Hrvatska kakvu još niste upoznali – kroz hrvatska prapovijesna nalazišta i puno zanimljivih informacija, otkrivamo kako su živjeli naši najstariji preci – neandertalci
NEANDERTALCI U HRVATSKOJ
'Zagrebački neandertalci' živjeli su u Veternici, ali samo dok špiljski medvjed 'nije bio doma'
Čitanje članka:
6
min
Hrvatska je izuzetno bogata arheološkim nalazištima iz paleolitika (starijeg kamenog doba), a posebice onima koja svjedoče o životu neandertalaca. U tri nastavka vodimo vas na posebno putovanje kroz Hrvatsku – od špilja i arheoloških nalazišta do impresivnih krajolika u kojima su neandertalci nekada živjeli. Upoznat ćete mjesta na kojima su ostavili svoje tragove, ali i prirodne i kulturne ljepote koje danas čine ta područja jedinstvenima. To je priča o Hrvatskoj iz vremena kada su njezine planine, rijeke i špilje bile dom naših prapovijesnih rođaka – priča koja i danas budi znatiželju i divljenje.
POGLEDAJTE VIDEO:
Pokretanje videa...
01:51
Špilje, hrvatski dvorci paleolita se nalaze u prekrasnim krajolicima koji su neki istovremeno i atraktivni turistički lokaliteti nepoznati široj javnosti. Upoznavanje s tim arheološkim lokalitetima nije samo učenje o našoj davnoj prošlosti nego i poziv da upoznate Lijepu našu iz nekog drugog kuta gledanja. Danas upoznajte život 'zagrebačkih neandertalaca'.
Veternica je bila na idealnom mjestu
Veternica je smještenu na jugozapadnim obroncima Medvednice, nalazi se samo 9 km od Trga bana Jelačića, centra metropole, iznad gradskog naselja Gornji Stenjevec (gradska četvrt Podsused – Vrapče). Jedna je od najpoznatijih i najdužih špilja u Hrvatskoj, ali i važno paleolitičko nalazište. Ime Veternica potječe od strujanja hladnog zraka iz unutrašnjosti špilje za vrijeme ljetnih mjeseci. Veternica je po veličini šesta špilja u Hrvatskoj s više od 7 kilometara razgranatih kanala. Duga je 15 metara i široka 7 metara. Sam ulaz špilje nalazi se na 306 metara nadmorske visine.
Ulaskom u Veternicu odlazimo u daleku prošlost, u paleolitik koji je drugi naziv za starije kameno doba, točnije u srednji paleolitik, vrijeme kada su živjeli neandertalci.
Iskopavanje ovog lokaliteta započeo je Mirko Malez 1951. te se ono nastavilo do 1971. Tijekom tog vremena pronašao je brojne ostatke izumrlih životinja kao i mnoge arheološke nalaze koji pripadaju musterijenskoj kulturi. Budući da se ova kultura veže isključivo uz neandertalce, svi nalazi upućuju da su oni naseljavali taj prostor u dalekoj prošlosti.
Neandertalci iz Veternice živjeli su u vrijeme između ranijih neandertalaca iz Krapine i vremenski kasnih neandertalaca iz špilje Vindije. To je otprilike vrijeme između 128.000 – 70.000 godina prije sadašnjosti. Špilja nije bila stalno naselje, već povremeno utočište. Najvjerojatnije su ljudi Veternicu koristili u specifičnim okolnostima – tijekom lova, sezonskih migracija, ili u razdobljima klimatskih promjena, kada je zaklon bio presudan za preživljavanje.
Veternica se nalazila na idealnom mjestu, na Medvednici s pogledom na dolinu rijeke Save. Kada bi neandertalac izašao iz Veternice i pogledao prema današnjem gradu, vidio bi golemu naplavnu ravnicu rijeke Save. Sava nije imala današnji nasip, već je slobodno meandrirala, stvarajući brojne rukavce, močvare i jezera. Tom ravnicom kretali su se vunasti mamuti, stepni bizoni i divlji konji. To je bilo njihovo bogato lovište koje su promatrali s visine Medvednice. Glavni nalazi neandertalskog oruđa (moustérienske kulture) u Veternici pripadaju razdoblju kada se klima počela ozbiljno hladiti. Za razliku od današnje blage klime karakteristične za područje Zagreba, klima je tu u doba neandertalaca bila hladnija: ljeta su bila kratka i svježa, više nalik današnjim ljetima na visokim planinama, ili na sjeveru Skandinavije, a zime su bile duge, s povremeno ekstremno niskim temperaturama. Snježni pokrivač na Medvednici trajao je mjesecima, a dolina Save bila je izložena snažnim sjevernim vjetrovima. Medvednica je bila prekrivena šumama i to borom, smrekom i otpornijim bjelogoricama poput breze. Ispod planine prostirala se golema, hladna stepa sve do rijeke Save. To nije bila šuma kakvu danas vidimo kad gledamo s vrha Medvednice, već otvoreni prostor sličan današnjim stepama.
Unutrašnjost špilje bila je ključna za preživljavanje. Bez obzira na to koliko je vani puhao ledeni vjetar, temperatura u dubini špilje ostajala je konstantna (oko 8–10°C). U Veternici su pronađeni i tragovi ognjišta – pougljenjeno drvo i promijenjena boja tla potvrđuju da su ljudi ovdje palili vatru. Neandertalci su palili vatru na samom ulazu u špilju, stvarajući toplinsku barijeru koja ih je štitila od vanjske hladnoće i napada zvijeri, osim toga davala im je svjetlo, omogućavala pripremu hrane i pružala osjećaj sigurnosti.
U Veternici nisu pronađene kosti neandertalaca, ali su pronađena brojna kamena oruđa, poput strugala, šiljaka, odbojaka i slično. Ukupni broj analiziranih litičkih artefakata je 569. Podijeljeni su na dvije cjeline: kvarcnu komponentu i skupinu koja obuhvaćaju rožnjak, magmatske stijene, tuf, pješčenjak i ostalo. Dakle, riječ je uglavnom o lomljenom kamenom oruđu. Najzastupljeniji materijal je kvarc, od kojeg je izrađeno oko 46% svih artefakata.
U Veternici su osim kamenog oruđa pronađena i koštana oruđa iz razdoblja srednjeg paleolitika. Iz skupa životinjskih ostataka iz Veternice izdvojena su 33 koštana obrađivača. Svih 33 primjeraka koštanih obrađivača fragmenti su dugih kostiju. Za 13 primjeraka korištene su kosti medvjeda, od čega su sedam špiljskog medvjeda. Kosti životinja su obrađivane nedugo nakon smrti životinja. Ovi dokazi ukazuju da su u Veternici neandertalci iskorištavali medvjeđe ostatke u još svježem stanju, iako nije poznato je li posrijedi bilo strvinarenje jedinki koje su uginule, ili lov. Ovi dokazi o iskorištavanju kosti špiljskih medvjeda su na razini europskog kontinenta razmjerno rijetki.
Veternica se može podičiti brojnim detaljima koji se drugdje rijetko viđaju. Posjetitelji mogu vidjeti stropne kupole, čeljust špiljskog medvjeda, fosilno blato, Kameni slap, Zdenac želja u Koncertnoj dvorani, fosile pradavnih školjaka i ježinaca, itd.
U Veternici su svoje tragove ostavile davno izumrle životinje: špiljski lav, leopard, špiljska hijena, nosorog, pragovedo i golemi jelen. Najpoznatiji stanovnik Veternice je špiljski medvjed. Ta činjenica otvara zanimljivu sliku suživota (ne istovremenog) ovih stanovnika špilja i neandertalaca. Nalazi špiljskog medvjeda čine oko 75% ukupne pronađene faune. Ostaci njihovih lubanja naveli su Maleza na pomisao o postojanju tzv. 'kulta medvjeda' što bi značilo da je na ovom lokalitetu postojala mogućnost štovanja tog kulta. Pritom je važno spomenuti da nije potpuno jasno potječu li ti ostaci iz srednjopaleolitičkih ili gornjopaleolitičkih slojeva. Takve nakupine kostiju i lubanja mogu biti objašnjene djelovanjem prirodnih procesa, ili aktivnošću zvijeri što se događalo i na drugim europskim paleolitičkim nalazištima.
Nalazi iz Veternice danas su pohranjeni u Zavodu za paleontologiju i geologiju kvartara HAZU u Zagrebu.
Veternica je fascinantna jer ovdje možete vidjeti tragove mnogo starijeg razdoblja od vremena neandertalaca. Dok su neandertalci u Veternici živjeli prije 'samo' stotinjak tisuća godina, stijene iz vremena nastanka špilje stare su milijunima godina.
Na području današnjeg Zagreba i velikog dijela srednje Europe nekada se prostiralo golemo more poznato kao Paratethys, čiji je najpoznatiji ostatak u našim krajevima Panonsko more. To je more postojalo prije otprilike 13 do 16 milijuna godina. Medvednica tada nije bila planina kakvu poznajemo danas, nego otok u toplom, plitkom moru. U stijenama špilje Veternice i danas se mogu vidjeti tragovi tog davnog morskog svijeta: ljušture školjaka i puževa, fosili morskih ježinaca čak i zubi morskih pasa.
Tako posjet Veternici ne otkriva samo život neandertalaca, nego nas vodi još milijunima godina dublje u prošlost — u vrijeme kada je na mjestu današnjeg Zagreba bilo drevno more.
Posjeta ovoj špilji ovisi o šišmišima (18 vrsta šišmiša) koji prezimljavaju u njoj pa u to vrijeme nema posjeta, ali u proljeće i ljeto to je mjesto gdje se puno toga može vidjeti i doživjeti.
Najčešći i najlakši pristup špilji je iz naselja Gornji Stenjevec. Do tamo možete doći autobusom ZET-a: Linija 124 (Črnomerec – Gornji Stenjevec). Od okretišta autobusa ili parkirališta prati se markirana planinarska staza (br. 3) koja vodi prema Planinarskom domu Glavica. Uspon stazom koja nije previše strma traje otprilike 15 do 20 minuta. U Veternici je stalna temperatura oko 10°C, stoga je i ljeti potrebna toplija odjeća i čvrsta obuća. Turisti uz vodstvo stručnog vodiča mogu posjetiti prvih 380 metara špilje i otkriti neke od njezinih tajni. Ako planirate posjet, svakako provjerite stranice Parka prirode Medvednica za točne termine, jer ulazak ovisi o vremenskim prilikama i sezoni. Ulaz u špilju moguć je samo uz pratnju stručnog vodiča Parka prirode Medvednica.
Gornja Baraćeva špilja
Gornja Baraćeva špilja nalazi se u središnjoj Hrvatskoj, u blizini sela Nova Kršlja, na području općine Rakovica, nedaleko od Nacionalnog parka Plitvičkih jezera. Špilja je smještena na južnim obroncima planinskog masiva Kapela, u šumovitom krškom području poznatom po brojnim speleološkim objektima. Gornja Baraćeva špilja dio je sustava Baraćevih špilja. Poznata je po bogatim sigastim ukrasima (stalaktiti, stalagmiti, stalagnati) te po paleontološkim nalazima, uključujući ostatke špiljskog medvjeda i tragove prapovijesnih ljudi.
U Gornjoj Baraćevoj špilji pronađena su kamena strugala, alat koji svjedoči o prisutnosti neandertalaca na ovom području. Strugala su izrađena od iznimno kvalitetne sirovine i pripadaju srednjem paleolitiku. Takva su oruđa tipična za musterijensku kulturu, arheološku industriju koja se u Europi najčešće povezuje s neandertalcima.
Takav nalaz iznimno je važan jer pruža nove podatke o rasprostranjenosti i kretanju neandertalskih skupina na području današnje Hrvatske.
Gornja Baraćeva špilja je uređena za turističke posjete.
Sve što je bitno, na dohvat ruke
Skini aplikaciju za najbolje iskustvo portala. Čitaj, komentiraj i budi uvijek u toku s najnovijim vijestima.
Odaberi temu koju želiš pratiti
Primaj sve nove vijesti o temi i budi u tijeku
