Ako pitate mlade: Ovo je pet najvećih problema u svijetu

Kaže se da na mladima svijet ostaje, a prema podacima UN-a, riječ je o oko 1,2 milijarde ljudi. Toliko ih je danas u dobi od 15 do 24 godine, što čini svaku šestu osobu u svijetu. Prema tzv. generacijskoj teoriji, možemo reći da je milenijalaca, odnosno onih koji trenutno imaju između 21 i 36 godina, u svijetu 1,8 milijardi, a pripadnika generacije Z, koji imaju između osam i 24, u svijetu je dvije milijarde. 

Prema podacima američkog centra za istraživanje Pew, milenijalci su i do tri puta obrazovaniji nego njihovi preci. Tri puta više žena je zaposleno, a deset puta manje muškaraca odlazi u vojsku. Također tri puta rjeđe stupaju u brak nego njihovi preci. Nas je zanimalo koji su glavni društveni interesi među današnjim mladima, a odgovore smo pronašli u rezultatima desetogodišnjeg istraživanja Millennial Impact Project.

1. Ljudska prava

Očekivano je da mladi ljudi najviše mare za ono što ih se izravno i tiče, pa je borba za ljudska prava pri vrhu njihove ljestvice interesa. Na zapadu je to ponajprije izraženo kroz borbu protiv rasizma i seksualnog zlostavljanja, a u Europi je naglasak bio na borbi za prava žena. No osim što mare za ono s čime su izravno povezani, današnji mladi kao nijedna generacija dosad mare i za one koji se ne mogu boriti sami za sebe.

Time su postali primjer društvu, ali i mnogim kompanijama koje su prepoznale važnost zaštite ljudskih prava. Samo iz Arena Centra prošle su godine Unicefu donirali zaštitnu opremu za zdravstvene djelatnike u vrijednosti od 150.000 kuna, tablete za online nastavu najranjivijim učenicima, pokrenuli su online alat u-report te potaknuli program Mladi ambasadori za prava djece i mladih u EU.

2. Zaposlenje i karijera

Fleksibilni su i često mijenjanju radna mjesta. U poslovno su okruženje donijeli digitalnu transformaciju, važan im je smisao onoga što rade i osjećaj pripadnosti zajednici, odnosno timu. Međutim nezaposlenost mladih pretvorila se u glavni problem u nekim državama EU nakon globalne financijske i ekonomske krize. Prema Eurostatu, samo u 2019. godini 17% mladih u dobi od 25 do 29 godina nije bilo u radnom odnosu. Zbog toga sve više koriste svoju digitalnu pismenost i fleksibilnost te kreiraju nove poslove i radna mjesta kakva u proteklih nekoliko desetljeća nisu postojala. 

3. Klimatske promjene

Oni su rođeni u svijetu koji se počeo ubrzano zagrijavati i klimatske su promjene nešto što će biti aktualno tijekom cijelog njihovog života te će imati utjecaj i na buduće generacije. Zato današnje mlade zovu generacijom klimatskih promjena, a njihova predstavnica postala je švedska tinejdžerica Greta Thunberg, koja se svojim klimatskim aktivizmom obraća izravno svjetskim liderima. Prema istraživanju koje je provela organizacija Future of Humanity, od 10.000 mladih u dobi od 18 do 25 godina i iz 22 zemlje svijeta njih 41% navelo je klimatske promjene kao najvažniji problem s kojim se svijet trenutno susreće.

4. Zdravlje i zdravstveni sustav

Milenijalci vode računa o svom zdravlju drukčije od bilo koje generacije prije njih. Više nego ikad traže zdravstvenu zaštitu te je očekuju od poslodavca. Stalo im je do zdravstvenih dobrobiti i drugih pogodnosti više nego što je generaciji babyboomersa ili generaciji X. Osim toga, aktualiziraju teme mentalnog zdravlja, koje više nije tabu. Kao prva generacija koja je odrasla s društvenim mrežama i ostalim tehnologijama, njihovu implementaciju traže kad je riječ i o zdravstvenoj zaštiti. Naime, prema istraživanju instituta Pew, 74% njih radije bi konzultirali liječnika putem videousluge.

5. Obrazovanje

Današnji su mladi bolje obrazovani od svojih baka i djedova te se broj onih s diplomom konstantno penje još od 1968. Prema istraživanju instituta Pew, 39% mladih u dobi od 25 do 37 godina ima prvostupnički ili viši stupanj, u usporedbi sa samo 15% tzv. tihe generacije, odnosno onih koji su rođeni od 1928. do 1945. godine. Taj rast posebno je izražen kod ženske populacije, koja je četiri puta obrazovanija nego njihove prethodnice iz tihe generacije.

Osim toga, uče nas da tehnologija treba biti dio obrazovnog sustava te da u njega treba kontinuirano ulagati, pa njihove zahtjeve osluškuju i tvrtke, koje svojim donacijama sve češće podupiru upravo sustav obrazovanja. Tako su se među 3 milijuna kuna donacija Arena Centra, uz već spomenuti Unicef, našle i tri zagrebačke osnovne škole te Dječji vrtić Bukovac, koji su postali bogatiji za laptope, tablete, opremu za tjelesni i mnoga druga pomagala za učenje. Osim toga su Caritasu zagrebačke nadbiskupije donirali čak 24 edukacije za mlade slabijeg socio-ekonomskog statusa, medicinska pomagala i uređaje za korisnike Caritasova doma Brezovica.

Pokretanje videa...

03:30

Arena Centar donacije | Video: 24sata.hr

Ono što možemo naučiti od mladih jest da bez obzira na godine, naciju i ulogu u društvu svi se moramo pokrenuti ako želimo pozitivnu promjenu, jer ponekad i male stvari mogu učiniti čuda.