Namirnica koju obožavamo: Koje su blagodati piletine, a kad postaje prijetnja zdravlju?

Trend zdrave hrane posljednjih se godina snažno počeo širiti i u našim krajevima. Sve više ljudi vodi računa o pravilnoj prehrani, balansiranim obrocima, pripremi hrane, dovoljnom unosu voća i povrća, bjelančevina, proteina i ostalih nutrijenata važnih za zdravlje. Među namirnicama koje obožavamo i jedemo bez grižnje savjesti nalazi se i piletina. Piletina je odličan izvor proteina, ne sadrži mnogo masti, a osim proteina sadrži mnoge druge važne nutrijente. 

Zašto su antibiotici u hrani opasni

No velika potražnja za piletinom mnoge je proizvođače diljem svijeta natjerala da učine sve kako bi osigurali dovoljnu količinu proizvoda i zadovoljili potražnju na tržištu. Kod nekih proizvođača to znači i korištenje nedozvoljenih praksi u uzgoju i proizvodnji, a jedna od najraširenijih i potencijalno najopasnijih je prekomjerno korištenje antibiotika. U Maleziji je, recimo, javnost ostala šokirana kad je procurila informacija da je pola pilića koji se prodaju na lokalnim tržnicama u sebi imalo visoke razine nitrofurana, antibiotika za koji se smatra da izaziva rak, pa je posljedično zabranjen u većini zemalja. 

Mnogi uzgajivači životinja u prehrambenoj industriji koriste antibiotike za prevenciju razvoja bolesti kod životinja. U nekim slučajevima uzgajivači svakodnevno dodaju antibiotike u hranu kako bi spriječili bolesti kojima su životnje izložene zbog loših uvjeta u kojima se uzgajaju i kako bi što brže dobivale na težini. No do ozbiljnog problema, kako za te životinje tako i za ljude koji ih jedu, dolazi kad životinje, zbog prečeste uporabe antibiotika, razviju otpornost na njihovo djelovanje, odnosno kad se mikrobi prilagode na antibiotik, pa postaje mnogo teže kontrolirati razvoj i širenje zaraznih bolesti.

Ovaj problem poprima još veće razmjere kad jednadžbi pridodamo to što konzumacijom takvog mesa u organizam unosimo i otpornost na djelovanje antibiotika, pa se može dogoditi da antibiotik koji nas treba izliječiti neće djelovati kako bi trebao ili neće djelovati uopće.

Ozbiljan javnozdravstveni problem

Svjetska zdravstvena organizacija još prije nekoliko godina objavila je preporuku farmerima i prehrambenoj industriji u kojoj poziva na prestanak rutinskoga korištenja antibiotika u svrhu rasta i prevencije bolesti kod zdravih životinja. Isti je izvor upozorio da su neke vrste bakterija koje mogu prouzročiti ozbiljne infekcije kod ljudi već otporne na sve dostupne tretmane antibioticima, što bi moglo izazvati zastrašujuće zdravstvene probleme u mnogim zemljama, i to u vidu epidemija smrtonosnih zaraznih bolesti.

Prema istraživanju objavljenom u časopisu Nature, bakterije otporne na antibiotike u 2019. su bile odgovorne za 1,27 milijuna smrti. Drugim riječima, ovo globalno istraživanje pokazalo je da su otporne bakterije ubile više ljudi od HIV-a ili malarije. A još je šokantnije, kako se procjenjuje, to što će se zdravstvene posljedice zbog otpornih bakterija u idućim godinama dodatno pogoršavati, pa se predviđa da bi otpornost bakterija na djelovanje antibiotika do 2050. godine mogla dovesti i do 10 milijuna smrti godišnje. 

Upravo je zato važno birati piletinu koja nije tretirana antibioticima, a predvodnik ovog trenda u Hrvatskoj bez dvojbe je Perutnina Ptuj, naša prva i zasad jedina piletina koja se može pohvaliti certifikatom antibiotic free. Pitali smo glavnog direktora Dubravka Folnovića što to znači za njihovu kompaniju i prepoznaju li Hrvati važnost takvih inicijativa u prehrambenoj industriji. 

Što točno znači certifikat 100 posto antibiotic free?

- Zdravlje i dobrobit temeljne su vrijednosti na koje se oslanjamo u našoj kompaniji. Zato veliku pozornost posvećujemo stalnom razvoju na području dobrobiti životinja i zadovoljni smo što to potrošači sve više prepoznaju i usredotočuju se na informacije o načinu proizvodnje i prerade hrane. Priznati agrarni ekonomisti ističu da su podaci o uporabi antibiotika u stočarstvu dobar pokazatelj tehnologije i dobrobiti životinja. Što je lošija uzgojna praksa, veća je primjena antibiotika. Pokazalo se da zemlje koje imaju zastarjeli uzgoj pripadaju onima u kojima je uporaba antibiotika znatno veća, a konzumacija takve hrane pridonosi vrlo ozbiljnoj prijetnji povećane rezistencije na antibiotike - otkriva Dubravko Folnović. 

Potrošači danas ne samo da su zainteresirani za krajnji proizvod nego ih zanimaju i pozadina proizvodnje, odgovorna kupnja, raznovrsnost, ukus i prezentacija.

- Naš brend Međimursko pile izvorno je hrvatski brend. Proizvodni lanac od hrane za piliće, uzgojene u suradnji s domaćim uzgajivačima, pa do finalnih proizvo­da odvija se u Hrvatskoj i temelji se na integriranom sustavu KSS (kvaliteta, sigurnost, sljedivost), pri čemu su svi procesi proizvodnje hrane od polja do stola strogo kontrolirani. Važan aspekt je i kvaliteta ishrane životinja,  koja povoljno utječe na strukturu mesa i proizvoda. Krmna smjesa za prehranu naše peradi ne sadrži hormone i antibiotike. Glavni sastojci su kukuruz, soja, pšenica, minera­li i vitamini koji omogućavaju uspješan rast i zdravlje životinja u objektima. Mi svoj brend uvijek promoviramo i vežemo za zdravlje, zato što i jest upravo takav, zdrav - ističe naš sugovornik.

Prvaci u čitanju oznaka

Da je Hrvatima itekako stalo do kvalitete hrane koju jedu, potvrđuju i rezultati relativno recentnog istraživanja koje je Eurobarometar proveo u 28 zemalja članica EU, uključujući Hrvatsku. Ono je, naime, pokazalo da su Hrvati zainteresirani za pitanja sigurnosti hrane više od prosječnog stanovnika EU, ali i da pri kupnji hrane najvažnijim smatraju sigurnost, cijenu i podrijetlo hrane. S druge strane, najviše strahujemo od zaraznih bolesti od kojih obolijevaju životinje, trovanja hranom uzrokovanog bakterijama, ali i zbog ostataka antibiotika, hormona ili steroida u mesu te ostataka pesticida u hrani.

Zbog svega toga presudno je što na tržištu možemo pronaći kvalitetne namirnice koje dokazano ne sadrže takve štetne tvari, a upravo to jamči antibiotic free certifikat, koji potrošačima potvrđuje da je životinja cijeli svoj uzgojni ciklus proživjela bez uporabe antibiotika.

- Takav uzgoj prvenstveno garantira zdravlje i kvalitetu mesa. Za to su potrebni dobra proizvođačka praksa i tehnologija, čime se postiže zdrava perad, te onda nema potrebe za uporabom antibiotika. Uzgoj bez antibiotika garantira zdravu i kvalitetnu hranu za krajnjeg potrošača - zaključuje Folnović.