Na portal se također možeš prijaviti i
putem svog Facebook ili Google računa.
ili Prijava Prijavi se
Powered by PEVEC

Diskriminacija: Nisu joj dali kredit bez jamstva muške osobe

Što se dogodi kada djevojčice koje su odgajane da budu skromne, strpljive i poslušne odrastu i dođu na poslovno tržište? S čim se susreću i kako su prihvaćene u pojedinim industrijama, pročitajte u tekstu

Foto: Guliver/Shutterstock
60 komentara

Žene u Hrvatskoj za isti posao primaju 8,7% manju plaću od muškaraca, što znači da će u konačnici imati 21% nižu mirovinu. Postoje značajne razlike među državama EU-a, ali i različite prakse. Na primjer, Island je prvi u svijetu zakonom izjednačio plaće muškaraca i žena.

S Gordanom Frgačić, direktoricom ljudskih potencijala u Pevecu i autoricom knjige "Zašto smo manje plaćene", razgovarali smo o rodnim stereotipima i predrasudama u Hrvatskoj, o tome kako se žene mogu izboriti za sebe na radnom mjestu i kako izbjeći greške u stavu koje negativno utječu na njihovu karijeru.

Foto: 24ContentHaus

Zašto su žene zapravo manje plaćene?

Frgačić objašnjava da je jedan od ključnih razloga neravnopravnosti taj što žene u startu traže manje pa im netransparentni i neuređeni sustavi plaća ne idu na ruku u kompanijama u kojima je poslodavcu najvažnije radniku platiti što manje.

- Žene se od malih nogu odgajaju da budu skromne, strpljive, poslušne, samozatajne, tihe, uči ih se da je šutnja zlato i da se ne trebaju isticati te to neminovno rezultira nižim samopouzdanjem, kao i skromnijim zahtjevima po pitanju plaće na razgovorima za posao - objašnjava Frgačić.

S druge strane, poslodavci s predrasudama još uvijek vide isključivo muškarca kao glavnog hranitelja obitelji te svjesno ili podsvjesno to pokazuju velikodušnijim nagrađivanjem muškaraca.

"Ako žele jednakost, neka kopaju kanale"

Ženama je najteže izboriti se za jednak tretman u sportu, umjetnosti i zabavnoj industriji. A neke profesije u kojima su pretežno zaposlene konstantno su podcijenjene i gube na vrijednosti, na primjer u tekstilnoj industriji, zdravstvu i prosvjeti. 

S druge strane, muškarci su ugroženiji u industrijama koje sve manje zahtijevaju fizički rad, a sve ga više nadomještaju pametnim strojevima. Vrlo se često fizički rad navodi kao razlog ili opravdanje za nejednakost, najčešće rečenicama kao što je „Pa ako žele jednakost, neka kopaju kanale“.

- To samo govori u prilog tome koliko su ljudi neupućeni u temu, jer ako samo malo zagrebemo u povijest, vidjet ćemo da su žene radile vrlo teške fizičke poslove, pa i u trudnoći i uz malu djecu i da  - bile su i u rudnicima, a danas se kanali sve manje kopaju golim rukama, a sve više to obavljaju strojevi - objašnjava Frgačić.

Foto: Freepik

Nisu joj dali kredit bez potpisa muškarca

Kao jedan od gorih slučajeva neravnopravnosti spolova Frgačić spominje primjer mlade neudane kolegice koja je tražila stambeni kredit od banke.

- Iako je imala sve preduvjete, banka je dodatno tražila da neki od muških članova obitelji potpiše još neku dodatnu izjavu kojom jamči da će ona uredno otplaćivati kredit. Na kraju je banka pristala da tu izjavu potpiše njen partner s kojim tada nije niti živjela - prisjeća se Frgačić.

Dodaje još jedan primjer, koji je, kako kaže, najbesmisleniji za koji zna. 

- Nakon dvije godine zajedničkog rada kolegica je saznala da kolegino vozilo ima više konja od njenog. Naime, on je tražio da, kad već nije mogao dobiti bolje vozilo ili neke druge uvjete, dobije jače vozilo, opravdavajući to time da je kolegici i tako svejedno jer i ne razumije razliku - kaže Frgačić.

Foto: Freepik

Muškarce se stavlja pod prevelik pritisak

I dok se djevojčice uči da budu tihe i samozatajne, dječake se uči da budu probitačni, asertivni (pa čak i agresivni), da se izbore za sebe, da se ističu i traže svoja prava. Dok stignu do prvog razgovora za posao, veliki ih dio već smatra da trebaju odmah uskočiti na menadžersku poziciju.

- To nije dobro niti za dječake, kasnije muškarce, jer ako se ne realiziraju u toj ulozi glavnog skrbitelja i hranitelja, a realno je nemoguće to očekivati od svih muškaraca, to im može stvoriti pritisak s kojim se neće moći nositi - kaže Frgačić.

Foto: Freepik

Kako se boriti protiv neravnopravnosti?

Ključno je za borbu protiv neravnopravnosti da žene najprije same prestanu širiti predrasude o svom rodu, što je i dalje čest slučaj, te da osvijeste kako se same moraju boriti za sebe i promijeniti nešto u svome ponašanju.

- Mogu osvijestiti da su upravo i one same odgovorne za odgoj djevojčica i dječaka koji će u nekoj budućnosti biti kolege na poslu. Trebaju preuzeti svoj dio odgovornosti i pitati se „Što ja mogu učiniti da promijenim stvari?“ - objašnjava Frgačić i dodaje kako je teško od nekoga tražiti da se ponaša na neki način jer smo svi različiti i imamo različita uvjerenja.

- U tom slučaju volim reći „Ne morate pomagati ako ne želite, ali barem nemojte odmagati“. Jer kad se neke tamo žene za nešto izbore, sve druge imaju koristi od toga i to treba cijeniti - kaže Frgačić. Sam poslodavac također treba postaviti sustav koji onemogućava bilo kakvu diskriminaciju. Na primjer, Pevec ima sustav u kojem su plaće određene po poziciji i neovisne o spolu, a isto je tako i sa svim drugim povlasticama.

Možda vas zanima i ovo:
Message