Ne 'prže' se kraj štednjaka nego traže i konzumiraju hranu iz smeća. Jeste li čuli za 'frigane'?
Jeste li svjesni da trećina svjetske hrane završi u smeću? Prema danskoj stranici TheWorldCounts, to je ukupno 1,3 milijarde tona bačene hrane. To je zaista porazna statistika, koju možemo promijeniti na nekoliko načina
Dok na jednom kraju svijeta ljudi umiru od gladi, na drugom ta ista hrana završava u smeću. Stari kruh, dozrelo voće i povrće, konzervirana hrana koja predugo "stoji" često, umjesto u trbuhu, završe na deponiju.
Da to ne može i ne smije biti tako, smatraju frigani - ljudi koji se protive prekomjernom kupovanju, koji se okreću razmjeni dobara, uzgajaju vlastito povrće i voće, a često posežu i za hranom iz otpada. Kažu kako se u kontejnerima velikih supermarketa može pronaći štošta - od voća i povrća bačenog jer ima poneko udubljenje i nije zadovoljilo visoke standarde "ljepote" do proizvoda s oznakom "Najbolje upotrijebiti do", koji su sigurni za jelo i nakon isteka datuma navedenog na ambalaži.
Ovi ljudi novog doba smatraju da je praksa konstantnoga kupovanja namirnica i bacanja starih loša, pa tako kupuju samo ono što im je neophodno, dijele s drugima ono što im je viška te recikliraju i trude se reducirati vlastitu potrošnju energije.
Svojevrsni trend u Americi?
Nažalost, ne baca se nepotrebno samo hrana nego i kozmetika, elektronika, odjeća, igračke, zapravo sve ono što koristi prosječno kućanstvo. Ovakve životne navike samo pridonose povećanju globalnog problema prekomjernog nakupljanja otpada, ali i rastu korporativnih divova, koji potiču svakodnevni konzumerizam. To zna i Tiffany She'ree, majka četvero djece iz SAD-a, koja se prije pet godina okrenula friganizmu i okupila veliku zajednicu istomišljenika na profilima društvenih mreža pod nazivom @dumpsterdivingmama.
Na Instagramu ima više od 35.000 pratitelja, a na TikToku, gdje bilježi svoje gotovo svakodnevno "ronjenje po smeću", njezine videosnimke prati nevjerojatnih 2,5 milijuna ljudi. Od ovog hobija stvorila je čak i posao, pa tako svoj ulov prodaje na web shopu i kaže da od toga može zaraditi i do 1000 dolara tjedno.
Tiffany nije jedina Amerikanka koja je posegnula za ovakvim načinom života. Društvene mreže vrve objavama o "dumpster divingu" i ljudima koji "spašavaju" neiskorištene predmete, poput odjeće, namještaja i sličnih predmeta iz kontejnera. Jedni to rade iz nužde, drugi kako bi zaradili, a treći, poput frigana, iz ideoloških razloga.
Čini se da je friganizam, koji se proširio početkom 2000-ih, značajno utjecao na ljude, pa tako mnogi smatraju da je to hvalevrijedna navika kojom se istodobno može uštedjeti i smanjiti štetan utjecaj čovjeka na okoliš. Iako se, prema posljednjim podacima Statiste iz 2017. godine, 66% Amerikanaca izjasnilo da to ipak nikad ne bi mogli raditi, zanimljivo je da ih 13% često kopa po smeću, a isto toliko zainteresirano je za to da počne s tom praksom. Zbog globalnih događaja koji su posljednje tri godine pokrenuli značajnu inflaciju moguće je i da se ova statistika povećala u korist frigana.
A što je s Hrvatima?
Znate li da je prošle godine u Hrvatskoj svaki stanovnik prosječno bacio 71 kg hrane, a od toga čak 53% otpada na kućanstva? Pored toga, više od pola hrvatskih građana miješa oznake na hrani "Upotrijebiti do“ i "Najbolje upotrijebiti do“, kažu nam iz Hrvatske agencije za poljoprivredu i hranu (HAPIH). Nisu Hrvati jedini. Europska komisija procjenjuje da se gotovo 10% od 88 milijuna tona hrane, koliko se ukupno u Europskoj uniji baci svake godine, može povezati s nerazumijevanjem oznaka datuma na hrani.
Riješimo to onda jednom zauvijek: "Upotrijebiti do" odnosi se na sigurnost hrane, a "Najbolje upotrijebiti do“ na kvalitetu hrane. U skladu sa zakonima Europske unije, sva pretpakirana hrana mora sadržavati oznake s ovim informacijama.
Drugim riječima, prva oznaka podrazumijeva da se određeni proizvod mora pojesti do označenog datuma jer u suprotnome može izazvati zdravstvene tegobe. Riječ je najčešće o svježoj i lako kvarljivoj hrani, poput ribe, mesa i mliječnih proizvoda. Oznaka "Najbolje upotrijebiti do" upućuje na datum do kojeg će određena hrana biti najbolje kvalitete, a nakon tog datuma može izgubiti okus ili teksturu, ali to neće imati neugodne zdravstvene posljedice. Upravo takvu hranu ne bi trebalo tako lakomisleno bacati.
S ciljem edukacije potrošača o temama vezanim uz sigurnost hrane, među kojima je i tema bacanja hrane, Europska agencija za sigurnost hrane (EFSA) pokrenula je kampanju „EU bira sigurnu hranu“. Potrošač u Europskoj uniji, pa tako i u Hrvatskoj, može biti uvjeren da je hrana koja se konzumira sigurna jer iza nje stoje znanstvenici, odnosno EU sustav sigurnosti hrane, koji je jedan od najsigurnijih u svijetu.
Evo kako još smanjiti bacanje hrane
Treba istaknuti da se bacanjem hrane ne troši samo novac, a prema UN-u, riječ je o gotovo 750 milijardi dolara godišnje, nego i svjetski prirodni resursi. Prema podacima sa stranice TheWorldCounts, svake se godine potroši 250 četvornih kilometara slatke vode kako bi se proizvela hrana koja završi u otpadu. Točnije, četvrtina svjetske slatke vode koristi se za uzgoj hrane koja se nikad neće pojesti, a istodobno broj ljudi bez pristupa pitkoj vodi raste i očekuje se da će dosegnuti gotovo četiri milijarde do 2050. godine. Ne treba zanemariti ni utjecaj na klimatske promjene - globalni prehrambeni sustav stvara gotovo 30% emisija stakleničkih plinova.
Donosimo još nekoliko savjeta o tome kako možete smanjiti nepotrebno rasipanje hrane:
- Planirajte kupnju i napravite popis prije odlaska u trgovinu. Također, nemojte ići u kupnju gladni.
- Rotirajte, to jest novokupljene namirnice stavite na stražnji dio hladnjaka ili polica, a proizvode koji su tamo već neko vrijeme premjestite sprijeda.
- Provjerite brtve i temperaturu hladnjaka. Da bi hrana dugo ostala svježa, treba je pohraniti na temperaturi od 1 do 5°C.
- Pametno iskoristite ostatke hrane. Od omekšalog voća možete napraviti kompote ili pite, a manje svježe povrće možete upotrijebiti za pripremu juhe.
- Zamrznite višak ili ostatke hrane - to može odlično poslužiti u danima kad vi i vaši ukućani jednostavno nemate volje za kuhanjem.
- Budući da bacanje hrane nije uvijek moguće izbjeći, zašto ostatke voća i povrća ne biste odvajali? Tako ćete nakon nekoliko mjeseci imati bogat i dragocjen kompost za svoje biljke.
