Vlasnici stanova moraju se sami dogovoriti i dezinficirati svaki dan ulaze, stubišta, rukohvate, liftove, podeste na katovima, podrume... I to što češće
PREPORUKA HZJZ-A
Život u zgradama: Zajedničke prostore treba čistiti svaki dan
Kako čistačice ne bi izlagali zarazi, neki upravitelji zgrada stanarima su otkazali čišćenje stubišta i ostalih zajedničkih prostorija pa to moraju raditi sami.
POGLEDAJTE VIDEO:
Pokretanje videa...
01:52
Iz Stožera civilne zaštite RH rekli su kako dosad nisu definirali obaveze predstavnika stanara ni upravitelja zgrada, što znači da se stanari moraju dogovoriti o čišćenju i dezinfekciji.
Hrvatski zavod za javno zdravstvo (HZJZ) jučer je izdao preporuke u kojima stoji da vlasnici stanova moraju čistiti i dezinficirati i sve zajedničke prostorije, što znači liftove, stubišta, rukohvate, podrume, ulaze, podeste na katovima. I to što češće.
Prva je preporuka HZJZ-a više puta dnevno zajedničke prostore provjetravati, čime se smanjuje velik broj mikroorganizama koji mogu lebdjeti u zraku. Većina dezinfekcijskih sredstava na tržištu, dodaju, djeluje samo na čistim površinama, zato je čišćenje jako važno prije dezinfekcije, a oni koji čiste i dezinficiraju prostore u zgradi trebaju koristiti jednokratne rukavice i radno odijelo koje se poslije može oprati na najmanje 60 stupnjeva. Nakon čišćenja sve treba prebrisati dezinficijensom, uključujući tipke na zvonu ili liftu, prekidače svjetla, poštanske sandučiće i ostalo.
Za to treba koristiti, na primjer, 5-postotni izbjeljivač koji se i inače koristi u domaćinstvima, razrijeđen s vodom u omjeru 1:100, ili 70 postotni etilni alkohol odnosno neki drugi virucidni dezinficijens. Prebrisavanje površina preporučuje se najmanje jednom dnevno prema rasporedu predstavnika stanara, kaže HZJZ.
Sredstvo za dezinfekciju može se nabaviti preko pričuve. Litra će ih, provjerili smo kod nekih upravitelja, koštati i više od 350 kuna s PDV-om, Antiseptike za dezinficiranje ruku, koji mogu stajati pokraj liftova, na ulazima u zgradu i sličnim mjestima, moguće je nabaviti za oko 25 kuna za 100 mililitara.
HZJZ kaže da se pri čišćenju treba držati uputa proizvođača jer neki dezinficijensi u niskim koncentracijama mogu zapravo postati dobra podloga za rast mikroorganizama, a drugi nisu učinkoviti ako ih koristimo u previsokoj koncentraciji.
Ako se u zgradi pojavi zaraza, epidemiolozi će doći i propisati potrebne mjere, a dezinfekciju će napraviti ovlaštene tvrtke, kaže HZJZ.
U Sloveniji, s druge strane, vlada najavljuje dezinfekciju zajedničkih prostorija u zgradama dvaput tjedno, u organizaciji države. Kod nas će se stanari i dalje morati dogovarati sami, ako im je otkazana usluga čišćenja.
- Gospođa koja nam čisti i sad dolazi dva puta tjedno. Osigurali smo maske i rukavice za nju, te nabavili još sredstava za dezinfekciju – kaže. Dubravko Škrbina, predstavnik stanara u Novom Zagrebu dodaje kako će tako i ostati. Slično kao i ostali predstavnici stanara, i on je čišćenje i dezinfekciju u zgradi organizirao u skladu s vlastitom procjenom. Praksa u zgradama najčešće ovisi o tome koliko je stanova u ulazu ili zgradi, te o tome kako je inače organizirano čišćenje, no čini se da su rijetki su oni koji nisu poduzeli baš ništa.
Slično su organizirano i u dvorišnoj zgradi u Šubićevoj ulici u Zagrebu, gdje ima šest stanova.
- Mi inače zajednički prostor čistimo sami, po rasporedu svaki tjedan drugi stan, odnosno nemamo čistačicu. U ulazu su samo dva kata, a čistimo kao i obično. Sa stanarima smo dogovorili da tijekom ovog razdoblja svi koriste i dezinfekcijska sredstva i stanari ih nabavljaju sami, a dogovor je i da se više posvetimo čišćenju kvaka i površina koje se inače često dodiruju, kao što su rukohvati – kaže Gojko Leinweber, predstavnik stanara.
Dodaje kako je susjeda baš dan prije našeg razgovora prala ulaz sa Ekocidom. Dodatno, redovno čiste i pomalo dezinficiraju podrumski prostor.
Slavko Živković, predstavnik koji brine o 33 stana u naselju Trešnjevka, kaže kako preko upravitelja zgrade imaju ugovor s agencijom za čišćenje i zasad se sve odvija po ustaljenom rasporedu, jer je redovno čišćenje zajedničkih prostora, te vrata od lifta i rukohvata dio usluge. Ne koriste nikakva posebna dezinfekcijska sredstva, osim uobičajenih.
Kako dosad nije bilo nikakvih posebnih uputa iz grada ili od upravitelja, ovih dana je i planirao nazvati da vidi treba li u praksu unijeti neke promjene.
Milan Vrbanc, predstavnik stanara u zgradi u Borovju, sa 56 stanova, kaže kako im je agencija s kojom inače imaju ugovor za čišćenje prije dva tjedna ponudila uslugu dezinfekcije, koju su prihvatili. No, kad je dezinfekcija trebala početi, čistačica nije došla, pa su kontaktirali tvrtku.
- Usluga čišćenja je ugovorena za 2 puta tjedno i zasad je ostalo tako, iako kažu da nemaju dovoljno radne snage te da neće moći odgovoriti na zahtjeve drugih zgrada. Dogovoreno je da se jednom tjedno, ponedjeljkom, i dezinficirati sve, a mi bismo u ovih tjedan dana, dok se ne reorganiziraju, sami trebali povesti računa o dezinfekciji, tako da sam o tome odmah obavijestio stanare, kaže Vrbanc.
Tako će svi stanari u tih tjedan dana sami dezinficirati svoj kat, prvenstveno kvake i rukohvate. Ukoliko agencija to ne bude mogla ubuduće, planiraju dežurstva, tako da svaki kat čisti i dezinficira po jedan stanar.
Vrbanc dodaje kako je veliki problem to što nema dezinfekcijskih sredstava, pa će koristiti obična sredstva za čišćenje, a i to što nisu sigurni u to koliko često treba dezinficirati zakednički prostor, budući da ima nekoliko stanara koji imaju pse s kojima izlaze po tri puta na dan, uz one koji moraju na posao, u trgovinu i slično.
- Mi imamo ugovor o čišćenju prostora sa ženom koja stanuje u našem neboderu i vrlo smo zadovoljni time kako nam održava. U dogovoru sa mnom, ovih dana je pojačala korištenje sredstava za dezinfekciju, posebno na onim mjestima koja se češće dodiruju, kao što su vrata lifta, na primjer. No, i naši stanari su dosta uredni – kaže Jadranka Zubenica, predstavnica u neboderu u Puli, koja zastupa 70 stanova.
Kaže kako zasad nisu prešli na nikakva posebna sredstva za dezinfekciju, jer i inače koriste jaka sredstva za čišćenje, dok za staklene ili metalne površine od ranije koriste otopinu vode i octa.
I u jednom neboderu u Splitu kažu nam kako još nisu značajno promijenili praksu čišćenja, niti uveli posebna sredstva, no imaju dogovor s tvrtkom koja bi im upravo ovih dana trebala provesti dezinfekciju. Još nisu sigurni koliko bi često to trebalo činiti, no to će, kažu riješiti u dogovoru s njima.
Cijena dezinfekcije oko 75 kuna s PDV-om po katu
- Još uvijek nema velikog rasta potražnje kad su stambene zgrade u pitanju, no porasli su zahtjevi ustanova i institucija u kojima se još radi, primjerice u poslovnicama banaka – kaže Roberto Zidar, iz splitske tvrtke Cian d.o.o. koja se bavi poslovima sanitarne zaštite i zaštite okoliša na području Dalmacije. Dodaje kako učestalost dezinfekcije u tim ustanovama ovisi o tome koliko ljudi trenutno u njima radi ili boravi, pa ima i onih u kojima se dezinfekcija obavlja vrlo često.
- Kad su u pitanju stambene zgrade, preporuka također ovisi o tome koliko ljudi prolazi kroz zajedničke prostorije, no moglo bi se reći da bi otprilike 2 puta tjedno bilo sasvim dovoljno – kaže Zidar. Pritom tvrtke koje se bave sanitarnom zaštitom to obično rade tako da se posebnom tehnikom dezinficiraju apsolutno svi prostori, vrata, kvake i rukohvati, što stanarima omogućava da u međuvremenu sami lakše održavaju one stvari koje treba dezinficirati češće.
Cijena ovisi o broju katova i tome za koje vrijeme se usluga ugovara (jednokratno, ili dulje). Usporedba ponude na stranicama nekoliko tvrtki iz Zagreba pokazala je da se one kreću oko 60 kuna po katu, bez PDV-a, odnosno oko 75 kuna s porezom.
- Tu se kreću i naše cijene, s tim da smo u ovoj situaciji čvrsto odlučili da nećemo bezobrazno napuhavati cijene i zarađivati na nevolji, pa taj novac doista pokriva troškove i nešto nam malo ostaje da bismo preživjeli – kaže Roberto Zidar.
Preporuke za čišćenje ulaza
- 70 posto alkohola mora najmanje sadržavati učinkovito sredstvo za dezinfekciju površina, ili 5 posto izbjeljivača razrijeđenog s vodom u omjeru 1:100.
- Dodatna dezinfekcija - Većina objekata pod upravljanjem GSKG-a u Zagrebu ima i dalje organizirano čišćenje, a stanari mogu od specijaliziranih tvrtki zatražiti i dodatno čišćenje ili dezinfekciju.
- 60 stupnjeva je najniža temperatura za pranje odjeće poslije čišćenja
POGLEDAJTE VIDEO (Robert Knjaz) #ZAJEDNO24SATA:
Pokretanje videa...
00:25
Sve što je bitno, na dohvat ruke
Skini aplikaciju za najbolje iskustvo portala. Čitaj, komentiraj i budi uvijek u toku s najnovijim vijestima.
Odaberi temu koju želiš pratiti
Primaj sve nove vijesti o temi i budi u tijeku
