znojem, uz ubrzani rad srca i pad krvnog tlaka znakovi su šoka, koji se uglavnom razvija postupno i glavni je uzrok smrti - pojašnjavaju u HZJZ-u.

NA KUĆNOJ NJEZI Riđovka ga ugrizla dok je brao šparoge, sam je otišao doktoru

U Hrvatskoj žive dvije vrste otrovnica

Na našem području žive dvije otrovnice opasne za ljude - poskok i riđovka. 

Otrovnice se u ovim krajevima razlikuju po obliku glave i tijela te po očima.

- U Hrvatskoj živi 15 različitih vrsta zmija (ako s popisa izostavimo zmiju sljeparicu), od kojih su tri vrste ljutice, a samo su dvije vrste, poskok i riđovka, opasne za čovjeka. Prema tome, ako ste naišli na zmiju, dobre su šanse da uopće nije otrovnica. Zmije otrovnice najlakše je prepoznati po obliku glave i tijela: tijelo je kratko i zdepasto, a glava široka i trokutasta, zjenica je vertikalna - objašnjavaju u Udruzi Hyla koja se bavi zaštitom i proučavanjem vodozemaca i gmazova.

POSKOK

To je najotrovnija zmija u Europi. U potrazi za hranom zna se popeti na drveće ili grmlje. Najradije obitava u kamenjarima, jer voli suha i stjenovita staništa. Obitava i uz more i na kopnu. Budite posebno oprezni u otvorenim šumama, blizu suhozida, u vinogradu ili poljoprivrednim površinama.

Osjetili se ugroženim, počet će siktati. Otrov je smrtonosan. Može narasti do 90 centimetara, ima trokutastu, plosnatu glavu i roščić na vrhu njuške. Na leđima imaju tamnu cik-cak liniju, a boja gornjeg dijela tijela im se mijenja pa može biti siva, žuta ili smeđa.

RIĐOVKA

Otrov ove vrste nije smrtonosan, ali rezultira nepodnošljivom boli i jakom mučninom te je odlazak liječniku preporuka stručnjaka. Živi uglavnom u kontinentalnom dijelu zemlje i često se vide blizu močvarnih područja.

Boravi ispod kamenja ili korijenja. Može narasti do 80 centimetara, ima deblje tijelo,spljoštenu njušku i cik-cak linije na leđima. Vrlo rijetko te linije nema.

NAPOMENA: Postoji još jedna otrovna vrsta zmije u Hrvatskoj, a to je planinski žutokrug. Međutim, ove vrste se ne treba bojati jer je reakcija na ugriz slična ubodu pčele.

- Poput svih drugih ljutica planinski je žutokrug također otrovan, ali djelovanje otrova je slabo i ne predstavlja značajnu opasnost za čovjeka. U slučaju ugriza njegove su posljedice najsličnije ubodu pčele ili ose... U Hrvatskoj naseljava visokoplaninske travnjake Velebita, Dinare, Troglava i Kamešnice te pojedinih ličkih planina. Prilagođen je životu u planinama i nalazimo ga samo iznad 900 metara nadmorske visine - objasnili su u Zoološkom vrtu grada Zagreba.

Kako smanjiti mogućnost ugriza?

SPAVALA KOD ZADRA Kampericu je u šatoru ugrizla zmija: Prevezli ju na liječenje

- Pustite zmiju na miru. Mnogi ljudi budu ugrizeni pri pokušaju da zmiju ubiju ili joj se što više približe. Zmije najčešće pobjegnu, a samo iznimno napadaju. Izbjegavajte visoku travu ako nemate prikladnu obuću (debele kožne čizme), te se što je moguće više krećite već postojećim stazama. Ruke i noge ne stavljajte na mjesta koja nisu pregledna (primjerice, nemojte zavlačiti ruku u grm ili iza nekog kamena). Ne podižite kamenje ili komade drva ako niste na dovoljnoj udaljenosti od potencijalnog napada zmije. Posebno budite oprezni i pripravni ako se penjete po stijenama - savjetuju u HZJZ-u.