Jeste li svjesni da, ako bi ikad nestala sva stabla na svijetu, ne bi više bilo biljne i životinjske bioraznolikosti, klima bi se drastično promijenila, nastupilo bi globalno zatopljenje, izmjenjivale bi se suše i poplave, ocean bi preuzeo velike količine kopna, ljudi bi češće obolijevali i proširile bi se neke nove bolesti?

Zato, sljedeći put kad šećete šumom, zastanite na trenutak, udahnite i osvijestite usred kolikog bogatstva stojite. A ako ne znate kamo otići i ako želite saznati razne zanimljive informacije o prirodnim ljepotama koje krase Lijepu Našu, predlažemo vam neku od pet poučnih šumskih staza.

1. Tvrđavica, Osijek

Predivnu kilometarsku poučnu stazu Tvrđavica pronaći ćete na lijevoj obali Drave, koju Osječani inače vole zvati Šumica. Osim prirodnih ljepota, na stazi vas očekuju dva vidikovca, nadstrešnice sa stolom i klupama, edukativne ploče, a postavljena je i urbana oprema poput putokaza, klupa i koševa za otpad. Pomalo zapuštena trim staza, koja je nekad služila kao poligon za poznato osječko natjecanje u ekstremnim sportovima Pannonian Challenge, obnovljena je spravama za vježbanje.

Drava je dio prekograničnog rezervata biosfere Mura - Drava - Dunav, koji povezuje pet država, što ga ujedno čini prvim takvim rezervatom u svijetu. Ovu rijeku također smatraju jednom od posljednjih europskih nizinskih rijeka koje su očuvale izvornu prirodnu dinamiku i značajnu biološku raznolikost. Prema stručnjacima, to je rijeka najbogatija ribama u Hrvatskoj, a uz njezin tok dom su pronašle mnoge vrste vodozemaca, gmazova i insekata. A jeste li znali da se u Dravi nekad vadilo zlato te da se čak i danas može potražiti koje zrnce?

2. Grofova poučna staza, Jankovac

Jedna od nekoliko poučnih staza kojima se Park prirode Papuk može pohvaliti je Grofova poučna staza, duga 2,3 kilometra. Nazvana je "grofova" u čast grofa Josipa pl. Jankovića, vlastelina koji je živio na prijelazu u 19. stoljeće. Ostao je zapamćen po tome što je već u prvom susretu s ovim krajem ostao duboko očaran njegovim prirodnim ljepotama te je upravo ovdje odlučio sagraditi svoje posljednje počivalište. Dao je iskopati i dva jezerca za uzgoj pastrva te sagraditi lovački dvorac, u kojem se družio s tadašnjom slavonskom gospodom, među kojima je bio i biskup Josip Juraj Strossmayer. 

Grofova staza prolazi najljepšim dijelom park-šume Jankovac, uz planinarski dom, jankovačka jezera i slap Skakavac, a poučne ploče uz stazu sadrže prirodne i povijesne zanimljivosti. Jedna od tih zanimljivosti vezana je za tri spomenika na koja posjetitelji naiđu dok šeću. Jedan od njih označava grob djevojke Katarine, koja se u 18. stoljeću zaljubila u sina upravitelja staklane. Nažalost, bila je riječ o zabranjenoj ljubavi, zbog koje se mlada djevojka bacila s vrha slapa Skakavac. Vjerujemo da će ovakve i slične priče zaintrigirati sve povijesne entuzijaste. 

3. Petrova gora

Samo sat vremena vožnje od Zagreba nalazi se šumski kompleks Petrova gora od oko 12.000 hektara šumske površine. Hlad bukvi i strujanje svježeg šumskog zraka između brežuljaka pravi su izbor za smirujući odmor i bijeg u prirodu. Upravo je zato ondje uređeno više od 20 kilometara planinarskih staza i dvije poučne staze, Rimski put i Kraljev put, koji je prilagođen i za osobe s invaliditetom. Rimski put poučna je staza na kojoj u 45 minuta ugodne šetnje možete mnogo toga naučiti o prirodi i, što je najbolje, vlastiti trud nagraditi u Lovačkom domu Muljava, gdje vas očekuju pravi lovački specijaliteti.

Za one malo aktivnije pripremljene su planinarske staze uz koje je moguće obići mnoge kulturno-povijesne znamenitosti Petrove gore, poput ostataka pavlinskog samostana, spomen-obilježja Kraljev grob, Spomenika revoluciji Vojina Bakića i Centralne partizanske bolnice. A jeste li možda pogledali Netflixovu seriju "Tribes of Europe"? Sigurno se pitate kakve sad veze ima znanstvenofantastična serija temeljena na postapokaliptičnoj budućnosti Europe, čiji je narod podijeljen na niz zaraćenih plemena, s Petrovom gorom. E pa ima jer su njemački producenti odlučili upravo na ovome mjestu snimiti navedenu seriju!

4. Kozjača, Karlovac

Šuma Kozjača prostire se na blagim obroncima prigorskog dijela Karlovca i njegovih prigradskih naselja i jedan je od simbola zelenila ovoga grada. Naziv Kozjača inače potječe od izraza "kosina" ili "kosa strana". Blago brežuljkasti teren pogodan je za uspijevanje dvadesetak vrsta šumskog drveća, među kojim su najzastupljeniji hrast lužnjak, obična bukva, pitomi kesten, obični grab i tako dalje. U ovoj šumi, koja se nalazi između trasa povijesnih cesta Jozefine i Karoline, nekad su se uzgajale šibe za proizvodnju svjetski poznatih štapova za šetnju te se moglo naići na mnogobrojne grmove borovnica, kojih, nažalost, danas zbog nemara berača gotovo da ni nema. 

Osim šest kilometara isprepletenih staza, koje su iznimno ugodne za šetnju i rekreaciju, biljno bogatstvo omogućava učenje o mnogim šumskim zajednicama, što je i iskorišteno prilikom postavljanja poučnih ploča prije 15-ak godina. Zanimljivosti na poučnim pločama već godinama privlače mnoge posjetitelje, a posebno one najmanje, koji se tek moraju upoznati s pojmom "zeleni gradski kvart". Da bi šetači mogli provesti što više vremena u prirodi, postavljeno je mnogo klupa, stolova, odmorišta, smjerokaza i slično, a šetnja se može planirati na nekoliko ulaza i ruta, pa i završiti na gradskom kupalištu na Mrežnici.

5. Musapstan, Zadar

Još jedna vrlo zanimljiva staza je Musapstan, koja koja se nalazi u šumi blizu Zadra. Donedavno je ova šuma imala velike probleme s odlaganjem otpada, ali tome se polako staje na kraj. Početkom godine sagrađeni su vježbalište, dječje igralište, nova šetnica od 4 km, trim staza dužine 1,5 km, a uređene su i postojeće staze. Na počecima šetnica, kao i na ulazu u kompleks, postavljene su edukativne ploče s opisima i grafičkim prikazima o šumi, a posjetitelji će moći ponešto naučiti i o zaštiti šuma i okoliša.

Šuma Musapstan inače je jedna od najvećih, najstarijih i najbolje sačuvanih kultura borova, pretežno pinija, na jadranskoj obali. Prostire se na 250 hektara, što je za mediteranski krš značajno velika površina. Osim poučne staze, pronaći ćete zelenu učionicu, gdje oni najmlađi uče zanimljive podatke, poput toga da je šumarska struka jedna od najstarijih u Hrvatskoj i da naša država pripada među najšumovitije zemlje Europe, s više od 0,50 ha po stanovniku. Ubrzo ćete uvidjeti da je ovo idealna kombinacija mora, odmora, sunca i hlada!

U slučaju da ste već posjetili navedene staze, na interaktivnoj karti Hrvatskih šuma možete pronaći ideje za još 40 poučno-rekreativnih staza i objekata.