Native sadržaj

Komentari 24
DAN PLANETE ZEMLJE

5 najvećih izumiranja na Zemlji. Prijeti li nam i šesto?

Znanstvenici procjenjuju da Zemlji prijeti novo masovno izumiranje - nestanak velikog broja živih vrsta u relativno kratkom vremenu. Nakon pet izumiranja uzrokovanih prirodnim fenomenima, ovog puta odgovoran je čovjek

Kad su paleontolozi Jack Sepkoski i David Raup sa Sveučilišta u Chicagu 1982. napravili pregled najvećih masovnih izumiranja koja su bila na Zemlji, nazvali su ih The Big Five (Velikih pet) jer su, kako samo ime kaže, utvrdili da je tih nemilih događaja u povijesti svijeta bilo pet. Dakle, u proteklih 500 milijuna godina naš Plavi planet bio je svjedok intenzivnih razdoblja u kojima je nestalo više od polovine svih bića. Drugim riječima, više od 90 posto vrsta koje su nekad puzale, letjele, hodale ili plivale na Zemlji - izumrlo je. 

Velikih pet

Prvo masovno izumiranje bilo je prije oko 445 milijuna godina i u njemu je nestalo između 60 i 70 posto vrsta. Stručnjaci smatraju da je do njega došlo zbog kratkog ali vrlo snažnog ledenog doba.Tad se živi svijet uglavnom nalazio u oceanima, a znanstvenici vjeruju kako je brzo formiranje glečera zamrznulo najveći dio vode na planetu i dovelo do drastičnog pada razine mora. Pritom su najviše stradali morski organizmi poput spužvi i algi, a slijedili su ih školjkaši, glavonošci i neke vrste riba. 

Drugo veliko izumiranje bilo je prije 360-375 milijuna godina, a u njemu su nestale oko tri četvrtine živog svijeta. I tog su puta najviše stradali morski organizmi, a razlog je bio smanjenje količine kisika u oceanima.

Posebno razorno bilo je treće, Permsko-trijasko izumiranje, koje je Zemlju zadesilo prije otprilike 252 milijuna godina. Taj period, nazvan i "majka svih izumiranja", odnio je čak 95 posto živih vrsta. Do njega je došlo, složni su stručnjaci, zbog udara asteroida i snažne eruptivne aktivnosti vulkana, a tog puta, osim morskog svijeta, opustošeno je i kopno. Postoje različite teorije o njegovu trajanju, a procjene se kreću od nekoliko milijuna pa do 200.000 godina. Zanimljivo je da su u trećemu masovnom izumiranju u velikom broju nestali insekti te mnogi gmazovi. 

četvrtom velikom izumiranju nestalo je od 70 do 80 posto vrsta, i to zbog mnogobrojnih i ne sasvim jasnih razloga. Prema jednoj teoriji, izazvale su ga velike i snažne erupcije lave koje je pratilo i oslobađanje velikih količina ugljikova dioksida, a to je dovelo do brzih klimatskih promjena. Iako neki znanstvenici smatraju da je i tu bila riječ o udarima asteroida, do sada nije pronađen nijedan krater. Na prijelazu iz perioda trijasa u juru nestale su mnoge vrste velikih kopnenih životinja, među kojima i najveći broj arhosaura, predaka dinosaura, ali i današnjih ptica te krokodila. 

Kad nestanu dinosauri

Zasad posljednje i najpoznatije masovno izumiranje bilo je na kraju perioda krede, prije 66 milijuna godina, a stručnjaci smatraju kako je do njega došlo zbog asteroida koji je udario u područje današnjeg meksičkog poluotoka Yucatan. Da su njihove teorije utemeljene, svjedoči golemi krater koji je nastao na tome mjestu. Izumrli su svi neleteći dinosauri, ali na kopnu je preživio velik broj sisavaca, kornjače, žabe, krokodili i ptice. U morima su uspjeli opstati morski psi, morske zvijezde i ježevi.  

Nestanak dinosaura omogućio je širenje sisavaca, koje je na kraju dovelo do nastanka Homo sapiensa, odnosno današnjeg čovjeka, a koji je odgovoran za novo, šesto masovno izumiranje, s kojim se, sve je izvjesnije, upravo suočavamo. 

Ako nestanu pčele...

Jedan od najvećih znanstvenika svih vremena, Albert Einstein, svojedobno je izjavio: "Nestanu li pčele s planeta Zemlje, čovjeku kao vrsti preostaje još oko četiri godine života". Naime, bez pčela nema oprašivanja, a bez oprašivanja nema plodova, odnosno hrane, pa u konačnici nema ni ljudi. 

Zbog toga se valja ozbiljno zamisliti nad nedavnim vijestima o masovnom pomoru pčela u Međimurju, koje je, kao i mnoge druge štetne pojave u prirodi, svojim djelovanjem uzrokovao čovjek. Iako o budućnosti našeg planeta - jedinog doma koji imamo, treba razmišljati 365 dana u godini, važno je sjetiti ga se i na njegov dan - 22. travnja, kad se obilježava godišnjica modernog ekološkog pokreta, osnovanog 1970. godine u SAD-u.

Ove se godine Dan planeta Zemlje obilježava pod moto Investiramo u naš planet, a u fokusu su tri smjernice: djeluj hrabro, inoviraj široko i realiziraj pravično, kojima se može pridružiti i svatko od nas, te malim, ali značajnim koracima "investirati" u naš planet. Tako, primjerice, tijekom šetnje gradom ili prirodom možemo pokupiti razbacani otpad i odložiti ga na za to predviđena mjesta. Prilikom kupnje, umjesto da zatražimo vrećicu od prodavača, možemo koristiti platnenu ili neku drugu višekratnu torbu, a umjesto plastične možemo odabrati staklenu ili papirnatu ambalažu. Isto tako, u popis za kupnju možemo uvrstiti više proizvoda lokalnih proizvođača. 

Vrlo mnogo možemo učiniti i malim promjenama navika u vlastitom domu. Tako umjesto agresivnih i kemikalijama bogatih sredstava za čišćenje možemo birati ona okolišno prihvatljiva ili ih čak možemo pripremiti i sami, od sasvim prirodnih sastojaka, kao što su ocat, limunska kiselina ili eterična ulja. Velike uštede energije možemo ostvariti boljom kontrolom uređaja, koje ćemo gasiti i isključivati kad ih aktivno ne koristimo. Mogućnosti je doista mnogo, samo ih treba osvijestiti.

Misli globalno, djeluj lokalno

A važnosti investiranja u naš planet, već su dugo svjesne i gotovo sve svjetske, ali i brojne domaće kompanije. U njihovim strateškim smjernicama održivi razvoj i društveno odgovorno poslovanje zauzimaju sve važnije mjesto, a projekti i aktivnosti posvećene zaštiti okoliša sve su brojniji. 

Kao društveno odgovorna kompanija, INA je u listopadu 2017. na odabranim maloprodajnim mjestima pokrenula inovativnu zelenu uslugu - prikupljanje otpadnog jestivog ulja koje se može ponovno upotrijebiti u proizvodnji biogoriva.

Riječ je o jednom od brojnih projekata ove kompanije koji smanjuju negativan utjecaj na okoliš. Do danas, kroz ovaj je projekt prikupljeno više od 24 tone otpadnog jestivog ulja, a INA je stala uz bok svjetskim trendovima i globalnim kompanijama koje kroz proces recikliranja koriste energiju iz otpada i sve se više orijentiraju na obnovljive izvore energije. 

Osim toga, INA je 2014. pokrenula program pod nazivom Zeleni pojas, u sklopu kojega je na suradnju pozvala nevladine udruge i edukativne ustanove, kako bi zajednički doprinijeli očuvanju okoliša u lokalnim zajednicama. Tako INA sufinancira ekološke projekte poput pošumljavanja, uređenja zelenih površina, čišćenja podmorja, obala, jezera i rijeka te raznih edukacija.

Kroz proteklih osam godina, realizirana su 123 projekta, uz Inino ulaganje od više od 2,5 milijuna kuna. Program Zeleni pojas je kao primjer dobre prakse uvršten i u Globalno izvješće o održivom razvoju za 2018. godinu, a prepoznat je kao program koji direktno doprinosi očuvanju života na Zemlji, jednom od 17 Globalnih ciljeva održivog razvoja Ujedinjenih naroda.