Native sadržaj

Komentari 15

Koje su branše najotpornije na krizu i što nas očekuje u rujnu?

Koje su branše najotpornije na krizu i što nas očekuje u rujnu?

Procjenjuje se da će hrvatsko gospodarstvo zbog koronakrize zabilježiti pad od 8 do 10%, a najveći udarac pretrpjet će turizam i zračni prijevoz. S druge strane, farmaceutska industrija i državni sektor nemaju razloga za brigu

Pandemija koronavirusa prouzrokovala je globalnu ekonomsku krizu, za koju se predviđa da bi mogla trajati i do 2022. godine, s najvećim produbljenjem u prvom polugodištu 2021. godine. Unatoč turističkoj sezoni koja je bila iznad očekivanja, predviđa se da će hrvatsko gospodarstvo doživjeti pad od 8 do 10%. 

O tomu što možemo očekivati u krizi te koje će branše profitirati, a koje doživjeti gubitak, razgovarali smo s ekonomskim analitičarom dr. sc. Damirom Novotnyjem, koji predaje Osnove ekonomije na visokoj školi Edward Bernays te kreativnu ekonomiju na diplomskom studiju visokog učilišta Algebra. 

Turizam pod najjačim udarom

Iako je pad domaće proizvodnje djelomično ublažen Vladinim pravodobnim mjerama za očuvanje radnih mjesta te bi poljoprivredni sektor mogao ostvariti rekordne prinose u većini kultura, neki sektori ipak su u većim problemima.

- Najteže će ipak biti pogođen turistički sektor, posebno u južnim jadranskim županijama. Međutim, ovaj sektor je u proteklih nekoliko godina uvozio sezonsku radnu snagu, što je ove godine izostalo, te se ne očekuju značajnija otpuštanja stalno zaposlenih - objašnjava dr. sc. Novotny.

Ove je godine iskorišteno 24,55% od predviđenih kvota za turizam za 2020. godinu, a u odnosu na isto vrijeme prošle godine 42,7% radnih dozvola. Prema podacima Državnog zavoda za statistiku, sektor pružanja smještaja te pripreme i usluživanja hrane bilježi najveći pad (-19,9%) u stopi zaposlenosti u prvih šest mjeseci 2020. godine. Slijedi sektor administrativnih i pomoćnih uslužnih djelatnosti (-8,3%) te ostale uslužne djelatnosti (-7%), a prerađivačka industrija bilježi pad od 2,5%.

Turistički sektor i sektori koji ovise o turizmu, poput prehrambene industrije, prijevoza i različitih usluga, mogli bi smanjiti broj zaposlenih, a mnogi ponuđači turističkih usluga neće preživjeti krizu. 

- Ako dođe do značajnijeg pada unutrašnjih cijena, za što prve naznake već vidimo, tad će poslodavci u privatnom sektoru morati snižavati plaće - govori Novotny i dodaje kako se državni sektor najsporije prilagođava te se u njemu ne očekuju otpuštanja.

Odlične prognoze za OPG-ovce i ICT

U vremenima krize prva se prilagođavaju privatna mala i srednja poduzeća koja ne raspolažu rezervama i nemaju mogućnost zaduživanja kod banaka. Novotny objašnjava da će, ako kriza potražnje potraje na domaćem i međunarodnom tržištu te ako se nastavi pad izvoza, svi ekonomski akteri u privatnom sektoru biti primorani otpuštati.

- Poljoprivredno-prehrambeni sektor mogao bi imati koristi od sporijeg protoka robe s europskog tržišta i povećane domaće potražnje za lokalnim proizvodima. Osobito OPG-ovi, mala i srednja poduzeća koja mogu iskoristiti digitalne tehnologije za promjene svoji poslovnih modela, odnosno povećanje prodaje putem interneta - objašnjava Novotny.

Ove strukturne promjene mogle bi rezultirati povećanom potražnjom za radnom snagom te bi se mogla povećavati potražnja u sektoru građevinskih usluga, zbog očekivanog nastavka investicija financiranih iz EU fondova. ICT (informacijske i komunikacijske tehnologije) sektor također će zapošljavati više nego do sada, jednako kao i sektor logistike.

Prema podacima Državnog zavoda za statistiku, u prvih šest mjeseci 2020. godine sektor proizvodnje osnovnih farmaceutskih proizvoda i pripravaka bilježi porast u zapošljavanju od 5,3%, biljna i stočarska proizvodnja 4,8%. Sektor informacijskih uslužnih djelatnosti ima porast zaposlenja od 10,1%, pri čemu djelatnosti popravaka i instaliranja strojeva bilježe i porast plaća od 18%.

Kako preživjeti u privatnom a kako u javnom sektoru?

Pred privatnim sektorom izazov je brze prilagodbe na novonastalu situaciju s ciljem smanjenja troškova i pronalaska novih segmenata tržišta kojima se pristupa uz podršku digitalnih tehnologija. 

- Poduzeća bi trebala planirati ulaganja u digitalizaciju, robotizaciju i modernizaciju poslovanja, iskoristiti mogućnosti financiranja iz europskih izvora te tako iz ove krize izaći snažnija i konkurentnija nego što su to bila prije krize - objašnjava Novotny. 

Državni sektor također bi se trebao prilagoditi te krizu iskoristiti za provođenje reformi. To je osobito važno u zdravstvu, posebno u bolničkom sektoru, te obrazovanju. Potrebne su uštede, koje se zasigurno mogu ostvariti racionalizacijom poslovanja i uvođenjem konkurencije između javnih i privatnih ponuđača usluga koje danas pruža državni sektor.

- Privatizacija dijela bolničkog sustava te državnih poduzeća također će biti nužna. Tako bi Vlada prikupila novac za pokriće manjkova u 2020. godini te izbjegla preveliko povećavanje ionako vrlo visokog javnog duga - govori Novotny.

Kriza se mora iskoristiti za jačanje

Na tržištu rada ove jeseni vjerojatno neće  doći do pada potražnje za radnim mjestima i povećavanja nezaposlenosti kakvu smo vidjeli u krizi iz 2009. godine, kad je izgubljeno više od 200.000 radnih mjesta, no poduzetnici se moraju vrlo brzo prilagoditi i iskoristiti krizu za svoje jačanje. To podrazumijeva razvoj vlastite proizvodnje i širenje poslovanja na europsko tržište. 

- Hrvatski poduzetnički sektor ovu krizu mogao bi iskoristiti kao priliku za digitalnu transformaciju i povećanje konkurentnosti, kao što su to, primjerice, učinili poduzetnički sektori u Sloveniji i zemljama Baltika tijekom krize 2009. godine - zaključuje Novotny.


Partneri projekta su: HEP d.d., INA, d.d. i DEKRA zapošljavanje d.o.o.