Pokreti koji mijenjaju stvari nabolje - sudjelujete li u njima?

Ako samo sjedimo i čekamo, ne možemo ni očekivati da će se nešto riješiti samo od sebe. Nažalost, u današnjem svijetu postoji toliko stvari koje je potrebno mijenjati, ali mali je broj ljudi koji nešto zaista čine po tom pitanju. Zato smo današnji članak odlučili posvetiti pokretima koji nastoje promijeniti naše društvo i svijet nabolje.

Školski štrajk za klimu

Ako pratite medije, ime Grete Thunberg sigurno vam nije promaknulo. Ova je šesnaestogodišnja klimatska aktivistica tijekom ljeta punila naslovnice svih svjetskih medija. Pokretačica globalno poznatog školskog štrajka za klimu svojim je postupkom htjela upozoriti na opasnost i posljedice globalnog zatopljenja, a time je potaknula i mlade generacije diljem svijeta da učine isto.

via GIPHY

Iako neki smatraju da iza mlade Šveđanke stoje odrasli ljudi koji joj sugeriraju što treba reći, njezina poruka je ono što trebamo cijeniti u današnjem vremenu kada svatko zna da nam je globalno zatopljenje blizu. Zato je Greta u izjavama i djelima dosljedna i uporna, a svojim je govorima skrenula i pažnju mnogih znanstvenika i akademika, koji su stali na njezinu stranu. Sukladno onome što zagovara, Greta je u privatnom životu veganka, promovira minimalistički životni stil te sugerira svima da bismo trebali postupati jednako ako želimo izbjeći prirodne katastrofe koje nam globalno zatopljenje neosporno donosi.

Milijarda ustaje

Jeste li znali da će 1 od 3 žene tijekom svog života biti pretučena ili silovana? Poražavajuća je to statistika, koja ukazuje na to da je ''One Billion Rising'' ili ''Milijarda ustaje'' pokret koji nam zaista treba kako bismo osvijestili javnost o problematičnim situacijama u kojima se neke žene, iako živimo u 21. stoljeću, još uvijek nalaze. Tako se sudionici ovog pokreta svake godine u veljači okupljaju i prosvjeduju kako bi ukazali vladajućima, ali i društvu, na probleme koji se odvijaju svakog dana, a tiču se nasilja nad ženama i djevojčicama. Pokret je popularnost stekao i u Hrvatskoj, gdje je najviše došao do izražaja tijekom trajanja kampanje #PrekinimoŠutnju.

Boranka

Šume su mjesta na kojima možemo uživati u svemu što nam je majka priroda dala, no kako ćemo u budućnosti u njima uživati kada one polako nestaju? Bilo da je riječ o sječi šuma ili požarima koji ostavljaju prazno tlo iza sebe, šume se polako pretvaraju u opustošena područja. Srećom, postoje oni koji su odlučili nešto napraviti po tom pitanju. Riječ je o najvećoj akciji pošumljavanja opožarenih područja u Dalmaciji, a ona nosi ime Boranka.

- Prošle godine, kroz kampanju Boranka, pošumljeno je cca 60,000 m2, a ove više od 120,000 m2. Dakle, u dvije sezone oko 200,000 metara kvadratnih - kaže Dan Špicer, poslovni direktor Saveza Izviđača Hrvatske, te dodaje da je prošle godine u kampanji Boranka sudjelovalo 2500 volontera, a ove godine 3700, tako da je u ovih godinu i nešto dana uključeno više od 6 000 volontera iz svih krajeva Hrvatske.

Među njima su i tvrtke, poput Raiffeisen banke, u čiju se platformu Yellow goes Green uključilo 130 djelatnika, koji su uložili svoje vrijeme, trud i rad kako bi vratili prirodi ono što joj pripada. U tri vikenda, odlazeći na lokalitete u Dalmaciji, njihovi djelatnici su zasadili različite sadnice drveća, dok je RBA u sklopu svog sponzorstva osigurala 6 tisuća sadnica! Povodom svojih 25 godina djelovanja u Republici Hrvatskoj, pokretanjem ovakve platforme, RBA nastoji ojačati društvenu odgovornost te time postati primjer dobre prakse koja osnažuje svoje djelatnike da budu nositelji promjena i aktivni članovi društva.

Pokretanje videa...

02:40

Yellow goes Green | Video: RBA

Pokret za prava životinja 

Jedan od najstarijih pokreta svakako je onaj za prava životinja, koji je prvi put stupio na snagu 1970. godine na temelju radova filozofa Petera Singera i Toma Regana. Svrha pokreta jasna je iz njegova imena, no možemo reći da je njegov cilj prestanak ljudskog iskorištavanja životinja, kako za prehrambene potrebe tako i u svrhe eksperimentiranja, korištenja krzna u izradi odjeće te zabavnoj industriji. Pokretom se također nastoji naglasiti da ne postoji granica između kućnih ljubimaca i životinja te da kokoš i svinja imaju emocije kao pas i mačka. Iako je u početku imao puno neistomišljenika, pokret je tijekom godina stekao velik broj pobornika. Tako je u 80-im i 90-im godinama doživio veliki uzlet kad su ga javno počeli podržavati razni akademici, uključujući odvjetnike, psihologe i veterinare. 

Pritom također treba imati na umu da je upravo uzgoj životinja u prehrambene svrhe jedan od faktora koji najviše pridonosi globalnom zatopljenju. Samo u SAD-u milijarde kokoši, svinja i krava bivaju zatvorene u tvorničkim farmama te svake godine proizvedu ogromne količine metana, kako u svom probavnom sustavu tako i u izmetu koji izbacuju. A zamislite o kojoj je brojci riječ kada se uzme u obzir cijeli svijet. Budući da su istraživanja Agencije za zaštitu okoliša pokazala da je uzgoj životinja najveći uzročnik emisije metana u SAD-u, uzgajanje životinja za hranu itekako pridonosi globalnom zatopljenju.