Dodaj 24sata među omiljene izvore na Googleu
Zdravko Cvitanović je junak našega doba, daruje krv još od 1978. kada je prvi puta u Mostaru darivao krv. Nedavno je dogurao i do svog jubilarnog, stotog, darivanja
Postoje ljudi koji tiho, ali trajno mijenjaju svijet. Oni čija djela govore glasnije od svake riječi i koji ne traže priznanja ni pohvale. Dovoljna im je spoznaja da su nekome pomogli. Jedan od takvih je Zdravko Cvitanović. Čovjek koji već godinama daruje ono najvrednije što ima. Dio sebe, objavili su nedavno iz Crvenog križa Dubrovnik obilježavajući 100. darivanje krvi gospara Cvitanovića fotografijom na Facebooku.
POGLEDAJTE VIDEO:
Pokretanje videa...
00:56
On je jedan od oko 100.000 “tihih” heroja zbog čije nesebičnosti su spašeni brojni životi. Crno-bijela fotografija uz objavu Crvenog križa o gosparu Zdravku svjedoči o prvom darivanju krvi koje je “odradio” još kao mladić, 1978. godine, u Mostaru.
- Bilo je to u trećem razredu srednje škole, u travnju. Došli su u školu djelatnici mostarske bolnice da bi nas potaknuli na dobrovoljno darivanje krvi. Prvo su nas pregledali, izvadili nam krv i utvrdili su da sam zdrav i da mogu biti darovatelj. Nisam nimalo dvojio - priča Zdravko.
Kasnije je nastavio pratiti akcije i redovno se odazivao, a nerijetko se i sam u Crvenom križu znao raspitivati kad će biti akcija, u namjeri da ne propušta darivanja. Naime, kao medicinski tehničar itekako je bio svjestan toga koliko je tih 8 do 10 minuta, koliko je potrebno da isteče 450 mililitara krvi za jednu dozu, važno u spašavanju života. Kad se 1987. godine zaposlio u dubrovačkoj Općoj bolnici, ta je svijest dodatno jačala, tako da je s vremenom postao i onaj koji zagovara darivanje krvi među kolegama. Uspješno, pa je, tako, uz posao voditelja Odjela centralnog naručivanja u OB-u Dubrovnik, dugo bio i predsjednik Aktiva darivatelja krvi u bolnici.
Naviku darivanja, dodaje, pokušao je prenijeti i na djecu - sina i tri kćeri. No sin živi u Njemačkoj i zasad nije darivatelj, jedna kći ima zdravstvenih problema, pa nije među onima koji to mogu, a jedna je kći nedavno htjela postati darivatelj, no pokazalo se da je malokrvna. U šali gospara Zdravka pitamo je li zato organizirao da na meniju češće bude meso.
- Vegetarijanka je, nažalost, ništa od toga - smije se sugovornik.
No zato se svi četvero barem tatom mogu ponositi, zaključujemo.
- Nije to za toliko hvale, meni je to posve normalno - odgovara skromno.
No već i površna statistika upućuje na to da je samo gospodin Zdravko - jedan od 100.000 ljudi koji nesebično daruju krv svake godine - spasio iznimno mnogo života.
- Mi se u bolnici malo i šalimo oko toga, jer procjene kažu da se jednom dozom krvi mogu spasiti tri čovjeka, a u nekim slučajevima i četiri ili pet. Dakle, s mojih 100 doza krvi u pitanju je oko 300 ljudi ili nešto više. No broj zaista nije važan, da je i samo pet života, bio bih presretan. Nema ljepšeg osjećaja nego kad znate da je vaša krv nekome pomogla da se vrati u život i počne ispočetka - zaključuje sugovornik.
Spomenuli smo, procjenjuje se da u Hrvatskoj ima oko 100.000 evidentiranih darivatelja krvi godišnje, a to znači da krv daruje tek oko 3,8 posto stanovništva. Većina darivatelja krv daje do dva puta godišnje, pa tijekom godine daruju oko 160.000 doza. To pokriva oko 80 posto potreba u zdravstvenom sustavu, dok se preostale potrebe pokrivaju u organizaciji Hrvatskog zavoda za transfuzijsku medicinu.
Darovatelji krvi većinom su muškarci, u prosjeku oko 70 posto, a ranije su osiguravali i više od 80 posto doza darovane krvi. Međutim, proteklih godina bilježi se i povećanje udjela žena među darivateljima, pa je 2024. godine među 10.442 novoevidentirana darivatelja bilo 41 posto žena. Zahvaljujući tome, žene su lani osigurale oko 19 posto od ukupnog broja darovanih doza krvi (30.884), dok su muškarci osigurali oko 81 posto.
Najviše darivatelja na 100 stanovnika zabilježeno je lani u Topuskom. Slijede Osijek, Koprivnica i Brač, gdje je zabilježeno više od deset darivanja na 100 stanovnika. Usporedbe radi, u većini drugih gradova prosječan broj darivanja iznosi oko pet na 100 stanovnika. Po broju darivatelja među županijama, predvode Koprivničko-križevačka, Varaždinska i Osječko-baranjska županija. Jedan od izazova koje u Crvenom križu posebno ističu je pad odaziva mladih darivatelja, zbog čega bi dobrovoljno darivanje krvi trebalo promovirati i u obrazovnim ustanovama. Naime, njihov odaziv vrlo je važan kako bi se održala dugoročna samodostatnost Hrvatske u opskrbi krvlju i krvnim pripravcima.
Upravo je na to skrenuo pozornost i Predsjednik Hrvatske, Zoran Milanović, na posebnoj svečanosti povodom odlikovanja 207 dobrovoljnih darivatelja krvi Redom Danice hrvatske s likom Katarine Zrinske. Odlikovanje su primili svi koji su u 2023. godini dosegli više od stotinu (muškarci), odnosno 75 dobrovoljnih darivanja (žene), a tim se povodom u Uredu predsjednika okupilo 156 darivatelja.
- Dobrovoljne darivatelje krvi vidim kao edukatore i prenositelje solidarnosti u Hrvatskoj. Većeg oblika solidarnosti nema, naglasio je Milanović dodavši: “Kao što s razlogom, dubokom svrhom i emotivnom osnovom hrvatski borci, hrvatski branitelji i osloboditelji djeci pričaju o onome što su činili i što su žrtvovali za Hrvatsku, tako i vas vidim kao edukatore, da djeci predočite što je solidarnost, jer boljih nositelja vijesti, boljih krila na kojima ta radosna vijest leti, od vaših nema”.
24sata © 2026
