U Europskoj uniji godišnje se baci oko 88 milijuna tona hrane. Da ne bismo bili dio te statistike, moramo naučiti kako stati na kraj bacanju hrane. U članku vam donosimo male korake koje svatko od nas može poduzeti
Bacanje jestive hrane nije loše samo za naš novčanik već i za okoliš. Bačena se hrana šalje na odlagališta, gdje trune i u tom se procesu stvara plin metan. On je jedan od najzastupljenijih stakleničkih plinova i uvelike pridonosi klimatskim promjenama. Srećom, tvrtke su počele shvaćati koliko je važno stati na kraj tom problemu.
Andrew Steer, predsjednik i CEO organizacije World Resources Institute, kaže da su tvrtke više nego ikad svjesne koliko hrane odlazi u otpad te da primjenjuju razne mjere kako bi smanjile količinu prehrambenog otpada. Primjerice, u Fortenova grupi, Konzum donira hranu u vrijednosti od 2,8 milijuna kuna te je dvije godine zaredom proglašen Najdonorom u kategoriji trgovaca hranom u Bruxellesu. Ali nije dovoljno da se samo tvrtke pokrenu, donosimo nekoliko savjeta koje i vi možete primijeniti u svojoj svakodnevici.
Ne kupujte sve odjednom
Većina ljudi ima naviku kupovati više hrane nego što im treba. To se uglavnom događa tijekom tjednih ili mjesečnih nabavki hrane, kad kolica zatrpamo stvarima koje na kraju ipak ne iskoristimo. Zato je bolje češće ići u manje kupovine jer ćemo tada znati što nam od namirnica treba za naredna dva dana. Također, probajte potrošiti namirnice koje već imate u hladnjaku kako ne biste stare zatrpavali novima. U tome vam može pomoći izrada popisa hrane koja vam stvarno treba jer ćete tako smanjiti impulzivnu kupnju i na kraju baciti manje hrane.
Napravite raspored u hladnjaku
Iako je opskrbljen hladnjak generalno dobra stvar, ponekad ga toliko napunimo da više ne znamo što je od namirnica u njemu. Priznajte i sami da ste nekoliko puta iz hladnjaka izvadili trulu salatu, špinat ili neko drugo ''zelenje'' jer je bilo zatrpano drugim namirnicama pa ste zaboravili da ono uopće postoji. Kako biste to izbjegli, dobar je način pohrane namirnica uporaba metode ''prvo unutra, prvo van''. Ona funkcionira po principu da tek kupljene namirnice ne stavljate tamo gdje ima mjesta, već da ih smjestite iza starih. Tako ćete hranu s kraćim rokom trajanja uočiti čim otvorite hladnjak.
Iskoristite voće za smoothie
Bananama s točkicama i kori od jabuka nije mjesto u otpadu jer su to sastojci za jedan dobar smoothie. Stabljike zelenog lisnatog povrća, poput kelja i blitve, nerijetko znamo baciti, a upravo su one prepune vlakana i hranjivih sastojaka, što ih čini zdravim dodatkom svakom smoothieju. To imajte na umu sljedeći put kad odlučite baciti neki dio voća ili povrća jer miksanjem tih sastojaka u blenderu nećete dobiti samo ukusan napitak, već ćete time spriječiti i nepotrebno bacanje hrane.
Ne tražite savršenstvo
Vjerujemo da većina ljudi toga nije svjesna, ali prebiranje voća i povrća u trgovinama te traženje namirnica bez ijedne ''mrlje'' uvelike doprinosi bacanju hrane. Iako su po okusu i hranjivosti identični „ljepšem", takozvano „ružno“ voće i povrće proizvodi su koji nisu ugodni oku pa ih samim time manji broj ljudi kupuje. No, tu nastaje veliki problem. Potražnja kupaca za besprijekornim voćem i povrćem dovodi do toga da prehrambeni lanci kupuju samo one poljoprivredne proizvode koji odgovaraju potrebama kupaca. To pak uzrokuje činjenicu da nekoliko tona iskoristivog voća i povrća odlazi u otpad. Kako bi stale tome na kraj, trgovine su počele nuditi takve namirnice po nižim cijenama od onih ''savršenih''. Zato sljedeći put imajte na umu da savršena jabuka nije ništa bolja od one s točkicama.