Native sadržaj

Komentari 61

Ako ne budete znali kodirati ili programirati, smatrat ćete se informatički nepismenim

Ako ne budete znali kodirati ili programirati, smatrat ćete se informatički nepismenim

Nije novost da će tehnologija i umjetna inteligencija dominirati poslovnim svijetom za 30-ak godina. Da bi bili konkurentni, neophodno je djecu i mlade što ranije poticati na učenje i zanimanje za tehnologiju, matematiku i informatiku

Današnja djeca žive užurbano, kao i mi odrasli. Traže brzu povratnu informaciju i brze odgovore na svoja pitanja te žele učiti o sadržajima koji su povezani s onim što ih osobno zanima. Najradije i najbolje uče kad im sadržaj prezentiraju u multimedijalnom obliku, s visokom razinom interaktivnosti, a gube interes i pažnju čim im netko ponudi sadržaj s većom količinom "statičnog" teksta. 

To su djeca koja su odrasla s digitalnom tehnologijom i nezamislivo im je provesti dan bez najmanje sat vremena života u nekom virtualnom okruženju. Ono što im je ipak ostalo zajedničko jest da vole stvaranje i učenje u timu.

Elementary,School,Science,Teacher,Uses,Interactive,Digital,Whiteboard,To,Show

3D modeliranje i printanje

Često se mogu čuti poruke da djecu  trebamo pripremati za zanimanja koja još niti ne postoje. To je velik izazov, kako za učitelje tako i za djecu. Svakodnevno se stvaraju inovacije koje zahtijevaju nove profile radnika koji će održavati te inovacije i upravljati njima. 

Prema riječima Vlaste Vlahović, profesorice matematike i informatike, već sad je 3D modeliranje i printanje vrlo zastupljeno u nekim djelatnostima. 

- U medicini će, vjerujem, vrlo brzo biti tražen posao proizvodnje zamjenskih organa prilagođenih pacijentu, a u građevinarstvu bi uskoro mogli postojati modelari koji bi izrađivali gotove veće blokove zgrada, čime bi se vrijeme gradnje značajno skratilo - predviđa prof. Vlahović. 

Dodaje kako izrada pametnih uređaja koji nam pomažu u svakodnevnom životu, razvoj robota s umjetnom inteligencijom, chatbotova i slično traži inovativne ljude koji se ne boje zakoračiti u nešto nepoznato nego se vesele nečemu novom i uzbudljivom. Zato je, kaže profesorica Vlahović, potrebno redovito revidirati obrazovne programe i planirati ih tako da prate tehnološki razvoj kako bi današnja djeca bila osposobljena i pripremljena za potrebe budućnosti.

Programeri, robotičari, inovatori...

Djeca su danas pod velikim utjecajem medija. Oduševljeni su instant zvijezdama na YouTubeu i TikToku te influencerima koji zarađuju golem novac. Već u osnovnoškolskoj dobi imaju svoje kanale na društvenim mrežama te pokušavaju prikupiti pretplatnike i lajkove. 

- Kad im prezentiram neke naše projekte iz područja IoT tehnologije, odmah se zaljube u to i mašta samo počne raditi. Vrlo brzo požele biti programeri, robotičari, inovatori, kreatori chatbotova.

Kad na nastavi počnemo s programiranjem, prvo što me pitaju je hoćemo li napraviti neku svoju igru ili aplikaciju za mobitel. Dakle, imaju veliku želju za stvaranjem i prilagođavanjem digitalnih uređaja i aplikacija svojim interesima i potrebama - zaključuje naša sugovornica, koja ujedno vodi CodeClub – besplatni klub programiranja za djecu. 

- Pridružila sam se volonterima koji vode CodeClub prvenstveno zbog dopune nastavnog programa s kojim ne stignem zainteresiranim učenicima proširiti znanje iz kodiranja. Na jednom stručnom usavršavanju čula sam o CodeClubu te me oduševila njihova misija kojom pomažu djeci da uče korak po korak Scratch, HTML & CSS i Python. CodeClub ima razrađen kurikul s pripremljenim projektima iz programiranja, a još izrađujemo animacije, igre i web stranice - rekla nam je profesorica Vlasta Vlahović.

Robotic,Lab,Class,With,School,Students,Blur,Background,In,Ai

Generacija NOW

S obzirom na to da sudjeluje u gotovo svim projektima Instituta za razvoj i inovativnost mladih (IRIM), prof. Vlahović odlučila je sa svojim učenicima sudjelovati i u projektu Generacija NOWkoji je organiziran u suradnji s Hrvatskim Telekomom, uz podršku Ministarstva znanosti i obrazovanja. 

- Kao sudionici dobili smo modernu Internet of Things (IoT) opremu (između ostalog Arduino mikrokontrolere i senzore), besplatan pristup internetu s besplatnim podatkovnim prometom te financijsku donaciju. U sklopu projekta trebali smo izraditi digitalnu igru. Tako mi je jedan dan došla učenica i ispričala da joj se baka požalila kako je jako bole ramena i da joj je liječnik rekao da treba vježbati. A njoj je onda na pamet pala ideja da bi mogla baki napraviti uređaj za razgibavanje, ali da pritom bude i u obliku igre, kako bi se mogla i zabaviti dok svakodnevno vježba s prijateljicama. I tako je nastao LED pad - zabavna igra koja pomaže u razgibavanju i razvijanju refleksa - ponosno priča prof. Vlahović.

Igra je izrađena u obliku okomite interaktivne ploče na kojoj se nalazi 30 gumba i 30 pripadajućih LED dioda. LED diode se nasumično pale te ih je potrebno što prije ugasiti pritiskom na pripadajući gumb. Na kraju svake igre prikazuje se broj uspješno ugašenih dioda u zadanom vremenu, a nakon toga i pohranjeni najbolji rezultat (high score).

Zanimanja budućnosti

Profesorica Vlasta Vlahović kaže kako će devet od deset zanimanja u budućnosti zahtijevati digitalne vještine. Ali više neće biti dovoljno samo znati koristiti računalo za komunikaciju, pretraživanje interneta, stvaranje digitalnog teksta ili prezentacije nego će nam biti potrebna znanja kodiranja i programiranja kako bismo što bolje razumjeli  i lakše se snašli u hiperpovezanom svijetu i prilagodili ga svojim potrebama.

- Iako znamo reći da su današnja djeca digitalni urođenici, smatram da nemaju baš razvijene digitalne vještine. Mislim da je tako i što se tiče ostalih vještina iz STEM-a. Njihov fokus uglavnom je na uporabi društvenih mreža i igranju igara. Tu su perfektni. Mislim da njihov interes za STEM prvenstveno ovisi o motiviranosti učitelja i angažiranosti roditelja da ih usmjere u tom smjeru - detektira prof. Vlahović.  

Osim toga, profesorica ističe veliku važnost STEM projekata budući da djecu potiču na interdisciplinarno učenje, tj. uporabu znanja iz svih područja u rješavanju nekog problema. 

- Iako danas ima mnogo STEM projekata, opet sve ovisi o osobi koja će djecu usmjeravati i mentorirati njihov rad u okviru škole. Drago mi je da ima vrlo mnogo udruga i klubova koji nude radionice iz STEM područja i mislim da su njihovi termini većinom svi popunjeni jer sve više roditelja i djece uviđa dobrobit u učenju STEM vještina - zaključila je profesorica Vlasta Vlahović